Europska građanska inicijativa „My Voice, My Choice” zalaže se za siguran pobačaj dostupan svim ženama u cijeloj Europskoj uniji. Inicijativa je pokrenuta u travnju 2024., koordinirao ju je slovenski Institut 8. ožujka i uspjela je prikupiti više od milijun potpisa znatno prije isteka roka za prikupljanje potpisa. EGSO Info razgovarao je s organizatorima o tome zašto je njihova kampanja hitna u sadašnjoj političkoj klimi, u kojoj žene sve više gube kontrolu nad svojim reproduktivnim pravima.

Europska građanska inicijativa „My Voice, My Choice” zalaže se za siguran pobačaj dostupan svim ženama u cijeloj Europskoj uniji. Inicijativa je pokrenuta u travnju 2024., koordinirao ju je slovenski Institut 8. ožujka i uspjela je prikupiti više od milijun potpisa znatno prije isteka roka za prikupljanje potpisa. EGSO Info razgovarao je s organizatorima o tome zašto je njihova kampanja hitna u sadašnjoj političkoj klimi, u kojoj žene sve više gube kontrolu nad svojim reproduktivnim pravima.

Što vas je potaknulo na pokretanje inicijative „My Voice, My Choice” i koji je vaš krajnji cilj?

O kampanji za zaštitu prava na pobačaj u Europi počeli smo razmišljati prije gotovo tri godine, kada je u SAD-u poništena presuda u predmetu Roe protiv Wadea. Žene u SAD-u preko noći su izgubile svoje ustavno pravo na pobačaj i znali smo da moramo zaštititi pobačaj u Europi. Žene u Poljskoj umiru u bolnicama zbog gotovo potpune zabrane pobačaja. U posljednjih nekoliko godina u Poljskoj su održani najveći prosvjedi za pravo na pobačaj. Žene na Malti i dalje se izlažu kazni zatvora naprave li pobačaj. Ove je godine Giorgia Meloni dala skupinama koje se bore protiv pobačaja dopuštenje da prosvjede održavaju u klinikama za pobačaj i uznemiravaju žene koje ga pokušavaju obaviti. Više od 20 milijuna žena u Europi nema pristup pobačaju.

Upravo smo zato pokrenuli kampanju „My Voice, My Choice”. Na prijedlogu smo radili s timom međunarodnih pravnika i uspostavili smo snažnu mrežu s organizacijama iz cijele Europe.

Naš je cilj zaštititi pravo na pobačaj na razini EU-a i poboljšati pristup pobačaju za žene koje su sada primorane putovati u druge zemlje zbog zabrane pobačaja (npr. žene s Malte i iz Poljske), zbog visoke stope prigovora savjesti (npr. u Italiji i Hrvatskoj) ili zbog toga što trenutačno pobačaj ne mogu platiti (u zemljama kao što su Njemačka i Austrija).

Postojeća politička klima upravo je razlog zbog kojeg je naša kampanja hitna. Moramo se ujediniti i pokazati da se većina ljudi zalaže za pravo na pobačaj i suprotstaviti se ograničenjima reproduktivne slobode. Većina Europljana i Europljanki podupire pravo na pobačaj i moramo biti ujedinjeni kako bismo to pravo zaštitili.

Koje konkretne korake tražite od Europske komisije? Kako to ostvariti s obzirom na činjenicu da je zdravlje u nadležnosti država članica?

Predlažemo da Europska komisija uspostavi financijski mehanizam koji bi funkcionirao kao mehanizam u kojem bi države članice mogle dobrovoljno sudjelovati i koji bi pokrivao troškove pobačaja. Funkcionirao bi na sličan način kao i programi za prevenciju i liječenje raka.

Ideja je da svatko tko mora otputovati u drugu zemlju radi pobačaja – zbog teških ograničenja u svojoj zemlji ili visoke stope prigovora savjesti – neće morati platiti zahvat iz vlastitog džepa. Trenutačno tisuće žena putuju u druge zemlje u kojima ponekad za taj postupak plaćaju tisuće eura. Ne mogu si svi to priuštiti.

Iako pobačaj nije u nadležnosti Europske komisije, financijski programi povezani sa zdravstvenom skrbi jesu, pa smo tako i mogli registrirati našu europsku građansku inicijativu. 

Zašto ste se odlučili na europsku građansku inicijativu? Nadate li se da će Komisija pozitivno odgovoriti?

