Glavna zadaća tekućeg poljskog predsjedništva Vijeća Europske unije bit će očuvanje ujedinjenosti Europe, napredak i brzo donošenje odluka.
Na plenarnom zasjedanju EGSO-a u veljači održana je rasprava o prioritetima poljskog predsjedništva EU-a s Magdalenom Sobkowiak-Czarneckom, poljskom državnom podtajnicom za poslove Europske unije.
Govoreći o vanjskoj sigurnosti EU-a, a posebno o agresivnom ratu protiv Ukrajine, Magdalena Sobkowiak-Czarnecka izjavila je da je cilj nastaviti pomagati Ukrajini i zadržati jedinstvo unutar EU-a. Kao jedno od postignuća s početka poljskog predsjedništva spomenula je 16. paket sankcija protiv Rusije.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je da je Poljska preuzela rotirajuće predsjedništvo EU-a u vrijeme obilježeno teškim izazovima kao što su geopolitičke napetosti i energetske krize.
Dodao je da je „današnja rasprava ponovno potvrdila ključnu važnost stabilnosti, otpornosti i jedinstva za oblikovanje budućnosti Europske unije. Prioriteti poljskog predsjedništva blisko su povezani s našim zajedničkim ambicijama, posebice u pogledu poticanja višedimenzionalnog pristupa sigurnosti. U doba globalne nesigurnosti, naša predanost odlučnom i zajedničkom djelovanju ostaje nepokolebljiva.”
U skladu sa sloganom „Sigurnost, Europa!”, poljsko predsjedništvo EU-a radit će na sedam dimenzija sigurnosti – vanjskoj, unutarnjoj, gospodarskoj, prehrambenoj, energetskoj, zdravstvenoj i informacijskoj.
Michal Pintér, delegat Savjetodavnog povjerenstva EGSO-a za industrijske promjene (CCMI)
U nedavno objavljenom planu za čistu industriju prepoznaje se strateška važnost energetski intenzivnih industrija za gospodarstvo EU-a i ispravno utvrđuju ključni izazovi na koje one nailaze. Iako plan uključuje važne teme kao što su zelena vodeća tržišta, potpora kružnom gospodarstvu i financiranje dekarbonizacije, mjere nisu dovoljno hitne i odvažne da bi se preokrenuo trend slabljenja energetski intenzivnih industrija u Europi.
Michal Pintér, delegat Savjetodavnog povjerenstva EGSO-a za industrijske promjene (CCMI)
U nedavno objavljenom planu za čistu industriju prepoznaje se strateška važnost energetski intenzivnih industrija za gospodarstvo EU-a i ispravno utvrđuju ključni izazovi na koje one nailaze. Iako plan uključuje važne teme kao što su zelena vodeća tržišta, potpora kružnom gospodarstvu i financiranje dekarbonizacije, mjere nisu dovoljno hitne i odvažne da bi se preokrenuo trend slabljenja energetski intenzivnih industrija u Europi.
U svojem nedavno usvojenom mišljenju „Budućnost energetski intenzivnih industrija EU-a u kontekstu visokih cijena energije i troškova tranzicije”Europski gospodarski i socijalni odbor ukazao je na veliku razliku u konkurentnosti između energetski intenzivnih industrija u EU-u i globalnih konkurenata. Komisija je ispravno zaključila da su glavni krivac za to cijene energije. Međutim, u planu za čistu industriju i akcijskom planu za priuštivu energiju ne predlaže se reforma modela tržišta električne energije. Sustav graničnih cijena funkcionirao je dok je EU nabavljao plin plinovodima iz Rusije po relativno jeftinim cijenama i s relativno stabilnom isporukom. Nažalost, situacija se promijenila jer smo sada izloženi skupoj i nestabilnoj opskrbi ukapljenim prirodnim plinom, a vjerojatno će tako biti još godinama. Unatoč tome što u kombinaciji izvora energije u EU-u sve veći udio ima jeftina električna energija proizvedena bez fosilnih goriva, formiranje cijena električne energije i dalje određuju fosilna goriva.
Mjere za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije su dobrodošle, ali se njima zbog postojećeg modela tržišta ipak ne smanjuju računi za električnu energiju. Potrebne su hitne mjere kako bi se troškovne koristi od električne energije iz obnovljivih izvora prenijele na industrijske sektore i razmotrile sve mogućnosti smanjenje cijena, uključujući odvajanje cijena plina i električne energije.
