Suočeni sa svakodnevnim bombardiranjem, mladi u Ukrajini bore se za puko preživljavanje i ne mogu si priuštiti razmišljanje o dalekoj budućnosti, poručuje 18-godišnja Jevhenija Senjk, sudionica manifestacije YEYS 2025. i mlada aktivistica iz Ukrajine. Opisuje kako je rat utjecao na organizacije mladih u njezinoj zemlji i zašto je važno dati im glas na europskoj sceni.
Suočeni sa svakodnevnim bombardiranjem, mladi u Ukrajini bore se za puko preživljavanje i ne mogu si priuštiti razmišljanje o dalekoj budućnosti, poručuje 18-godišnja Jevhenija Senjk, sudionica manifestacije YEYS 2025. i mlada aktivistica iz Ukrajine. Opisuje kako je rat utjecao na organizacije mladih u njezinoj zemlji i zašto je važno dati im glas na europskoj sceni.
Kako je rat u Ukrajini u posljednje tri godine utjecao na vašu organizaciju i na promjenu vaših aktivnosti?
Platforma je osnovana 2013., a cilj joj je zaštititi vrijednosti kao što su sloboda, solidarnost, jednakost i pravda jer vjerujemo da su one najvažnije za stvaranje progresivne budućnosti u Ukrajini. Imamo i brojne podružnice u inozemstvu kako bi se nastavio angažman mladih Ukrajinaca i Ukrajinki koji su bili prisiljeni napustiti zemlju.
Prije svega, rat je utjecao na rad regionalnih ogranaka jer su mnogi od njih, na primjer Odesa i Zaporižja, vrlo blizu bojišnice, gdje su ljudi izloženi svakodnevnom granatiranju. Teško im je razmišljati o organiziranju događanja kada im je glavni cilj sačuvati živu glavu. Svakodnevno granatiranje utječe na mlade u cijeloj zemlji, koji si ne mogu priuštiti razmišljanje o dalekoj budućnosti jer se ne zna što će biti sutra, pa čak ni što će biti za dva sata.
Osim toga, rat je doveo i do nestabilne financijske situacije u Ukrajini, a posljedično i do manjka radnih mjesta za mlade. Mladi istovremeno moraju tražiti posao, studirati i angažirati se u organizacijama mladih, što je teško postići.
Nakon masovne invazije mnogi su se mladi počeli boriti protiv ruske agresije oružjem u ruci, a ne samo unutar vijećâ ili organizacija mladih. Zbog toga mladi nemaju političko iskustvo. U budućnosti će biti teško osigurati da svi na odgovarajući način sudjeluju u politici.
Na platformi za socijalni dijalog pružamo besplatno, neformalno političko obrazovanje da bismo mlade informirali kako mogu utjecati na politiku na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Zašto smatrate da je važno da organizacije mladih ili njihovi predstavnici i predstavnice sudjeluju na događanjima kao što je YEYS?
Prije svega, ta međunarodna događanja dokaz su da Europa nije zaboravila Ukrajinu. Nama je važno biti ovdje: važno nam je da nas slušaju, da od drugih učimo o njihovim iskustvima i da se u svoju zemlju vratimo s novim idejama.
Naša prisutnost pokazuje i da smo sposobni i predani tome da postanemo dio Europske unije jer, ako smo ovdje, mladi iz Europe mogu slušati nas, a mi njih. To je neka vrsta partnerstva svih nas.
Kakvu potporu i pomoć trebaju mladi da bi ih se potaknulo da ostanu uključeni u rad s mladima i aktivizam mladih?
Smatram vrlo važnim da se Europska unija savjetuje s mladima iz Ukrajine. Ako nam Europska unija i dalje bude omogućavala da se naš glas čuje u oblikovanju politike EU-a, donijet ćemo zajedničke zaključke koji će biti korisni za obje strane. Dio smo Europe, pa i zaključci u svim područjima politika moraju biti zajednički. Osim toga, ako Europska unija nastavi pružati financijsku potporu mladima iz Ukrajine za sudjelovanje u događanjima kao što je ovaj, to će ih potaknuti da se i dalje angažiraju u politici jer financijsko opterećenje neće predstavljati tako veliku prepreku sudjelovanju.
Jevhenija Senjk aktivistica je u platformi za mlade SD (jednoj od članskih organizacija Nacionalnog vijeća mladih Ukrajine), a studira međunarodne odnose na Politehničkom nacionalnom sveučilištu u Lavovu.
Sedamnaestogodišnji učenik Adam Mokhtari bio je jedan od predstavnika Irske na događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS), održanom u Bruxellesu u ožujku pod temom „Omogućimo mladima da iznesu svoje stavove”. Adam je preporuke s događanja kasnije predstavio na EGSO-ovom Tjednu civilnog društva na sesiji pod nazivom „Planiranje budućnosti Europe – ponovno povezivanje polariziranih društava učenjem u zajednici i građanskim odgojem”. Adam nam je prenio što mu se svidjelo na YEYS-u i ispričao svoju životnu priču kako bi istaknuo zašto želi Europu u kojoj se svi osjećaju uključenima.
Sedamnaestogodišnji učenik Adam Mokhtari bio je jedan od predstavnika Irske na događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS), održanom u Bruxellesu u ožujku pod temom „Omogućimo mladima da iznesu svoje stavove”. Adam je preporuke s događanja kasnije predstavio na EGSO-ovom Tjednu civilnog društva na sesiji pod nazivom „Planiranje budućnosti Europe – ponovno povezivanje polariziranih društava učenjem u zajednici i građanskim odgojem”. Adam nam je prenio što mu se svidjelo na YEYS-u i ispričao svoju životnu priču kako bi istaknuo zašto želi Europu u kojoj se svi osjećaju uključenima.