Naša slovenska organizacija, Institut 8. ožujka, koja koordinira kampanju „My Voice, My Choice”, ima bogato iskustvo s nacionalnim građanskim inicijativama, prikupljanjem potpisa i referendumima. Nacionalnim mehanizmom građanske inicijative već smo uspješno izmijenili 15 zakona u Sloveniji i postigli uspjeh na dva nacionalna referenduma. Zbog toga smo željeli pronaći sličan instrument direktne demokracije na razini EU-a i tako smo se upoznali s europskom građanskom inicijativom. Želimo ostvariti izravnu promjenu koja bi imala trajan učinak na reproduktivna prava za sve u Europi, zbog čega smo odlučili početi prikupljati potpise.

Tijekom kampanje smo osigurali političku potporu svih klubova zastupnika lijevog centra u Europskom parlamentu, dobili smo potporu istaknutih političarki i političara na nacionalnoj razini u mnogim državama članicama EU-a i imali dobre veze i kontinuirane odnose s europskim povjerenicima i povjerenicama. Nadamo se da će se više od 1,2 milijuna ljudi koji stoje iza naše inicijative saslušati. 

Kako ste uspjeli mobilizirati ljude iz raznih zemalja EU-a da podupru vašu inicijativu i pomognu u prikupljanju potpisa? Kojim se kanalima koristite za prijenos informacija?

Tijekom kampanje smo izgradili snažnu mrežu s više od 300 organizacija i stvorili prekrasnu zajednicu s više od 2000 volonterki i volontera iz cijele Europe. Htjeli smo biti prisutni na ulicama europskih gradova i sela, a naši su volonteri spremno prikupljali potpise. Bili smo vrlo prisutni na internetu, na našem Instagramu, ali koristimo i druge kanale kao što su Facebook, TikTok, YouTube, BlueSky, X i druge platforme društvenih medija.

Mjesec dana prije roka premašili ste milijun potpisa građana potrebnih za europsku građansku inicijativu. Kakve ste povratne informacije i potporu, uključujući onu financijsku, dosad primili?

Milijun potpisa uspjeli smo prikupiti u prosincu, nakon što smo ih prikupljali devet mjeseci, a do isteka roka ukupno smo prikupili 1,2 milijuna potpisa.

Potpise smo uspjeli prikupiti uz pomoć naše mreže i zajednice, ali smo se tijekom kampanje prijavili i za različite mogućnosti financiranja kako bismo je mogli provesti. Kampanja „My Voice, My Choice” osvojila je i nagradu Slovenskog sociološkog društva i ušla je u uži izbor za nagradu SozialMarie. Dobili smo i potporu klubova zastupnika lijevog centra u Europskom parlamentu, a potporu su nam pružili brojni zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu, kao i potpredsjednik Europskog parlamenta Nicolae Ștefănuță, francuska senatorica Melanie Vogel, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar i slovenski premijer Robert Golob. Kampanju podupire i velik broj aktivista i pojedinaca iz raznih zemalja EU-a, kao što su Luisa Neubauer iz Njemačke i Alice Coffin iz Francuske.

My Voice, My Choice” inicijativa je koja postaje jedan od najvećih europskih feminističkih pokreta. Uključuje više od 300 organizacija, nebrojene pristaše i predane volontere i volonterke iz cijele Europske unije koji rade na tome da se osigura siguran i dostupan pobačaj u Europskoj uniji. 

Višegodišnji financijski okvir nakon 2027.

Document Type
AS

Tetjana Ogarkova

Početkom ožujka ove godine teška sam srca napustila Kijev. Dva sam dana putovala do Francuske kako bih sudjelovala na simpoziju o Ukrajini. Zbog toga nisam mogla prisustvovati važnoj svečanosti u Kijevu, gdje se naša prijateljica, pjesnikinja Svitlana Povaljaeva, na središnjem trgu prijestolnice Majdanu oprostila od svog najstarijeg sina Vasila koji je u 28. godini poginuo na fronti. Njegov mlađi brat Roman poginuo je u bitci za oslobođenje Harkiva u ljeto 2022. Imao je 24 godine. 

Tetjana Ogarkova

Početkom ožujka ove godine teška sam srca napustila Kijev. Dva sam dana putovala do Francuske kako bih sudjelovala na simpoziju o Ukrajini. Zbog toga nisam mogla prisustvovati važnoj svečanosti u Kijevu. gdje se naša prijateljica, pjesnikinja Svitlana Povaljaeva, na središnjem trgu prijestolnice Majdanu oprostila od svog najstarijeg sina Vasila koji je u 28. godini poginuo na fronti. Njegov mlađi brat Roman poginuo je u bitci za oslobođenje Harkiva u ljeto 2022. Imao je 24 godine.

Ukrcala sam se na vlak s knedlom u grlu. Kod kuće sam ostavila troje djece. To nije bio prvi put da za vrijeme rata idem na kratko putovanje u inozemstvo, ali tog sam puta bila prestravljena.