U planu su prepoznati i nedostaci mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (nema rješenja za izvoz, miješanje resursa i izbjegavanje propisa) i instrumenata za zaštitu trgovine. Međutim, plan nam nažalost vrlo malo govori o tome kako će se zaštititi tržište EU-a, zbog čega energetski intenzivne industrije nisu zaštićene u globalnom trgovinskom ratu.
EGSO poziva institucije EU-a da uz pomoć sektorskih akcijskih planova provedu odlučne mjere kako bi se spriječila daljnja deindustrijalizacija i očuvali kapaciteti EU-a za industrijsku transformaciju.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva EU da provede snažnu industrijsku strategiju koja će omogućiti povećanje konkurentnosti, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i usklađivanje sa zelenim planom. Kako bi ta strategija bila uspješna, potrebno ju je pomno pratiti i prilagođavati novim izazovima.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva EU da provede snažnu industrijsku strategiju koja će omogućiti povećanje konkurentnosti, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i usklađivanje sa zelenim planom. Kako bi ta strategija bila uspješna, potrebno ju je pomno pratiti i prilagođavati novim izazovima.
EGSO je u mišljenju naglasio potrebu za snažnim gospodarskim i regulatornim okvirom koji je nužan za suočavanje s visokim troškovima energije i sirovina, izazovima ulaganja u zelenu tranziciju, infrastrukturnim nedostacima, nedostatkom vještina i slabom unutarnjom potražnjom. Politika konkurentnosti usmjerena na ulaganja i inovacije ključna je za poticanje socijalne i teritorijalne kohezije.
EGSO poziva na hitno djelovanje u kontekstu sve veće zabrinutosti zbog gospodarske sigurnosti Europe i njezine vanjske ovisnosti. U doba sve većih geopolitičkih i trgovinskih nesigurnosti potrebna je otporna trgovinska politika EU-a kako bi se zaštitila održivost industrije u kontekstu asimetričnih ciljeva dekarbonizacije, globalnog viška kapaciteta i sve većih trgovinskih napetosti. Za postizanje tog cilja ključna je veća autonomija u osiguravanju kritičnih sirovina.
Kako je istaknuto u Draghijevu izvješću, od ključne su važnosti veća ulaganja i reforme upravljanja. Jedinstveno zajedničko tržište, posebno u području energetike, ojačat će gospodarstvo EU-a. Smanjenjem regulatornog opterećenja, prilagođavanjem okvirnih uvjeta tržišta električne energije i poboljšanjem financijskih alata kao što su ugovori o kupnji energije poduprijet će se tranzicija industrije.
Pravedna tranzicija iziskuje snažan socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Industrijska politika mora biti usklađena sa strategijama za obrazovanje i radnu snagu, a naglasak treba biti na istraživanju, inovacijama i izgradnji vještina. Ulaganjima u energetsku infrastrukturu, obnovljivu energiju i kružno gospodarstvo pridonijet će se postizanju klimatskih ciljeva.
EGSO je također usvojio dodatno mišljenje „Budućnost energetski intenzivnih industrija EU-a”, u kojem se predlažu prilagođena rješenja kako bi se osigurala njihova dugoročna održivost. Svladavanje specifičnih izazova s kojima se suočavamo ključno je za industrijsku budućnost EU-a. (ll)
Naš je gost iznenađenja Nicolas Gros-Verheyde, francuski novinar, pisac i stručnjak za obranu i vanjsku politiku, koji analizira pet prijedloga iz plana za ponovno naoružanje Europe „ReArm Europe”. Europska komisija taj je plan nedavno predstavila radi jačanja europske obrane u kontekstu sve veće sumnje u američku spremnost da se zauzme za sigurnost Europe.
Naš je gost iznenađenja Nicolas Gros-Verheyde, francuski novinar, pisac i stručnjak za obranu i vanjsku politiku, koji analizira pet prijedloga iz plana za ponovno naoružanje Europe „ReArm Europe”. Europska komisija taj je plan nedavno predstavila radi jačanja europske obrane u kontekstu sve veće sumnje u američku spremnost da se zauzme za sigurnost Europe.
