Nagrada za civilno društvo, jedna od glavnih EGSO-ovih nagrada, dodijeljena je već 15 puta. Njome se nagrađuju projekti koji na posebno kreativan i inovativan način pristupaju rješavanju pitanja od velike važnosti za EU.

Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Prijaviti se mogu i osobe s boravištem u EU-u, kao i poduzeća koja su registrirana ili posluju u EU-u, pod uvjetom da su njihovi projekti isključivo neprofitni.

Biraju se samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u i koje su već provedene ili su još uvijek u tijeku prije krajnjeg roka za podnošenje prijava.

Cilj je nagrade senzibilizirati javnost o iznimnom doprinosu civilnog društva u stvaranju europskog identiteta i građanstva i promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju.

Svake se godine odabire druga tema: 2023. godine to su bili projekti usmjereni na mentalno zdravlje, 2022. je nagrada iznimno dodijeljena za dvije teme (mlade i Ukrajinu), 2021. su nagrađeni projekti u području klime kojima se promiče pravedna tranzicija, a 2020. je umjesto Nagrade za civilno društvo dodijeljena jednokratna Nagrada za građansku solidarnost, posvećena borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Među prijašnjim temama bile su rodna ravnopravnost i osnaživanje žena, europski identiteti, kulturna baština i migracije.

EGSO je 15. izdanje Nagrade za civilno društvo pokrenuo u listopadu 2024., a tema je borba protiv štetne polarizacije europskog društva.

Tema polarizacije važnija je nego ikad prije. Zbog višestrukih kriza koje se međusobno prepliću (pandemija bolesti COVID-19, ruski rat u Ukrajini, raširena socijalna i gospodarska nestabilnost itd.) poraslo je nepovjerenje u javne institucije i tijela, što je dovelo do štetne polarizacije.

Civilno društvo ima ključnu ulogu u suzbijanju tog nepovjerenja, praćenju žarišta polarizacije na internetu i izvan njega, unapređenju socijalne kohezije i očuvanju demokratskih ideala. U suradnji s javnim tijelima i civilnim društvom može pomoći u zaštiti liberalne demokracije od autoritarnih trendova.

Stoga je EGSO svoju ovogodišnju Nagradu za civilno društvo odlučio dodijeliti neprofitnim inicijativama koje učinkovito interveniraju provedbom preventivnih mjera, mjera ranog upozoravanja i, prema potrebi, mjera za smirivanje napetosti kojima se osigurava poštovanje demokratskih vrijednosti i sprečava da polarizacija postane štetna i da jednostrani diskurs dovede do nasilja.

U raspravi s Michaelom McGrathom, povjerenikom za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača, EGSO je upozorio na stalne pokušaje ušutkavanja, diskreditiranja i slabljenja onih koji se zalažu za demokraciju, socijalnu pravdu i temeljna prava te je izrazio spremnost na udruživanje snaga s Komisijom radi zaštite europskog civilnog društva i borbe protiv polarizacije.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) spreman je preuzeti operativnu ulogu u budućoj strategiji Europske komisije za civilno društvo, koja se upravo priprema kako bi se ojačala demokracija i prostor za građansko djelovanje i kako bi se ujedinile podijeljene zajednice širom EU-a. S obzirom na sve učestalije napade na skupine civilnog društva i neovisne medije, EGSO je spreman pružati otpor i doprinositi zaštiti temelja slobodnog i otvorenog društva.

„EGSO je odlučan u svojoj predanosti obrani, zaštiti i osnaživanju civilnog društva. Kao dom europskog civilnog društva nećemo biti pasivni promatrači. Aktivno ćemo se suprotstavljati pokušajima oslabljivanja prostora za građansko djelovanje. Zalagat ćemo se za snažniju potporu, bolju zaštitu i veće priznavanje uloge civilnog društva u jačanju naših demokracija”, naglasio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke na plenarnom zasjedanju EGSO-a 27. ožujka, na kojem je održana rasprava na visokoj razini o depolarizaciji društava s povjerenikom McGrathom.

Predsjednik Röpke izjavio je da se nevladine organizacije i pokreti na lokalnoj razini sve više suočavaju s nazadovanjem demokracije, restriktivnim zakonodavstvom, kampanjama ocrnjivanja i strateškim tužbama kojima se nastoje ušutkati neistomišljenici i koje su dio sveobuhvatnijih pokušaja diskreditiranja i slabljenja onih koji se zalažu za demokraciju, socijalnu pravdu i temeljna prava.