Adam Mokhtari
Ja sam Adam Mokhtari. Predstavljanje Irske na događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje! 2025. za mene je bilo izvanredno iskustvo. Na događanju se okupilo oko 90 nas mladih iz cijele Europe da razmijenimo ideje i tako utječemo na budućnost.
Jedna od najzanimljivijih aktivnosti bila je kad smo u skupinama raspravljali o važnim pitanjima i donosili odluke. Jako mi se svidjela i aktivnost u kojoj smo naizmjence bili slušatelj, govornik i promatrač dok smo govorili o tome što svakome od nas osobno znači Europa. Svatko je imao sedam minuta da kaže što god želi. Na taj smo način svi imali priliku iznijeti svoje mišljenje.
Na kraju smo se dogovorili o pet ključnih preporuka: treba povećati transparentnost vlada i uključiti mlade, podučavati aktivno građanstvo u školama, osigurati jednakost za sve, mladima omogućiti da imaju stvaran utjecaj u politici i osmisliti odlučan akcijski plan za klimu.
Bila mi je čast predstaviti sve sudionike YEYS-a na EGSO-ovom Tjednu civilnog društva i iznijeti naše preporuke kreatorima politika. To mi je pokazalo da je glas mladih važan.
Moć obrazovanja
Obrazovanje ima golemu ulogu u pomaganju mladima da sudjeluju u demokraciji jer učimo kako kritički razmišljati, prepoznati lažne vijesti i djelovati. Da mi škola nije pomogla, ne bih imao ovu priliku. Sada želim i druge potaknuti da se uključe.
Na događanju YEYS predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i koordinatorica EU-a za mlade Biliana Sirakova saslušali su naše ideje i potaknuli nas da nastavimo insistirati na promjenama.
Moja osobna priča i zašto je uključenost važna
Rođen sam u Irskoj, ali moji roditelji tamo su se preselili krajem 90-ih godina prošlog stoljeća. Kad su stigli, Irci su ih prihvatili s ljubavlju i poštovanjem. Moja majka i otac rekli su mi da je u to vrijeme u Irskoj bilo vrlo malo raznolikosti, ali moji su roditelji unatoč tome 90-ih godina prošlog stoljeća dobro živjeli.
Ja sam Irac i Europljanin alžirskog porijekla. Ponekad osjećam da sam drugačiji, ali uglavnom se osjećam kao da sam isti kao i svi drugi. Mnogo sam naučio od raznih kultura i mislim da je život zbog toga bolji. Kad bismo svi bili isti, bilo bi dosadno. Važno je biti otvoren prema razlikama i razumjeti druge.
Nažalost, neki migranti i mladi danas se suočavaju s diskriminacijom, mržnjom i nepravednim postupanjem, što društvene mreže ponekad potiču. To se mora promijeniti. Nezadovoljan sam kad to vidim. Nekim imigrantima u Irskoj sada je teško, žive na ulici i na njih se gleda kao na problem. Nije im lako i vrlo je tužno to gledati.
Imao sam sreće što sam pohađao škole u kojima se svi osjećaju uključenima, ali to nije iskustvo koje imaju svi mladi ljudi. Moramo se potruditi da se svi mladi osjećaju prihvaćenima i da pripadaju zajednici kako se ne bi osjećali zanemarenima ili isključenima iz društva.
Izgradimo bolju budućnost
Da bi Irska i Europska unija postale uključivije, potrebno nam je bolje obrazovanje o različitim kulturama i o tome što EU čini za nas. To će pomoći u razumijevanju i poboljšanju uključenosti.
Potrebna su nam događanja u zajednici na kojima se ljudi okupljaju i druže na pozitivan način. Više mladih mora biti uključeno u odluke na lokalnoj razini, na primjer, u klubovima mladih, sportskim klubovima ili školama, ili na razini EU-a. Zahvaljujući tome osjećat će se uključenima u pitanja koja su im važna. Mladima treba pokazati kako se mogu uključiti.
Potrebna nam je potpora EU-a da bi uključivost postala prioritetno pitanje. Bilo mi je vrlo drago čuti da je za EGSO uključivost prioritet.
Kakvu Europu želim
Mnogi mladi ne znaju mnogo o tome što EU čini za njih. Europska unija trebala bi učiniti više da nam pomogne da se uključimo u politiku i glasanje.
Želim ujedinjenu i pravednu Europu koja sve dočekuje raširenih ruku i u kojoj se svi, bez obzira na svoje porijeklo, osjećaju uključenima.
YEYS mi je pokazao da mladi mogu donijeti promjene. Čak i ako sve naše ideje ne budu odmah prihvaćene, barem smo ih imali prilike iznijeti. Kao mladi Irac alžirskog porijekla, imam osjećaj da je moj glas važan i želim da i drugi imaju istu priliku.
Obrazovanje može pomoći u zbližavanju ljudi, borbi protiv diskriminacije i omogućavanju mladima da iznose svoje stavove. Svoje ću dojmove ponijeti sa sobom i kad se vratim u Irsku potaknuti ću i druge da se uključe. Budućnost je u našim rukama! Ovo je naša Europa i imamo pravo odlučivati o njoj!
Adam Mokhtari je sedamnaestgodišnji učenik iz Irske. Pohađa srednju školu „Bremore Educate Together” u Balbrigganu blizu Dublina. Izuzetno je zainteresiran za pitanja EU-a i jako mu je stalo do toga da društva budu uključivija i uspješnija. Ove je godine sudjelovao u događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje i bio je njegov predstavnik na Tjednu civilnog društva.
Kao odgovor na inicijativu predsjednice Ursule von der Leyen za Europski pakt o oceanima, Europski gospodarski i socijalni odbor iznio je ključne preporuke za promicanje sveobuhvatnog i uravnoteženog pristupa upravljanju oceanima. Njegova je vizija usmjerena na osiguravanje zdravih i produktivnih oceana, poticanje plavog gospodarstva EU-a, jačanje istraživanja i inovacija u području mora, kao i zaštitu morskih ekosustava za buduće generacije.