Nicolas Gros-Verheyde novinar je od 1989. Kao dopisnik iz EU-a i NATO-a radio je za Ouest France, ARTE, LCI i France Culture. Poznat je i poštovan u europskim krugovima zahvaljujući svojem širokom znanju o europskim poslovima i vanjskoj i obrambenoj politici. Glavni je urednik portala B2, vodećeg i najopsežnijeg medija u području europske obrane i diplomacije, osnovanog 2008. u obliku novinarske zadruge kojom upravlja neprofitna udruga i koja se financira pretplatama. https://club.bruxelles2.eu/
Autor je knjiga Défense européenne à l’heure de la guerre en Ukraine (Europska obrana u kontekstu rata u Ukrajini), La politique européenne de sécurité et de défense commune. Parce que l’Europe vaut bien une défense (Europska politika zajedničke obrane i sigurnosti) i Europe de la défense (Europa obrane) te komentator političkih vijesti za medijske kuće LN24, France-Info i RTBF.
Na 69. sjednici Komisije Ujedinjenih naroda o položaju žena u New Yorku Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Gospodarsko, socijalno i kulturno vijeće Afričke unije (AU ECOSOCC) ponovno su potvrdili da se nepokolebljivo zalažu za promicanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena.
Na 69. sjednici Komisije Ujedinjenih naroda o položaju žena u New Yorku Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Gospodarsko, socijalno i kulturno vijeće Afričke unije (AU ECOSOCC) ponovno su potvrdili da se nepokolebljivo zalažu za promicanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena.
Dok međunarodna zajednica obilježava trideset godina od usvajanja Pekinške deklaracije i s njome povezane Platforme za djelovanje, EGSO i AU ECOSOCC pozdravljaju ostvareni napredak, ali i ističu trajne izazove koji i dalje onemogućuju potpunu rodnu ravnopravnost.
U njihovoj drugoj zajedničkoj izjavi navode se ključni prioriteti, među kojima su povećanje broja žena na vodećim položajima s pomoću rodnih kvota, borba protiv rodno uvjetovanog nasilja putem međunarodnih konvencija, premošćivanje digitalnog jaza među spolovima i promicanje ekonomskog osnaživanja žena.
U toj se izjavi poziva na odlučnije politike u vezi s neplaćenim pružanjem skrbi, uključivanjem žena u mirovne napore i donošenjem politika na temelju podataka. Naglašava se i globalna suradnja u cilju uklanjanja sustavnih nejednakosti i zaštite prava žena. Osim toga, EGSO poziva EU da se bori protiv rodno uvjetovanog nasilja, osigura rodni paritet i brani ulogu civilnog društva u promicanju ravnopravnosti.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „U ovom trenutku obilježavanja tridesete obljetnice Pekinške deklaracije vrijeme je da riječi pretvorimo u djela. Rodna ravnopravnost nije povlastica već temeljno pravo i njezino je postizanje ključno za održiva i uključiva društva. EGSO je odlučan u svojem zalaganju za uklanjanje prepreka, osiguravanje potpunog sudjelovanja žena u donošenju odluka i poticanje njihova ekonomskog osnaživanja. Sada je vrijeme da vlade, institucije i civilno društvo odlučno djeluju – nema jednakosti bez odgovornosti.”
Komisija o položaju žena glavno je međunarodno i međuvladino tijelo koje se bori za rodnu ravnopravnost. To je bio drugi put da je EGSO sudjelovao u najvećem godišnjem okupljanju UN-a o osnaživanju žena. (tk)
Član EGSO-a Marcin Nowacki, izvjestitelj za mišljenje „Financiranje obrane u EU-u”, iznosi EGSO-ove preporuke za jačanje sigurnosti EU-a. S obzirom na to da su sigurnosne prijetnje u porastu, a savezništva se mijenjaju, EGSO poziva na uspostavu jedinstvenog i snažnog obrambenog mehanizma EU-a. Europa se ne može više u tolikoj mjeri oslanjati na dobavljače oružja iz trećih zemalja. No, ne radi se samo o tome da treba trošiti više – treba trošiti mudro i učinkovito.