Osvrćući se na optužbe koje su na račun nevladinih organizacija za zaštitu okoliša nedavno iznijeli neki zastupnici u EP-u, predsjednik Röpke poručio je da je posebno zabrinjavajuće to što napadi ne dolaze samo izvan naših institucija, nego u nekim slučajevima i iz njih.

Povjerenik McGrath izjavio je da je EGSO u jedinstvenom položaju da pruža vrlo dragocjen doprinos naporima Komisije za jačanje demokracije i premošćivanje podjela u društvu. Po njegovu mišljenju, najbolji način za borbu protiv polarizacije jest osnaživanje Europljana i poticanje njihove zastupljenosti: „Ako to postignemo, uspjet ćemo približiti naše zajednice, društva i Uniju. Svjesni smo da će angažman organizacija civilnog društva i dalje biti ključan u svemu što radimo.”

Novom strategijom EU-a za civilno društvo, najavljenom u programu rada Komisije za 2025., podupirat će se, štititi i osnaživati organizacije civilnog društva i borci za ljudska prava.

U raspravi na plenarnom zasjedanju izneseni su i ključni zaključci EGSO-ova Tjedna civilnog društva 2025., koji se održao pod krilaticom „Jačanje kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima”. Među govornicima i govornicama bili su supredsjednica Skupine za vezu Brikena Xhomaqi, koja je predstavila ključne zahtjeve Tjedna, dobitnik Nagrade za civilno društvo Richard Vaško iz Slovačkog debatnog društva i mlada aktivistica Kristýna Bulvasová, , koja je iznijela glavne preporuke s godišnjeg događanja EGSO-a za mlade Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS).(ll)

„Učenike i učenice učimo da se činjenice moraju provjeravati, ali da o mišljenjima treba raspravljati s uvažavanjem. Istinsko kritičko mišljenje poštuje pluralizam stavova”, rekao je Richard Vaško iz Slovačkog debatnog društva (SDA), koje je za svoju Olimpijadu kritičkog mišljenja dobilo Nagradu EGSO-a za civilno društvo koja se ove godine dodjeljivala za borbu protiv polarizacije. Richard, čiji je projekt osvojio prvu nagradu, razgovarao je s nama o Olimpijadi i o tome zašto je podučavanje kritičkog mišljenja ključno u današnjem polariziranom svijetu kojim vladaju dezinformacije.

Možete li opisati jednu igru ili jedan od krugova Olimpijade kritičkog mišljenja? Možete li navesti primjer zadatka ili pitanja?

Prvi krug Olimpijade kritičkog mišljenja organizira se u školama, a drugi u regijama. Učenici i učenice sudjeluju u testiranju koje traje između jednog i dva sata. Imaju slobodan pristup internetu i internetskim alatima za provjeru činjenica i moraju riješiti niz zadataka, koji su usmjereni na medijsku pismenost, otkrivanje manipulacija i pristranosti, tumačenje podataka i studija, utvrđivanje logičkih pogrešaka i iznošenje vlastitih argumenata.

Na primjer, u jednom od nedavnih krugova od učenika je zatraženo da napišu argument o tome treba li „radi veće sigurnosti postaviti zaštitne kamere u školama”, što je aktualno pitanje u trenutačnom slovačkom javnom diskursu. U drugom se zadatku od njih tražilo da analiziraju viralni videozapis na TikToku kojim se promiče teorija zavjere o Taylor Swift i identificiraju tipična obilježja razmišljanja koje se zasniva na teoriji zavjere. U trećem su zadatku morali odrediti koji je od dva ponuđena videozapisa generirala umjetna inteligencija, a koji je vjerodostojan.

Svi prethodni testovi javno su dostupni na slovačkom jeziku na stranici www.okm.sk.

Što želite postići Olimpijadom kritičkog mišljenja? Što vas je potaknulo da pokrenete taj projekt?