Kao odgovor na inicijativu predsjednice Ursule von der Leyen za Europski pakt o oceanima, Europski gospodarski i socijalni odbor iznio je ključne preporuke za promicanje sveobuhvatnog i uravnoteženog pristupa upravljanju oceanima. Njegova je vizija usmjerena na osiguravanje zdravih i produktivnih oceana, poticanje plavog gospodarstva EU-a, jačanje istraživanja i inovacija u području mora, kao i zaštitu morskih ekosustava za buduće generacije.
Oslobađanje potencijala plavog gospodarstva
EGSO naglašava važnost razvoja snažnog i konkurentnog plavog gospodarstva. To podrazumijeva pojednostavljenje regulatornih okvira, osiguravanje strateške autonomije, promicanje inovacija i napredak prema dekarbonizaciji.
Kako bismo osigurali prosperitetnu budućnost pomorske industrije, zalažemo se za hitno ulaganje u e-goriva, energiju iz odobalnih obnovljivih izvora i inovativne pomorske tehnologije. Osim toga, uspostava snažnog pomorskog klastera s jasnim ciljevima održivosti pomoći će Europi da zadrži vodeću poziciju u pomorskoj industriji. Zbog toga je nužno uspostaviti industrijski savez za vrijednosne lance plavog gospodarstva i ojačati strategiju pomorske sigurnosti EU-a.
Povrh toga, preporučujemo evaluaciju postojećih politika kao što je zajednička ribarstvena politika. Održivo ribarstvo trebalo bi kontinuirano podupirati, a ovisnost o morskim prehrambenim proizvodima smanjiti. Na uvoz bi se trebali primjenjivati isti socijalni i okolišni standardi. EGSO ujedno poziva Komisiju da do 2026. izradi akcijski plan EU-a za „plavu hranu”.
Poboljšanje znanja, istraživanja i inovacija u području mora
EGSO se zalaže za veće financiranje istraživanja i inovacija u području mora i naglašava potrebu za globalnim znanstvenim timskim radom i boljom tehnologijom u pomorskom sektoru. Stoga predlažemo uspostavu centara plavog gospodarstva i pokretanje Opservatorija EU-a za oceane.
Poticanje ulaganja i financiranja za održivost oceana
Naglašavamo potrebu za mobiliziranjem znatnih javnih i privatnih sredstava za potporu 14. cilju održivog razvoja (život u vodi). U tu bi svrhu trebalo uspostaviti namjenske proračunske linije za projekte povezane s oceanima u okviru EU-ovih programa financiranja kao što je Obzor Europa. Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) također bi trebao dobiti više financijskih sredstava za potporu konkurentnim i dekarboniziranim sektorima.
Socijalno uključiva i pravedna tranzicija
Otporno plavo gospodarstvo mora osigurati pravedno postupanje prema pomorskim radnicima. EGSO preporučuje mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage, poticanje generacijske obnove i pružanje prilika za strukovnu prekvalifikaciju. Trebalo bi uspostaviti sveobuhvatne sustave socijalne potpore kako bi se zaštitili radnici, posebno oni koji zbog tehnoloških promjena ne mogu preuzeti nove uloge.
Zdravi i otporni oceani
Naši oceani izloženi su brojnim prijetnjama zbog klimatskih promjena, onečišćenja, plastike i ljudskih pritisaka. Stoga pozivamo na veći angažman na obnovi i zaštiti mora, kao i na održivo očuvanje u skladu s globalnim obvezama u pogledu bioraznolikosti. Postizanje „dobrog stanja okoliša” ključno je i za gospodarsku stabilnost i za otpornost na klimatske promjene. Povrh toga, trebali bismo hitno ulagati u zelenu infrastrukturu, smanjenje onečišćenja i europski plan za prilagodbu klimatskim promjenama, a istodobno jačati vodeći položaj EU-a u globalnom upravljanju morima.
Osiguravanje sveobuhvatnog okvira za upravljanje oceanima
Da bi se potaknulo gospodarsko blagostanje i istodobno poštovala ograničenja našeg planeta, EGSO poziva na regionalnu suradnju s lokalnim zajednicama radi usklađivanja politika. Zalaže se i za bolje međunarodne sporazume, snažniju oceansku diplomaciju EU-a i posebne radne skupine za pomorstvo u institucijama EU-a.
Naposljetku, EGSO preporučuje i poboljšanje prostornog planiranja morskog područja kako bi se različiti interesi, kao što je intenzivnija proizvodnja energije na moru, uravnotežili s interesima ribarstva i akvakulture. Cilj je promicati suživot i održivost te istodobno osigurati očuvanje tradicionalnih ribarskih zajednica i njihovo uključivanje u donošenje odluka.
Premošćivanje razlika: Borba civilnog društva protiv štetne polarizacije
U vrijeme kada se naše društvo suočava sa sve većom polarizacijom i sve slabijim povjerenjem u demokratske institucije, civilno se društvo mora suočiti s tim izazovom. Polarizacija sama po sebi nije uvijek negativna; demokratska rasprava hrani se različitim stajalištima. Ipak, ako polarizacija dovodi do neprijateljstva, dezinformacija i podjela, ona ugrožava same temelje naših demokracija.
Premošćivanje razlika: Borba civilnog društva protiv štetne polarizacije
U vrijeme kada se naše društvo suočava sa sve većom polarizacijom i sve slabijim povjerenjem u demokratske institucije, civilno se društvo mora suočiti s tim izazovom. Polarizacija sama po sebi nije uvijek negativna; demokratska rasprava hrani se različitim stajalištima. Ipak, ako polarizacija dovodi do neprijateljstva, dezinformacija i podjela, ona ugrožava same temelje naših demokracija.