Član EGSO-a Marcin Nowacki, izvjestitelj za mišljenje „Financiranje obrane u EU-u”, iznosi EGSO-ove preporuke za jačanje sigurnosti EU-a. S obzirom na to da su sigurnosne prijetnje u porastu, a savezništva se mijenjaju, EGSO poziva na uspostavu jedinstvenog i snažnog obrambenog mehanizma EU-a. Europa se ne može više u tolikoj mjeri oslanjati na dobavljače oružja iz trećih zemalja. No, ne radi se samo o tome da treba trošiti više – treba trošiti mudro i učinkovito.
Suočena s geopolitičkim okruženjem koje se brzo mijenja, Europska unija postavlja si ključno pitanje: kako se može zaštititi u sve nesigurnijem svijetu? U mišljenju „Financiranje obrane u EU-u” EGSO predstavlja sveobuhvatan plan za jačanje sigurnosti EU-a i pripremanje za sadašnje i buduće izazove.
Suočena s geopolitičkim okruženjem koje se brzo mijenja, Europska unija postavlja si ključno pitanje: kako se može zaštititi u sve nesigurnijem svijetu? U mišljenju „Financiranje obrane u EU-u” EGSO predstavlja sveobuhvatan plan za jačanje sigurnosti EU-a i pripremanje za sadašnje i buduće izazove.
To je mišljenje sastavljeno u vrijeme sve većih sigurnosnih prijetnji. Srž je EGSO-ova stajališta poziv na uspostavu jedinstvenog i snažnog mehanizma EU-a za financiranje obrane. Postojeće strukture financiranja nisu prikladne, pa su potrebne promjene. Bez usklađenijeg pristupa financiranju obrane postoji opasnost da bi EU mogao zaostati u zaštiti svojih interesa. Jedan od razloga za zabrinutost istaknutih u mišljenju jest činjenica da je 78 % od 75 milijardi eura koje su zemlje EU-a potrošile na nabavu u području obrane isplaćeno dobavljačima izvan EU-a, kako je navedeno u izvješću Komisije „Budućnost europske konkurentnosti”. Ta sve veća ovisnost o vanjskim dobavljačima ne smije se zanemariti.
Međutim, naglasak nije samo na većoj nego na razboritoj i učinkovitoj potrošnji. Radi racionalizacije resursa i smanjenja troškova EGSO preporučuje jačanje koordinacije EU-a i NATO-a, povećanje sredstava za inicijative kao što su Europski fond za obranu (EDF) i Europski instrument mirovne pomoći (EPF) te usmjeravanje na zajedničku nabavu. Nadalje, EGSO poziva europske članice NATO-a da izdvajaju najmanje 2,5 % svojeg BDP-a na obranu, čime bi se intenzivirao odgovor Europe na sadašnje geopolitičke prijetnje. Taj bi im viši cilj potrošnje omogućio da učinkovitije doprinose kolektivnoj sigurnosti, a da pritom zadrže potpunu suverenost nad svojim oružanim snagama.
Usto, inicijative kao što su Akt o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) i Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) od presudne su važnosti za jačanje obrambenih sposobnosti EU-a. Te će inicijative Europi omogućiti učinkovito udruživanje resursa, čime će se osigurati vojna i civilna pripravnost.
Tehnološki napredak, uključujući umjetnu inteligenciju, bespilotne letjelice i kibernetičku sigurnost, postaje sve važniji za nacionalnu sigurnost. EGSO naglašava važnost ulaganja u ta područja kako bi se uvijek bilo korak ispred novih prijetnji. Suradnja javnog i privatnog sektora ključna je za poticanje inovacija, osobito kad su posrijedi umjetna inteligencija, bespilotne letjelice i sustavi kibernetičke sigurnosti.
U mišljenju se također poziva na stvaranje otpornog europskog obrambeno-industrijskog ekosustava, koji bi promicao jaču suradnju između poduzeća, MSP-ova i vlada. Poticanjem inovacija i osiguravanjem konkurentnosti Europe smanjit će se ovisnost o vanjskim dobavljačima i pridonijeti izgradnji samodostatnije obrambene industrije.
Povrh toga, ne smijemo zanemariti ni regionalne inicijative unutar EU-a. Jačanje regionalne suradnje pomoći će u prilagodbi obrambenih strategija namijenjenih prevladavanju posebnih sigurnosnih izazova s kojima se suočavaju razne države članice. Time će se osigurati da se unutar šireg okvira EU-a adekvatno rješavaju regionalna pitanja.