Cilj nam je učenicima i učenicama koji su u dobi u kojoj se počinju upotrebljavati društveni mediji i konzumirati digitalni sadržaji pomoći da razviju vještine kritičkog, odgovornog i promišljenog snalaženja u tom prostoru. Zahvaljujući redovitim povratnim informacijama nakon svakog kruga i e-tečajevima koji su na raspolaganju za pripremu učenici i učenice stječu navike i alate koje mogu primjenjivati u svakodnevnom životu. Krajnji nam je cilj formirati generaciju mladih koji su informirani, otporni na dezinformacije i sposobni voditi konstruktivan dijalog utemeljen na činjenicama.

Projekt smo pokrenuli zbog toga što su medijska pismenost i kritičko mišljenje i dalje u velikoj mjeri nedovoljno zastupljeni u službenim nastavnim programima, što je bitan nedostatak u našem obrazovnom sustavu. Više od polovine slovačkih učenika nikada ne nauči kako ocijeniti pouzdanost informacija. Samo 16 % mladih u Slovačkoj redovito provjerava informacije iz medija. Zbog toga 56 % stanovništva obično vjeruje u teorije zavjere ili čiste laži. Željeli smo to promijeniti, pa smo u škole u cijeloj zemlji počeli uvoditi aktivnost koja se može lako prilagoditi i koja ima velik učinak.

Zašto smatrate da je razvoj kritičkog mišljenja toliko važan u aktualnom kontekstu? Imamo li šanse pobijediti u ratu protiv lažnih vijesti?

Lažne vijesti oduvijek postoje u nekom obliku, ali sada živimo u doba dosad nezabilježene preopterećenosti informacijama. Budući da su društveni mediji glavni izvor informacija za mnoge mlade ljude, svatko može lako širiti dezinformacije, pogrešne informacije i govor mržnje. Znati kako filtrirati informacije i snaći se u tom kaotičnom informacijskom okruženju postalo je ključna životna vještina.

Međutim, nikad nećemo moći potpuno pobijediti u ratu protiv lažnih vijesti jer je to pokretna meta koja se stalno miče. No ono što možemo učiniti jest mlade oboružati alatima da se bolje snađu u tom okruženju, postavljaju prava pitanja i razmisle prije nego što sadržaje podijele.

Imate li povratnih informacija o projektu? Možete li navesti primjer?

Nakon svakog kruga prikupljamo detaljne povratne informacije, a odgovori su uglavnom pozitivni. Na primjer, 93 % nastavnika čiji su učenici sudjelovali na Olimpijadi izjavilo je da to pomaže u jačanju otpornosti učenika i učenica na dezinformacije i prijevare. Osim toga, naša ocjena koja je ključno mjerilo zadovoljstva korisnika u posljednjem je krugu dosegnula +76, što se smatra izvrsnim rezultatom.

Koji biste savjet dali drugim organizacijama civilnog društva, kako da aktivnostima i programima ove vrste postignu željene rezultate?

Svaka zemlja i kontekst se razlikuju, a lokalne organizacije najbolje znaju što u njihovim zajednicama funkcionira. No korisna su nam bila sljedeća načela:

Prvo i najvažnije, mladima ne govorimo što da misle. Istinsko kritičko mišljenje poštuje različite stavove. Ako učenici i učenice smatraju da se njihova mišljenja odbacuju ili da im se nameću, odustat će od sudjelovanja. Učimo ih da se činjenice moraju provjeravati, ali da o mišljenjima treba raspravljati s uvažavanjem.

Drugo, pristupačnost i uključivost od ključne su važnosti. Ako ne probijemo granice i ne proširimo se i izvan elitnih škola, nećemo ostvariti istinski učinak. Naš je program besplatan, u potpunosti na internetu, lako mu je pristupiti, a dostupan je i na jeziku naše najveće etničke manjine. Ove je godine 53 % sudionika bilo iz strukovnih srednjih škola.

Treće, treba od samog početka razmišljati o prilagodljivosti i iskorištavanju novih tehnologija da se to postigne. Za ocjenjivanje otvorenih odgovora upotrebljavamo umjetnu inteligenciju, što nam omogućuje da održimo visokokvalitetno obrazovno iskustvo bez pribjegavanja testiranju s višestrukim izborom odgovora. Digitalno doba donosi ozbiljne izazove, ali i pruža moćne alate za njihovo rješavanje.