Tijekom ovogodišnjeg Tjedna civilnog društva vidjeli smo istaknute primjere inicijativa za borbu protiv štetne polarizacije. Nagrada EGSO-a za civilno društvo ukazala je na organizacije koje rade na medijskoj pismenosti, suzbijanju dezinformacija i poticanju međugeneracijskog dijaloga. To su projekti kojima se mora pružiti potpora ako želimo izgraditi otporna i povezana društva.
Širom Europe svjedočimo sve većoj društvenoj rascjepkanosti. Izazovi su brojni: gospodarske nejednakosti, socijalna isključenost, lažne informacije na internetu i politički ekstremizam. Nedavni uzlet populističkih pokreta širom Europe, smanjenje medijskog pluralizma i slabljenje povjerenja u institucije pokazuju kako polarizacija dovodi do nezadovoljstva. Ti trendovi oslabljuju demokratske strukture i narušavaju socijalnu koheziju. U takvim vremenima civilno društvo nije samo sudionik u demokratskom procesu, već i čuvar njegove otpornosti.
Organizacije civilnog društva dugo su predvodile obranu demokratskih vrijednosti. One djeluju kao posrednici jer iznose različita mišljenja, suzbijaju dezinformacije i potiču informirane javne rasprave. Glas su onih koje se ne čuje i zalažu se za uključive politike kojima se razlike premošćuju, a ne produbljuju. Kroz građanski angažman, rasprave utemeljene na činjenicama i inicijative koje promiču toleranciju, civilno društvo aktivno se bori protiv podjela.
EGSO čvrsto vjeruje da je jačanje sudjelovanja i dijaloga jedini put prema naprijed. To je vidljivo u našem svakodnevnom radu: naši članovi i članice, koji predstavljaju poslodavce, sindikate i nevladine organizacije, sudjeluju u intenzivnim raspravama, ali uvijek s ciljem pronalaženja zajedničkog stajališta. Naša snaga leži u konsenzusu, a taj se model mora proširiti Europom.
Moramo osnažiti civilno društvo kako bi ono u potpunosti ispunilo svoju ulogu u borbi protiv polarizacije. To znači da mu treba osigurati pristup financiranju, zaštititi njegovu mogućnost da slobodno djeluje i poticati okruženje u kojem se njegov doprinos demokratskom životu priznaje i cijeni. Treba ojačati participativne mehanizme kroz savjetovanja s građanima, lokalne inicijative ili instrumente deliberativne demokracije kako bi se građanstvo osjećalo uključenim u donošenje odluka.
Budućnost Europe ovisi o tome osjećaju li se njezini građani zastupljenima, uključenima i saslušanima. Civilno društvo nije dodatak demokraciji već njezina okosnica. Dok se snalazimo u doba podjela, moramo mu osigurati alate, priznanje i prostor koji mu je potreban da nastavi štititi naše demokratske vrijednosti. Poticanjem dijaloga, promicanjem socijalne uključenosti i borbom protiv ekstremizma civilno društvo može biti snaga koja polarizaciju iz izvora sukoba pretvara u pokretač konstruktivne rasprave i društvenog napretka.
Nastavimo našu suradnju kako bismo osigurali da podjele ne odrede našu budućnost. Umjesto toga, izgradimo Europu u kojoj raznolikost mišljenja jača naše jedinstvo, u kojoj se angažmanom ponovno gradi povjerenje i u kojoj je civilno društvo predvodnik u premošćivanju razlika.
Postavili smo nekoliko pitanja Javieru Garatu Pérezu, izvjestitelju EGSO-a za mišljenje „Preporuke civilnog društva za europski pakt o oceanima”, o najvažnijim preporukama EGSO-a u vezi s inicijativom Europske komisije kojom se utvrđuje sveobuhvatna vizija za sve politike povezane s oceanima. Koje konkretne mjere treba poduzeti kako bi se oceani zaštitili od uništavanja i onečišćenja i kako bi se očuvala njihova bioraznolikost? Koje su najveće prijetnje dobrobiti oceana i koja rješenja predlaže Odbor?
Postavili smo nekoliko pitanja Javieru Garatu Pérezu, izvjestitelju EGSO-a za mišljenje „Preporuke civilnog društva za europski pakt o oceanima”, o najvažnijim preporukama EGSO-a u vezi s inicijativom Europske komisije kojom se utvrđuje sveobuhvatna vizija za sve politike povezane s oceanima. Koje konkretne mjere treba poduzeti kako bi se oceani zaštitili od uništavanja i onečišćenja i kako bi se očuvala njihova bioraznolikost? Koje su najveće prijetnje dobrobiti oceana i koja rješenja predlaže Odbor?
Nikad prije nismo imali toliko obrazovanu generaciju s tako velikim potencijalom, ali koja se istovremeno nalazi i pod toliko velikim pritiskom i suočava s brojnim dvojbama u vezi budućnosti, kaže Bruno António, stručnjak za mlade i glavni govornik na događanju „Tvoja Europa, tvoje mišljenje 2025.” U razgovoru za EGSO Info istaknuo je načine na koje se može ojačati glas mladih i zašto je, u vrijeme kada su diskriminacija i ksenofobija u porastu u Europi, ključno da se u budućim programima EU-a za mlade nastavi poučavati o važnosti demokracije.
Nikad prije nismo imali toliko obrazovanu generaciju s tako velikim potencijalom, ali koja se istovremeno nalazi i pod toliko velikim pritiskom i suočava s brojnim dvojbama u vezi budućnosti, kaže Bruno António, stručnjak za mlade i glavni govornik na događanju „Tvoja Europa, tvoje mišljenje 2025.” U razgovoru za EGSO Info istaknuo je načine na koje se može ojačati glas mladih i zašto je, u vrijeme kada su diskriminacija i ksenofobija u porastu u Europi, ključno da se u budućim programima EU-a za mlade nastavi poučavati o važnosti demokracije.