Znala sam da u slučaju neposredne opasnosti od ruskih balističkih projektila, sustav za upozoravanje na mom telefonu neće pokazati crveno svjetlo koje upozorava na takvu opasnost. Nekoliko ću dana biti 2000 kilometara daleko od kuće, bez ikakvih informacija o tome jesu li moje kćeri na sigurnom. Bilo je nepodnošljivo.

Ako sustav upozorenja zakaže, to je zato što su Sjedinjene Američke Države prekinule pružanje obavještajnih podataka Ukrajini, među ostalim i onih za rano otkrivanje balističkih projektila ispaljenih s ruskog teritorija. Obustavili su i vojnu pomoć, a otišli su toliko daleko da su zaustavili opremu koja je već poslana u Poljsku.

Nekoliko dana kasnije vratila sam se u Ukrajinu. U međuvremenu su održani pregovori između delegacija Ukrajine, SAD-a i Saudijske Arabije. Ukrajina je bila spremna na potpuni i trenutačni prekid vatre ako Rusija učini isto. Donald Trump bio je zadovoljan. Američka obavještajna služba vratila se zajedno s vojnom pomoći koju je odobrila Bidenova administracija.

Ipak, izdali su naše povjerenje. Jednom kad vas prevare, teško se pretvarati da je sve u redu.

Osjeća li se i Europa izdanom? Završilo je doba sigurnosnog štita NATO-a pod američkim vodstvom. Pristaše pokreta MAGA okreću glavu. Planiraju svesti vojnu i humanitarnu prisutnost u Europi na najmanju moguću mjeru i izvući Rusiju, agresora, iz diplomatske i ekonomske izolacije.

Trump želi prekid vatre u Ukrajini što je prije moguće i na bilo koji način jer ne smatra da je borba u Ukrajini važna. Samo želi smanjiti troškove za proračun SAD-a. SAD više ne sudjeluje na sastancima poput onih u zračnoj bazi Ramstein, a za ovu godinu nije predviđena daljnja vojna pomoć SAD-a.

Mir na račun ukrajinskog poraza ne zabrinjava vladu SAD-a. Izaslanici Steve Witkoff i Keith Kellogg predlažu podjelu Ukrajine na dva ili tri zasebna dijela, po uzoru na poslijeratnu nacističku Njemačku. Kao da je Ukrajina agresor koji je izgubio rat.

Međutim, i Europa je u opasnosti. Trump planira smanjiti broj američkih vojnika u Europi i od zemalja članica NATO-a zahtijeva da izdvajaju 5% svog BDP-a za obranu jer smatra da je obrana Europe europski problem.

Rusija to promatra. Za Rusiju, NATO bez vodstva SAD-a nije ni obrambena ni odvraćajuća sila. Koliko je vremena potrebno da se izgradi snažna europska obrana koja je sposobna jamčiti vlastitu sigurnost? Čini li vam se to pitanje previše apstraktnim, pokušajte odgovoriti na sljedeće: tko će od Europljana braniti baltičke zemlje ako ih Rusija napadne nakon vježbi u Bjelorusiji u rujnu 2025.?

Nakon američke izdaje, Europi preostaju dvije mogućnosti: braniti danas Ukrajinu kao svoju ili se sutra suprotstaviti ruskoj vojsci na vlastitom teritoriju. Ta borba neće biti laka, ali nijedna bitka nije unaprijed izgubljena.

Pozornost mi je krajem ožujka privuklo istraživanje javnog mnijenja u Ukrajini. Više od 80 % Ukrajinaca spremno je nastaviti borbu protiv Rusije, čak i bez potpore SAD-a.

Preostaje vidjeti koliko će nas Europljana podržati.

Nakon američke izdaje Europa se suočava s vrlo jasnim izborom: ili će danas obraniti Ukrajinu onako kako bi obranila samu sebe ili će se sutra suočiti s ruskom vojskom na vlastitom teritoriju. Ta borba neće biti jednostavna, ali nijedna bitka nije izgubljena prije nego što započne. Tek treba vidjeti koliko će Europljana stati uz nas, piše naša gošća iznenađenja, ukrajinska novinarka Tetjana Ogarkova.

Nakon američke izdaje Europa se suočava s vrlo jasnim izborom: ili će danas obraniti Ukrajinu onako kako bi obranila samu sebe ili će se sutra suočiti s ruskom vojskom na vlastitom teritoriju. Ta borba neće biti jednostavna, ali nijedna bitka nije izgubljena prije nego što započne. Tek treba vidjeti koliko će Europljana stati uz nas, piše naša gošća iznenađenja, ukrajinska novinarka Tetjana Ogarkova.