Richard Vaško član je Slovačkog debatnog društva (SDA) od svoje 12. godine. U srednjoj školi je pobijedio u Slovačkoj nacionalnoj debatnoj ligi i predstavljao Slovačku na svjetskim debatnim prvenstvima. Na Sveučilištu Warwick (Ujedinjena Kraljevina) diplomirao je pravo, politiku i filozofiju kao najbolji student na akademskoj godini, a trenutačno pohađa preddoktorski studij „Obrazovanje (znanje, moć, politika)” na Sveučilištu u Cambridgeu.

Richard od 2021. radi u Slovačkom debatnom društvu. Osnivač je, a sada i koordinator Olimpijade kritičkog mišljenja. Surađivao je i s timom za stratešku komunikaciju slovačkog Ministarstva obrazovanja (StratCom) i suautor je priručnika za osposobljavanje nastavnika u području medijske pismenosti u izdanju Nacionalnog instituta za obrazovanje i mlade. U suradnji s Institutom Matej Bel, nevladinom organizacijom koja se bavi etničkim manjinama i marginaliziranim romskim zajednicama u Slovačkoj, provodi istraživanja i organizira multietničku ljetnu školu za djecu u nepovoljnom položaju.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je Europsku komisiju da se u svom programu rada za 2025., u kojem se utvrđuju zakonodavni i politički prioriteti EU-a, usredotoči na gospodarsku otpornost, socijalnu pravednost i održivost. U raspravi na plenarnom zasjedanju s povjerenikom za gospodarstvo i produktivnost Valdisom Dombrovskisom, EGSO, koji ima ključnu ulogu u oblikovanju programa rada, ponovno je potvrdio svoju predanost razvoju programa kojim se rješavaju hitni izazov i istodobno gradi uključivija Europska unija okrenuta budućnosti.

EGSO je u prosincu 2024. predstavio svoj doprinos programu rada pod nazivom „Zajedno naprijed: odvažnija, jednostavnija i brža Unija”. Tom se vizijom nastoji ukazati na izravna rješenja gospodarskih i geopolitičkih izazova EU-a. EGSO svake godine kroz opsežna savjetovanja i preporuke dorađuje program rada kako bi osigurao da taj program europskim građanima i poduzećima posluži na najbolji način.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke pozdravio je čvrstu suradnju s Europskom komisijom. Uvažio je napore koje poduzima Komisija, ali i pozvao na ambiciozniji i uključiviji pristup. „I dalje predano radimo na oblikovanju politika kojima se promiču gospodarska stabilnost, socijalna jednakost i demokratske vrijednosti”, izjavio je.

Povjerenik Dombrovskis ponovno je potvrdio da je cilj programa rada Komisije u sljedećih pet godina povećati gospodarsku konkurentnost i sigurnost. „Poduzimanje mjera za smanjenje birokracije važan je element izgradnje konkurentnije Europe. Pojednostavljenjem želimo osigurati da naši propisi pomažu ostvariti naše gospodarske, socijalne, okolišne i sigurnosne ciljeve, a ne spriječiti njihovo ostvarenje”, rekao je.

Ključni prioriteti za 2025.

Gospodarski rast i konkurentnost

Program rada fokusira se na strukturne reforme, novi višegodišnji financijski okvir (VFO) i jača tržišta kapitala. EGSO se zalaže za sveobuhvatniji pristup gospodarskoj otpornosti i rješavanju problema sporog rasta, krize troškova života i sve veće geopolitičke nesigurnosti.

Nije dovoljno smanjiti broj propisa, moramo ih učiniti pametnijima

EGSO podržava predan rad Komisije na smanjenju administrativnog opterećenja, ali upozorava da regulatorno pojednostavljenje ne smije ići nauštrb socijalne zaštite ili standarda zaštite okoliša.

Poticanje inovacija i ulaganja

U programu rada prednost se daje tehnološkom vodstvu EU-a i jaki naglasak stavlja na digitalne mreže, umjetnu inteligenciju i kvantne tehnologije. EGSO poziva Komisiju da stvori uvjete koji će spriječiti odljev kapitala i potaknuti dugoročna ulaganja u Europi.

Pravednija i zelenija Europa

Program rada bavi se izazovima poput nedostatka vještina, sigurnosti opskrbe hranom i održivog financiranja i nastoji ojačati socijalnu i okolišnu održivost. EGSO naglašava važnost politika koje promiču socijalnu koheziju i pravednu digitalnu tranziciju.

