EGSO u svojem nedavno objavljenom izvješću pozdravlja Komisijin prijedlog o izmjeni Uredbe EU-a o Aarhuškoj konvenciji i poboljšanju pristupa administrativnom i sudskom preispitivanju u pitanjima okoliša za pojedince i nevladine organizacije, ali naglašava da izmijenjena uredba nije dovoljno dalekosežna.

Premda je od 2005. jedna od stranaka Aarhuške konvencije, Europska unija i dalje ne zadovoljava u potpunosti njezine odredbe o pristupu pravosuđu.

Izmijenjena uredba koju predlaže Komisija korak je naprijed i ključni alat za provedbu europskog zelenog plana, navodi EGSO, koji je u izvješću usvojenom u siječnju općenito gledajući pozdravio predložene izmjene.

Međutim, izvjestitelj Arnaud Schwartz istaknuo je manjkavosti u novoj uredbi koje bi institucije EU-a mogle iskorištavati kako bi izbjegle preuzimanje odgovornosti.

EGSO se, primjerice, ne slaže s namjerom Komisije da se izuzmu akti EU-a koji podrazumijevaju „nacionalne provedbene mjere” jer bi takvo izuzimanje vrlo lako moglo dovesti do ništavnosti ili razvodnjavanja prijedloga Komisije.

Povrh toga, EGSO je zabrinut zbog reforme „mehanizma internog preispitivanja“, koji je u prvobitnoj Uredbi o Aarhuškoj konvenciji omogućavao nevladinim organizacijama koje se bave okolišem da osporavaju upravne akte i propuste EU-a. Dopuštanje organizacijama civilnog društva da preispituju provedbene mjere tek nakon njihova usvajanja onemogućilo bi interno preispitivanje mnogih akata i propusta EU-a, ako ne i većine.

EGSO poziva Komisiju i da svim organizacijama civilnog društva olakša pristup pravnoj zaštiti.

„Socijalni su partneri ključni akteri u području okoliša, pa bi trebalo izrijekom priznati njihovo pravo pristupa pravnoj zaštiti“, naglasila je EGSO-ova suizvjestiteljica Isabel Caño Aguilar. „Kako bi sudsko preispitivanje postalo dostupno u praksi, organizacije civilnog društva ne bi se smjele suočavati s dodatnim opterećenjima, kao što su dodatni troškovi i birokratske mjere“, zaključila je gđa Caño. (mr)