Tetjana Ogarkova, ukrajinska novinarka, esejistica i teoretičkarka književnosti živi u Kijevu. Koordinatorica je međunarodnog odjela Ukrajinskog kriznog medijskog centra i suvoditeljica podcasta „Objašnjavamo Ukrajinu”. Docentica je na Kijevsko-Mohiljanskoj akademiji, a posjeduje i doktorat iz književnosti sa Sveučilišta Pariz-XII Val-de-Marne. 

Ulaganja i reforme za konkurentnost i uniju tržišta kapitala

Document Type
AS

Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo

Document Type
AS

Prijedlozi za reforme i ulaganja u okviru ciklusa europskog semestra 2024.-2025.

Document Type
AS

Članica EGSO-a Elena Calistru, izvjestiteljica za mišljenje „Prevladavanje kriza – Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo”, piše o ekonomskom imperativu izgradnje gospodarstva koje pojedince i poduzeća štiti od gospodarskih previranja i teških kriza povezanih s visokim troškovima života.

Članica EGSO-a Elena Calistru, izvjestiteljica za mišljenje „Prevladavanje kriza – Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo”, piše o ekonomskom imperativu izgradnje gospodarstva koje pojedince i poduzeća štiti od gospodarskih previranja i teških kriza povezanih s visokim troškovima života.

Europska građanska inicijativa pokazala se učinkovitim alatom za povećanje sudjelovanja građana u političkom životu EU-a. Međutim, potrebno ju je ojačati kako bi se uklonio rizik od distanciranja institucija EU-a od građana Europe.

Europska građanska inicijativa pokazala se učinkovitim alatom za povećanje sudjelovanja građana u političkom životu EU-a. Međutim, potrebno ju je ojačati kako bi se uklonio rizik od distanciranja institucija EU-a od građana Europe.

Europska građanska inicijativa participativni je mehanizam EU-a osmišljen za jačanje izravne demokracije u okviru kojega najmanje milijun građana EU-a (s određenim minimalnim brojem državljana iz najmanje sedam država članica) može zatražiti od Europske komisije da predloži akt u području u kojem su države članice prenijele ovlasti na razinu EU-a.

Od 2012., kada je pokrenut mehanizam europske građanske inicijative, Europska komisija registrirala je 119 inicijativa, a organizatori su prikupili oko 20 milijuna potpisa. Dosad je 11 inicijativa bilo uspješno, a njih 10 već je primilo odgovor Komisije.

Dan europske građanske inicijative, koji svake godine organizira Europski gospodarski i socijalni odbor, važan je forum i platforma na kojoj registrirani i budući organizatori i dionici europske građanske inicijative mogu razmjenjivati informacije i iskustva te javnosti predstaviti svoje europske građanske inicijative i aktivnosti.

Ove je godine Dan europske građanske inicijative održan 18. ožujka u okviru Tjedna civilnog društva.

„EU treba poduzeti daljnje korake prema participativnoj demokraciji kojom bi se dopunila predstavnička demokracija. Europska građanska inicijativa prvi je instrument participativne demokracije na transnacionalnoj razini”, potpredsjednik EGSO-a zadužen za komunikaciju Laurenţiu Plosceanu.

Europska ombudsmanica Teresa Anjinho smatra da je europska građanska inicijativa moćan alat, ali da nije ostvarila svoj potencijal. „Moramo poboljšati komunikaciju o njezinim svrhama i funkcijama. Potrebno je pojačati kampanje za podizanje svijesti kako bi građani bili u potpunosti informirani o tome što se europskom građanskom inicijativom može, odnosno ne može učiniti i mogli djelovati u skladu s tim. Za očuvanje europske građanske inicijative kao svrsishodnog alata potrebni su transparentnost, poštenje i komunikacija. Ako ne uspijemo, nećemo zadržati povjerenje ni u taj alat ni u budućnost naše Unije”, rekla je Anjinho.

Na Danu europske građanske inicijative predstavljeno je devet inicijativa, primjerice one koje se odnose na pristup vodi, sigurnost opskrbe hranom, pobačaj, prava LGBTQ+ zajednice, zaštitu postojećih zgrada od rušenja, zaštitu baštine videoigara, novi model za smanjenje emisija pod nazivom „Air-Quotas” i nove zdravstvene standarde za medicinsku upotrebu psihodelika.

Odgovarajući na pozive da treba osigurati potrebna financijska sredstva za inicijative europske građanske inicijative, Adriana Mungiu, voditeljica tima europske građanske inicijative u Glavnom tajništvu Komisije, pozvala je aktiviste da ne čekaju nova proračunska rješenja namijenjena samo europskim građanskim inicijativama, koja se neće tako brzo pojaviti. Umjesto toga, trebali bi u većoj mjeri iskoristiti sredstva dostupna u trenutačnom proračunu EU-a, među ostalim u poglavljima o sudjelovanju građana. (at)