1. Jesu li mladi danas pasivni ili aktivni u političkom životu i životu zajednice? Na koje se načine mladi mogu više uključiti u oblikovanje politika?
Različite studije pokazuju da je mladima stalo i da aktivno sudjeluju. Ako politički angažman definiramo kao svijest o ključnim društvenim pitanjima, očito je da mladi poduzimaju mjere za poticanje promjena. Ono što je posebno zanimljivo jesu načini na koje se oni odlučuju angažirati. Tradicionalni načini sudjelovanja uključuju glasanje, volontiranje u nevladinim organizacijama ili članstvo u skupinama mladih u političkim strankama. Danas se čini da su te opcije manje popularne među mladima. Oni radije utječu na oblikovanje javnih politika potpisivanjem peticija ili sudjelovanjem u prosvjedima i putem drugih inovativnih načina. U mreži DYPALL istražujemo te načine angažmana, koji uključuju savjetovanja, sudjelovanje u lokalnim vijećima mladih i druge oblike lokalnog dijaloga s mladima. Vidimo velik interes mladih za sudjelovanje, međutim većina glavnih mehanizama i dalje nije ni prilagođena mladima ni istinski smislena.
2. Nedavni rezultati europskih izbora i nacionalna istraživanja pokazuju da su mnogi mladi glasali za desne stranke. Zašto mislite da je to tako i smatrate li to zabrinjavajućim trendom koji bi mogao ugroziti europske vrijednosti kao što su jednakost i uključenost?
Porast potpore desnim strankama među mladima zabrinjavajući je trend. Smatramo da to proizlazi iz nezadovoljstva vladajućom politikom, dubokog nepovjerenja prema političkim institucijama, želje za snažnim nacionalnim identitetom i straha u vezi s gospodarskom i socijalnom sigurnosti. Moramo biti u stanju razumjeti temeljne uzroke tih zabrinjavajućih trendova glasanja. Ova generacija odrasta u vrijeme stalnih kriza i nesigurnosti u pogledu budućnosti. Nikad prije nismo imali toliko obrazovanu generaciju s tako velikim potencijalom, ali koja se istovremeno nalazi i pod velikim pritiskom i suočava s toliko dvojbi u vezi budućnosti. Algoritmi društvenih medija pojačavaju polarizirajući sadržaj i utječu na oblikovanje perspektiva.
Sve to stvara nesigurnost u pogledu budućnosti. Glasanje za populističke stranke može biti i oblik prosvjeda i općeg nezadovoljstva s jedne strane. No, s druge strane može odražavati i želju za odlučnom vlašću koja donosi osjećaj sigurnosti. Međutim, povijest je pokazala da, kada takve populističke desne stranke dođu na vlast, mladi često izgube nadu i osjećaju se izdanima. Često je prekasno kada shvate da su im njihova prava, slobode i druge važne vrijednosti oduzeti ili dovedeni u pitanje.
Takav trend već ugrožava naše europske vrijednosti, što možemo vidjeti ne samo u političkom diskursu, već i u svakodnevnom životu ljudi u našim zajednicama, u kojima se normaliziraju djela ksenofobije i diskriminacije usmjerena na osobe koje su drugačije. Stoga je ključno da se u budućim programima EU-a za mlade oni i dalje podupiru u pogledu razumijevanja važnosti demokracije, da uče o njoj i doživljavaju je u praksi, a da im se istodobno pomogne u razvoju vještina potrebnih za izgradnju otpornosti na prijetnje koje predstavljaju antidemokratski pokreti.
3. Koliko su mladi Europljani svjesni onoga što EU čini za njih? Kako ih se može potaknuti da se više zanimaju za EU? Kako biste ocijenili komunikacijske napore EU-a?
Možemo reći da je svijest mladih o tome što EU čini za njih svakako veća nego kod starijih generacija. Programi za mlade kao što su Erasmus+, ESC i DiscoverEU pridonose izgradnji tog osjećaja pripadnosti europskom identitetu te bi ih trebalo ojačati i staviti na raspolaganje svim mladima u Europi.
Međutim, jesu li zaista svjesni onoga što Europa čini za njih? Prema našem mišljenju, nisu. Sposobnost EU-a da utječe na društvo, posebno na mlade, treba biti vidljivija i razumljivija. Odluke institucija EU-a imaju ogroman učinak, što bi trebalo potaknuti mlade da imaju veći interes za pitanja EU-a. Kako? Institucije EU-a moraju poslati mladima jasnu poruku da odluke koje se donose na razini EU-a izravno utječu na njihove živote. Osim toga, trebalo bi proširiti programe koji mladima nude više mogućnosti za učenje o EU-u i za doživljavanje i otkrivanje EU-a. To može povećati osjećaj pripadnosti, empatije, povezanosti i prijateljstva među Europljanima.
Unatoč golemim naporima koje su institucije EU-a poduzele kako bi doprle do građana i unatoč znatnim poboljšanjima putem brojnih kampanji i alata, ne možemo reći da je to dovoljno. U praksi su ti napori često daleko od stvarnog života mladih.
Iako je EU ostvario napredak u prisutnosti na društvenim mrežama i kampanjama usmjerenima na mlade, njegove poruke i dalje nisu lako prepoznatljive, posebno za različite skupine mladih u našim društvima. Komunikacijske napore EU-a potrebno je dodatno razviti i strukturirati uključivanjem novih metoda informiranja, kao što su zapošljavanje nevladinih organizacija mladih kao ambasadora glasa mladih, razvoj decentraliziranih platformi za informiranje i pripremu kampanja u kojima bi se govorilo o povezivanje politike EU-a sa svakodnevnim iskustvima. U tom je kontekstu ključno eksperimentirati s novim komunikacijskim pristupima i izravno uključiti mlade u osmišljavanje i provedbu kampanja i drugih komunikacijskih napora.
