Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je konferenciju na kojoj je naglašena važnost angažmana zajednice u borbi protiv dezinformiranja. Poticanjem medijske pismenosti, poticanjem kritičkog razmišljanja, promicanjem aktivne komunikacije i iskorištavanjem umjetne inteligencije kao saveznika, društva mogu postati otporna na lažne informacije i toksičnu propagandu.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je konferenciju na kojoj je naglašena važnost angažmana zajednice u borbi protiv dezinformiranja. Poticanjem medijske pismenosti, poticanjem kritičkog razmišljanja, promicanjem aktivne komunikacije i iskorištavanjem umjetne inteligencije kao saveznika, društva mogu postati otporna na lažne informacije i toksičnu propagandu.
Konferencija Građani mogu poraziti dezinformacije održane u Lisabonu 22. svibnja 2025. bila je četvrta u aktualnom projektu EGSO-a za borbu protiv dezinformacija uz pomoć civilnog društva. Organiziran je u suradnji s portugalskim Gospodarskim i socijalnim vijećem te uz potporu Predstavništva Europske komisije i Ureda Europskog parlamenta u Lisabonu.
Naglašavajući ključnu ulogu građana u toj borbi, predsjednikEGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Kako bismo suzbili dezinformacije, moramo osnažiti građane i civilno društvo, ne samo kao nadzornike, već i kao aktivne sudionike u demokratskoj otpornosti."
Budući da dezinformacije utječu na emocije, važno je stati i distancirati se prije nego što se angažiraju. Sudionici su napomenuli da je, kada nešto govori srcem publike, važno ispitati namjeru i izvor informacija. Samo neuključivanjem možemo smanjiti vidljivost i virusnost tog sadržaja.
Kao što je ponovio predsjednik Gospodarskog i socijalnog vijeća Portugala Luís Pais Antunes, ne samo da se radi o pogrešnim informacijama i izazovima u pogledu informacija za naša moderna društva, nego i o prekomjernom broju informacija.
Konferencija je ukazala na važnost udruživanja snaga, naglasivši da se dezinformacije mogu poraziti samo zajedničkim djelovanjem, sustavnim uključivanjem civilnog društva, predlaganjem akcijskih planova za medijsku pismenost i osiguravanjem čvrstog zakonodavstva, čime se stvaraju pouzdane informacije utemeljene na činjenicama.
„Medijska pismenost mora se podučavati u školama. U tom području država ima ključnu ulogu. Demokracija znači vjerodostojnost", izjavio je Aimilios Perdikaris, predsjednik odbora i glavni direktor makedonske novinske agencije Atena.
„Demokracija ne može preživjeti bez slobodnih informacija i bez slobodnih, nepristranih i kritičkih medija", izjavio je zamjenik portugalskog ministra za parlamentarna pitanja Carlos Abreau Amorim i dodao da bi portugalska vlada ojačala novinarsku etiku jer je „nedostatak vjerodostojnosti novinarstva najveći saveznik dezinformacija".
Pozivajući se na umjetnu inteligenciju kao golem izazov u borbi protiv dezinformacija, Niko Efstathiou, novinar na Institutu Reuters za studiju novinarstva u Oxfordu, izjavio je da umjetna inteligencija može stvoriti uvjerljive i uvjerljive lažne vijesti kako bi se kampanje proširile na najranjivije stanovništvo. Međutim, umjetna inteligencija može biti iznimno korisna i u skeniranju sadržaja kako bi se otkrile pogrešne informacije u stvarnom vremenu. (at)
Iako industrija nikad nije planirala napustiti Europu, od europskih izbora 2024. institucije EU-a došle su do jasnog zaključka: bez snažne industrije Europa ne može osigurati stratešku autonomiju ili postići ključnu konkurentnost svojeg gospodarstva. Snažna industrijska baza nužna je ne samo za kvalitetna radna mjesta za Europljane, već i za napredak, inovacije i usluge s visokom dodanom vrijednošću.
Iako industrija nikad nije planirala napustiti Europu, od europskih izbora 2024. institucije EU-a došle su do jasnog zaključka: bez snažne industrije Europa ne može osigurati stratešku autonomiju ili postići ključnu konkurentnost svojeg gospodarstva. Snažna industrijska baza nužna je ne samo za kvalitetna radna mjesta za Europljane, već i za napredak, inovacije i usluge s visokom dodanom vrijednošću.
Kao odgovor na krizu troškova života, EGSO je pokrenuo inicijativu – krovno mišljenje – koja se bavi krizom u različitim područjima politika i daje ciljane preporuke kreatorima politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini. U okviru toga EGSO-ovo Povjerenstvo za proučavanje industrijskih promjena (CCMI) usredotočuje se na reindustrijalizaciju kao ključni pristup za borbu protiv učinka krize troškova života na europske građane i poduzeća.
Iako pozdravljamo inicijativu Komisije za pokretanje „komunikacijskog kompasa", pozivamo na uključivanje jasnih referentnih vrijednosti i pokazatelja uspješnosti kako bi se osiguralo da ti napori ne postoje samo na papiru, već da se ostvare.
U području energetike (koje trenutačno destimulira europsku industriju i šire gospodarstvo) pozivamo na brze kratkoročne i dugoročne mjere kako bi se osigurala sigurna, stabilna i predvidljiva energija po cijenama koje poduzećima omogućuju konkurentnost i ne opterećuju kućanstva.
Strateška autonomija mora biti u središtu procesa reindustrijalizacije i mora koristiti ne samo izravno uključenim poduzećima nego i cijelom vrijednosnom lancu. Europska industrija suočava se s manjkom kvalificiranih radnika, zbog čega pozivamo na smanjenje birokracije i pojednostavnjenje zakonodavstva EU-a za izdavanje radnih dozvola. Ne želimo „uvoziti" jeftinu radnu snagu, već privući kvalificirane radnike koji će obogaćivati europsko društvo.
Cilj industrijske politike mora biti vraćanje privlačnosti EU-a i ponovno stvaranje povoljnog okruženja za industrijska ulaganja, uz iskorištavanje pravne sigurnosti, vještina njegovih radnika i, naravno, koristi jedinstvenog tržišta.
Socijalni dijalog mora biti u potpunosti integriran u proces reindustrijalizacije jer ne utječe samo na velika poduzeća, već i na mala i srednja poduzeća, koja čine veliku većinu europskih poduzeća.
Međutim, postoji jedno pitanje koje je posebno osjetljivo u nekim društvenim i političkim klubovima: pojednostavnjenje birokracije. Prema riječima predsjednika Skupine poslodavaca EGSO-a Stefana Mallije, „pojednostavljenje ne znači deregulaciju. Nije riječ o ukidanju zelenog plana ili ključnih socijalnih zaštitnih mjera... Riječ je o uklanjanju birokracije koja nikome koristi."
Kao i uvijek, riječ je o detaljima; međutim, moramo produbiti proces reindustrijalizacije, koji će uključivati ulaganja u cijelom lancu, od javnih ulaganja u infrastrukturu do poslovnih ulaganja u industriju, promicanje visokokvalitetnih radnih mjesta, poticanje cjeloživotne profesionalne prekvalifikacije, održavanje socijalnih standarda koji su u središtu pravne stečevine EU-a i promicanje poslovnih inovacija kao sredstva za stalno poboljšanje i razvoj usluga visoke dodane vrijednosti.
To nije jednostavan zadatak, ali čvrsto vjerujem da snažna industrija, uspostavljena diljem EU-a, može biti jedan od glavnih pokretača poboljšanja konkurentnog položaja europskog gospodarstva i znatnog poboljšanja položaja Europljana i njihovih obitelji.