Jačanje obrane EU-a ne tiče se samo sigurnosti nego i očuvanja vrijednosti EU-a. Smatramo da provedbom plana opisanog u našem mišljenju EU može osigurati svoju budućnost i zaštititi mir i svoje ekonomske interese.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je plan „ReArm Europe”, a 27 država članica podržalo ga je na izvanrednom sastanku na vrhu održanom 6. ožujka. Plan sadržava pet glavnih prijedloga, koji su svakako zanimljivi, ali trebalo bi o njima dodatno raspraviti.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je plan „ReArm Europe”, a 27 država članica podržalo ga je na izvanrednom sastanku na vrhu održanom 6. ožujka. Plan sadržava pet glavnih prijedloga, koji su svakako zanimljivi, ali trebalo bi o njima dodatno raspraviti.
Prvi prijedlog odnosi se na fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu.
Komisija predlaže aktivaciju klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu, kojom bi se državama članicama omogućilo da povećaju rashode za obranu za 1,5 % BDP-a bez rizika od pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita. Koje su očekivane uštede? „Gotovo 650 milijardi eura” tijekom četiri godine. Europa mora znatno povećati svoje rashode za obranu, tvrdi Ursula von der Leyen.
Drugi je prijedlog uvođenje novog instrumenta za kreditiranje u području obrane.
Riječ je o instrumentu vrijednom 150 milijardi eura koji bi se financirao zajmovima iz proračuna EU-a, u okviru sustava sličnog makrofinancijskoj pomoći, a trebao bi se upotrebljavati u prioritetnim područjima u kojima postoje ozbiljni nedostaci, a to su zračna i raketna obrana (njemačka inicijativa Sky Shield), topnički sustavi, projektili i streljivo, bespilotne letjelice i sustavi protiv bespilotnih letjelica, strateški pospješitelji, zaštita kritične infrastrukture (među ostalim u vezi sa svemirom), vojna mobilnost, kibernetika, umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.
Kako bi se taj postupak ubrzao, Komisija predlaže primjenu članka 122. Ugovora, koji se primjenjuje u izvanrednim okolnostima. U tom je slučaju potrebna samo suglasnost država članica u Vijeću EU-a, a Europski parlament o tome se tek obavješćuje. Riječ je o zaobilaženju demokratskog procesa koje bi se moglo osporiti. Plan za jačanje obrane Europe potvrđen je na sastanku na vrhu u Versaillesu u ožujku 2022. – dakle, prije tri godine! Stoga teško možemo tvrditi da je riječ o hitnoj situaciji.
Treći prijedlog odnosi se na posezanje u regionalne fondove.
Komisija ustraje u tome da Europska unija kratkoročno „može učiniti više” s europskim proračunom zahvaljujući preraspodjeli sredstava iz određenih proračunskih naslova. Predlaže da se državama članicama omogući korištenje programa kohezijske politike za povećanje izdataka za obranu i želi da se olakša postupak dobrovoljnih transfera u druge fondove EU-a namijenjene obrani.
Riječ je o velikom smanjenju u aktualnom višegodišnjem proračunskom planu (2021. – 2027.). Postavlja se pitanje trebamo li žrtvovati socijalnu i regionalnu koheziju u korist obrane. To je pitanje o kojem bi trebalo raspravljati.
Ujedno bi se platforma STEP za strateške tehnologije mogla dodatno mobilizirati i proširiti na sve tehnologije u obrambenom sektoru. Komisija smatra da je moguće i ublažiti postojeća ograničenja, kao što su pravila tržišnog natjecanja i pravila o pretfinanciranju i sufinanciranju.
Četvrti prijedlog odnosi se na zajmove EIB-a.
Europska investicijska banka (EIB) i njezini dioničari (države članice) u više su se navrata izjasnili protiv svakog daljnjeg pomaka prema kreditiranju isključivo vojnog sektora i dali prednost dvojnoj namjeni. Komisija, dakle, ustraje na promjeni politike EIB-a.
Petim prijedlogom mobilizira se privatni kapital.
Cilj je poduzećima u obrambenom sektoru omogućiti „najbolji mogući pristup kapitalu i financiranju”, što se u toj industriji kontinuirano javlja kao problem. Tu bi ideju trebalo uključiti u komunikaciju o uniji za štednju i ulaganja.