4. Kako možemo ojačati glas mladih?
Tako da ih shvatimo ozbiljno i prepoznamo njihovu vrijednost. Institucije imaju moć i mogućnosti da ojačaju glas mladih, ali ponekad nedostaje spremnost da se osiguraju prostor, potpora, prilike i alati za njihovo smisleno uključivanje. Sudjelovanje mladih ne bi trebalo tretirati kao puku formalnost, primjerice pozivati ih na javna događanja, fotografirati za društvene medije, a nakon toga zanemariti njihove doprinose. Sudjelovanje mladih mora imati konkretan utjecaj, što znači da mladi moraju vidjeti rezultate svojeg angažmana i promjene koje slijede.
Za jačanje položaja mladih potrebna je institucionalna potpora, kao što je zastupljenost mladih u tijelima koja donose odluke. Za suradnju je potrebna i izgradnja povjerenja, što iziskuje vrijeme, kvalitetne prostore i sudjelovanje u procesima. Kako bi se to ostvarilo, potrebna su odgovarajuća financijska sredstva, a institucije trebaju odgovarajuće kapacitete za bolji rad i uključivanje mladih u donošenje odluka. Za to su potrebni ulaganja, istinska predanost i vrijeme.
Bruno António izvršni je direktor mreže DYPALL, europske platforme organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti i istraživačkih institucija za promicanje sudjelovanja mladih u donošenju odluka na lokalnoj razini. Posljednjih 12 godina radi kao stručnjak za mlade i vanjski konzultant za nekoliko institucija, primjerice za Europsku komisiju i Vijeće Europe. Prije toga je bio glavni tajnik mladih odgovoran za razmjenu i razumijevanje te izvršni direktor udruge ECOS (Cooperativa de Educação, Cooperação e Desenvolvimento). Diplomirao je socijalnu pedagogiju na Sveučilištu Algarve u Faru (Portugal).
Mlada Moldavka Mădălina-Mihaela Antoci bila je jedna od predstavnika zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u na ovogodišnjem događanju EGSO-a za mlade Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS), koje se održava svake godine.Sudjelovala je i na EGSO-ovu Tjednu civilnog društva, na kojem je održala inspirativan govor tijekom uvodnog panela naslovljenog „Još uvijek ujedinjeni u raznolikosti”.Mădălina-Mihaela, predsjednica studentske mreže Erasmus Moldova i članica odbora Nacionalnog vijeća mladih te zemlje, s nama je razgovarala o tome što EU znači za mlade Moldavke i Moldavce i rekla nam više o svojoj misiji poticanja mladih iz Moldavije da studiraju u inozemstvu i prihvate globalni način razmišljanja.
Mlada Moldavka Mădălina-Mihaela Antoci bila je jedna od predstavnika zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u na ovogodišnjem događanju EGSO-a za mlade Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS), koje se održava svake godine.Sudjelovala je i na EGSO-ovu Tjednu civilnog društva, na kojem je održala inspirativan govor tijekom uvodnog panela naslovljenog „Još uvijek ujedinjeni u raznolikosti”.Mădălina-Mihaela, predsjednica studentske mreže Erasmus Moldova i članica odbora Nacionalnog vijeća mladih te zemlje, s nama je razgovarala o tome što EU znači za mlade Moldavke i Moldavce i rekla nam više o svojoj misiji poticanja mladih iz Moldavije da studiraju u inozemstvu i prihvate globalni način razmišljanja.
1. Uključuje li Nacionalno vijeće mladih Moldavije mlade ljude u rasprave o integraciji u EU? Kakvo je mišljenje mladih u Moldaviji o Europskoj uniji?
Apsolutno! Nacionalno vijeće mladih Moldavije osigurava da se glas mladih čuje u procesu integracije Moldavije u EU zahvaljujući savjetovanjima, kampanjama senzibilizacije i izravnoj suradnji s tvorcima politika. Za mnoge mlade Moldavce i Moldavke EU predstavlja napredak, nove horizonte i budućnost u kojoj se njihovi talenti prepoznaju i cijene. Međutim, u nekim područjima nailazimo na nedostatke u informiranosti i to je trenutak u kojem mi stupamo na scenu te znatiželju pretvaramo u aktivno sudjelovanje.
Organiziramo forume, rasprave i radionice o integraciji EU-a, politici i pravima mladih. Pozivamo na uključivanje mladih u nacionalne postupke donošenja odluka. Pokrećemo kampanje za informiranje i obrazovanje mladih Moldavaca i Moldavki o prednostima članstva u EU-u.
2. Možete li ukratko predstaviti svoj rad u studentskoj mreži Erasmus Moldova (Erasmus Student Network – ESN)?
Kao predsjednica ESN-a Moldova pomažem mladima u potrazi za međunarodnim prilikama koje mijenjaju život. Naš se tim bavi promicanjem mobilnosti, stvaranjem pozitivnog okruženja za studente na razmjeni i zagovaranjem međunarodnog obrazovanja. Jedna od mojih ključnih inicijativa jest Erasmus u školama, kojom nadahnjujemo učenike srednjih škola kako njihovi snovi ne bi imali ograničenja i kako bi prihvatili globalni način razmišljanja.
3. Možete li s nama podijeliti podatke o tome koliko je moldavskih studentica i studenata dosad sudjelovalo u akademskom programu Erasmus+, ukupno ili na godišnjoj razini?
U Moldaviji trenutačno nema studenata iz programa Erasmus+, ali naši mladi ljudi aktivni su u inozemstvu! Svake godine na studij ili na praksu u vrhunske europske institucije u okviru programa Erasmus+ odlazi između 500 i 700 moldavskih studentica i studenata. Od pokretanja programa tisuće su stekle međunarodno iskustvo, donoseći kući inovativnost, vodstvo i novu perspektivu. U okviru programa Erasmus u školama nastojim omogućiti mobilnost za još više mladih Moldavaca i Moldavki i pokazati im da trebaju istražiti svijet.
4. Prema vašem mišljenju, koja je vrijednost takvih programa akademske razmjene za mlade u zemlji kandidatkinji kao što je Moldavija?
Erasmus+ nije samo studijski program već i temelj za budućnost Moldavije jer mladima pruža više od obrazovanja – daje im mogućnost prilagodbe, otpornost i europsku perspektivu. Poanta je da se u zemlji kandidatkinji, kao što je Moldavija, izgradi generacija koja ne vidi ograničenja, koja inovira, surađuje i koja je spremna voditi našu zemlju u europsku budućnost.
5. Kakva su bila vaša očekivanja o YEYS-u i Tjednu civilnog društva?
Očekivala sam ozbiljne rasprave, odvažne ideje i stvarnu predanost uključivanju mladih u oblikovanje politika. Ta događanja nisu samo sastanci – to su platforme na kojima mladi kreatori promjena dovode u pitanje status quo i zalažu se za snažniju i uključiviju Europu. Za Moldaviju je to još jedan korak u uklanjanju razlika između lokalne stvarnosti na terenu i europskih ambicija i u tome da pokažemo da naši mladi ne čekaju budućnost skrštenih ruku već je aktivno stvaraju.
Mădălina Mihaela Antoci ima 21 godinu i predvodnica je mladih angažirana na pitanjima obrazovanja, građanskog angažmana i osnaživanja mladih. Trenutačno je predsjednica studentske mreže programa Erasmus Moldova i članica odbora Nacionalnog vijeća mladih Moldavije.
Kao neumorna zagovornica akademskog programa Erasmus+ ostvarila je izniman uspjeh u poticanju mladih da istraže međunarodne mogućnosti, naglašavajući pritom vrijednost obrazovanja kod kuće. Svojim je naporima nadahnula stotine studentica i studenata da se uključe u akademsku mobilnost i daju aktivan doprinos svojim lokalnim zajednicama.
U nesigurnom svijetu u kojem su tradicionalna uvjerenja poljuljana, a dosadašnje nas zajedničke vrijednosti više ne ujedinjuju nego dijele, mladima se smjesta mora pružiti prilika da se smisleno angažiraju na rješavanju mnoštva gorućih pitanja koja se naočigled gomilaju. Rasprave na manifestaciji YEYS 2025. jasno su pokazale da ne postoji samo jedna jedina „tema mladih” i da mlade s pravom zaokuplja niz različitih pitanja, od borbe protiv korupcije i promicanja ravnopravnosti do borbe protiv klimatskih promjena – poruka je češke studentice i sudionice YEYS-a Kristýne Bulvasove.
U nesigurnom svijetu u kojem su tradicionalna uvjerenja poljuljana, a dosadašnje nas zajedničke vrijednosti više ne ujedinjuju nego dijele, mladima se smjesta mora pružiti prilika da se smisleno angažiraju na rješavanju mnoštva gorućih pitanja koja se naočigled gomilaju. Rasprave na manifestaciji YEYS 2025. jasno su pokazale da ne postoji samo jedna jedina „tema mladih” i da mlade s pravom zaokuplja niz različitih pitanja, od borbe protiv korupcije i promicanja ravnopravnosti do borbe protiv klimatskih promjena – poruka je češke studentice i sudionice YEYS-a Kristýne Bulvasove.
Koliko puta sam kao mlada osoba, pripadnica generacije Z, čula riječi „vaša generacija suočava se s dosad neviđenim problemima” ili „na vama je da preuzmete vodstvo i pomognete u prevladavanju trenutačnih izazova”. Rizik je velik, ali veliki su i izazovi s kojima se suočavamo: dosad neviđeno nazadovanje demokracije, polarizacija naših društava oko tema koje su ranije smatrane „zajedničkim vrijednostima”, destabilizacija tradicionalnih uvjerenja i sustava, kao i sve veća nesigurnost.
Visoka očekivanja pod pritisak stavljaju ne samo mlade nego i nedovoljno financirane organizacije civilnog društva i njihovu ključnu ulogu usmjeravanja vrijednosti mladih, kao i obrazovne sustave. Formalno obrazovanje mladima bi trebalo omogućiti stjecanje vještina i alata koji su im potrebni da bi mogli rješavati probleme i postati čelnici i čelnice današnjice i sutrašnjice. Bojim se da su mnogi obrazovni sustavi previše rigidni da bi zadovoljili potrebe 21. stoljeća, jer se u školama ne poučava o klimatskim promjenama ili sveobuhvatnim zdravstvenim pitanjima, bilo da se radi o mentalnom ili reproduktivnom zdravlju. Povrh toga, škole nisu opremljene najsuvremenijom tehnologijom, a ranjivim skupinama ne osiguravaju odgovarajući pristup.
Čak je i pitanje tko se smatra ranjivim postalo ispolitizirano, odnosno još gore – koristi se kao oružje, što stavlja dodatan pritisak na one koji to najmanje mogu podnijeti i koji ne bi smjeli biti zapostavljeni.
Naša društva više se ne slažu oko toga što znači ranjivost ili kako je prepoznati, što sam iskusila iz prve ruke dok sam vodila radionicu u školi blizu češko-slovačke granice. Kad sam tematizirala razlike u plaći na temelju spola i druge rodno uvjetovane nejednakosti, i učenici i učenice i nastavno osoblje reagirali su s velikom nevjericom, potpuno odbacujući ideju da u našem društvu postoje nejednakosti. Zbog toga smatram da moramo voditi više rasprava i intenzivirati izgradnju kapaciteta u vezi s postojećim ranjivostima i nejednakostima, bez obzira na dobnu skupinu.
Jednak pristup obrazovanju i mogućnostima za mlade, uključujući žene i djevojčice u nepovoljnom položaju, osobe s invaliditetom i mlade migrantskog podrijetla, i dalje je teško dostižan san. Ako je naš zajednički cilj mladima pružiti čvrste temelje za ostvarivanje njihova potencijala i snova, moramo početi djelovati. Predlaganje rješenja nije jednostavno, ali jačanje veza država članica EU-a s organizacijama civilnog društva, osobito s onima u području neformalnog obrazovanja, moglo bi pomoći u premošćivanju razlika jednom kad se utvrdi koja su područja najosjetljivija. Naknadno osposobljavanje nastavnog osoblja, kao i svih drugih osoba koje rade s mladima, u području izgradnje zajednice moglo bi pružiti okvir za neka od ciljanih i sustavnih rješenja.
Civilno društvo preuzelo je ulogu poticanja aktivnog građanskog sudjelovanja, ali angažman mladih u donošenju odluka i demokratskom upravljanju i dalje je nizak. Postoji očit jaz između težnji mladih i prostora i mogućnosti za njihovo ostvarenje. Izbori sami po sebi ne postižu željene rezultate jer borba protiv političkih stavova i dezinformacija u nekim zemljama i dalje predstavlja izazov. Međutim, neizlaženje na izbore ne znači da građani i građanke nemaju mišljenje ili potrebu za rješavanjem određenih pitanja. Radi poticanja aktivnog građanstva mladima su potrebna ne samo pozitivna iskustva s demokratskim djelovanjem nego i konkretni rezultati – a ne tobožnja briga o mladima, simbolične mjere i selektivnost. I dalje se nadam da će države članice EU-a moći stvoriti te prostore i mladima konačno omogućiti smisleno sudjelovanje i zajedničko stvaranje. No na tu promjenu ne možemo čekati tri, pet ili deset godina, nego se ona mora dogoditi sada kako bi se spriječilo daljnje širenje društvenog raskola.
Na događanju YEYS 2025. sudjelovala sam u izradi jedne preporuke koja se izričito tiče klimatskih promjena, što mi je bilo zadovoljstvo jer smatram da je trostruka planetarna kriza jedan od najvećih izazova za čovječanstvo. Razvoj usklađene strategije EU-a za klimatske promjene bila je jedna od pet preporuka YEYS-a, uz preporuke o borbi protiv korupcije uz pomoć transparentnosti i sudjelovanja mladih, aktivnom građanstvu, ravnopravnosti i ideji da „mladi zaslužuju sjediti za stolom”. Budući da je dospjela na popis zajednički prihvaćenih preporuka, jasno je da mladi sudionici i sudionice YEYS-a tu temu smatraju ključnim izazovom koji treba prevladati. Međutim, taj stav odražava perspektivu skupine mladih koja je ionako donekle osnažena i ne može se smatrati reprezentativnim za sve države članice EU-a. Neki su možda mislili da će ta preporuka biti najvažnija za sudionike i sudionice YEYS-a 2025., ali ona se u konačnom krugu glasanja našla na posljednjem mjestu. Neka to posluži kao podsjetnik da ne postoji samo jedna jedina „tema mladih”. Mladi su s pravom zabrinuti zbog svih aktualnih pitanja, a skup njihovih prioriteta po svojoj je prirodi širok i intersekcijski.
Neki mladi prepoznaju važnost zaštite okoliša i održivosti, a drugi si ne mogu priuštiti da im okoliš bude prioritet jer im je teško zadovoljiti osnovne potrebe. Spomenula sam trostruku planetarnu krizu kao jedan od glavnih izazova s kojima se suočava čovječanstvo, ali kad imamo u vidu da je nužno smjesta pronaći učinkovita rješenja za sva važna pitanja, slika se mijenja. Sadašnji geopolitički kontekst i borba EU-a za globalnu konkurentnost odvraćaju pozornost i usporavaju procese tranzicije. No, na koncu konca, više si ne možemo priuštiti da prekoračujemo ograničenja planeta jer ni mi ni buduće generacije nemamo neki planet B na kojem bismo ta pitanja mogli riješiti.
Osvrnimo se još jednom na rizike: mladima bi trebalo osigurati da u svoj svojoj raznolikosti i dalje uživaju u svojoj mladosti sa svim njezinim povlasticama, izazovima i ljepotom. Međutim, nedavno izvješće UN-a pokazuje da je tijekom proteklog desetljeća očito došlo do smanjenja zadovoljstva životom i osjećaja sreće među mladim odraslim osobama. Čak i uz ozbiljne izazove s kojima se suočavamo, čvrsto vjerujem u to da ako možemo nadahnuti mlade konkretnim rezultatima njihova djelovanja, imamo dobre izglede za rješavanje gorućih pitanja i poboljšanje kvalitete života za sve.
Kristýna Bulvasová članica je Europske mreže mladih za održivi razvoj. Bila je izaslanica mladih u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe i češka izaslanica mladih u UN-u. Kao bivša glasnogovornica Češko-njemačkog foruma mladih i dalje aktivno sudjeluje u jačanju češko-njemačke suradnje, a kao mlada aktivistica zainteresirana za budućnosti prilagođeno obrazovanje i održivost trenutačno vodi češku nevladinu organizaciju MOB – mladi građani i završava studij na Karlovu sveučilištu u Pragu i Sveučilištu u Regensburgu. Osim aktivnog sudjelovanja u YEYS-u, Kristýna je bila i govornica na sjednici „Prognostički rad za uključivu pravednu tranziciju i zeleni plavi rast” održanoj u okviru EGSO-ova Tjedna civilnog društva.