Priprema za proširenje i budućnost

Dok se EU priprema za potencijalno proširenje u razdoblju nakon 2028., u programu rada navode se planovi za financijsku i političku stabilnost. EGSO insistira na tome da se moraju uključiti perspektive civilnog društva kako bi se osiguralo da politike zadovoljavaju potrebe svih Europljana i Europljanki. (tk)

Antonio García Del Riego, član EGSO-ove Skupine poslodavaca

Europa se nalazi na kritičnoj prekretnici dok se suočava s povijesnim izazovima, od zelene tranzicije do rata pred našim vratima i sve intenzivnije globalne konkurencije. Za suočavanje s tim izazovima bit će potrebno više od političkih deklaracija. Za to će biti potreban novac i sposobnost njegove mobilizacije, usmjeravanja i umnožavanja. Ukratko, za to nam je potreban snažan, konkurentan i autonoman financijski sustav. Nažalost, mi ga nemamo.

Financije su žila kucavica svakog modernog gospodarstva. Svaka nova tvornica, električno vozilo, proširenje bolnica ili čista tehnologija ovise o tome preuzima li netko rizik za njihovo financiranje. A u Europi je taj „netko” često banka. MSP-ovi, koji čine 99 % poduzeća u EU-u, uvelike ovise o bankovnim kreditima koji su im potrebni za rast, ulaganja i izvoz. Međutim, institucije koje čine samu srž našeg financijskog ekosustava izložene su riziku od nekonkurentnosti i prekomjerne regulacije.

U Europi se često govori o „strateškoj autonomiji” u području energetike, obrane i digitalne infrastrukture, ali se rijetko kada spominje financijska autonomija. A to bi bilo nužno.

Danas više od 60 % investicijskog bankarstva u Europi obavljaju samo četiri američke banke. Buduća pravila Basel IV primjenjivat će se u cijelosti u EU-u, ali ne i u SAD-u, Ujedinjenoj Kraljevini ili Japanu. Ta asimetrija stavlja europske banke u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju. Ako želimo da europske banke financiraju usporednu tranziciju i podupiru strateške sektore, moraju se moći ravnopravno natjecati.

Unija tržišta kapitala mora se odmaknuti od retorike i postati istinsko jedinstveno tržište štednje i ulaganja. Kako bismo to postigli, potrebni su nam pametni, razmjerni i poticajni propisi kojima se štite stabilnost i potrošači, ali i potiču rast i konkurentnost. To podrazumijeva:

• proporcionalnost;
• tehnološku neutralnost; i
• pravila koja se temelje na rezultatima.

Europa si ne može dopustiti da bude naivna. U svijetu koji sve više oblikuju politika moći i gospodarski blokovi financijska je snaga suverenitet. Sjedinjene Američke Države i Kina to razumiju. Trebali bismo i mi.

Suočeni sa svakodnevnim bombardiranjem, mladi u Ukrajini bore se za puko preživljavanje i ne mogu si priuštiti razmišljanje o dalekoj budućnosti, poručuje 18-godišnja Jevhenija Senjk, sudionica manifestacije YEYS 2025. i mlada aktivistica iz Ukrajine. Opisuje kako je rat utjecao na organizacije mladih u njezinoj zemlji i zašto je važno dati im glas na europskoj sceni.

Kako je rat u Ukrajini u posljednje tri godine utjecao na vašu organizaciju i na promjenu vaših aktivnosti?

Platforma je osnovana 2013., a cilj joj je zaštititi vrijednosti kao što su sloboda, solidarnost, jednakost i pravda jer vjerujemo da su one najvažnije za stvaranje progresivne budućnosti u Ukrajini. Imamo i brojne podružnice u inozemstvu kako bi se nastavio angažman mladih Ukrajinaca i Ukrajinki koji su bili prisiljeni napustiti zemlju. 

Prije svega, rat je utjecao na rad regionalnih ogranaka jer su mnogi od njih, na primjer Odesa i Zaporižja, vrlo blizu bojišnice, gdje su ljudi izloženi svakodnevnom granatiranju. Teško im je razmišljati o organiziranju događanja kada im je glavni cilj sačuvati živu glavu. Svakodnevno granatiranje utječe na mlade u cijeloj zemlji, koji si ne mogu priuštiti razmišljanje o dalekoj budućnosti jer se ne zna što će biti sutra, pa čak ni što će biti za dva sata.

Osim toga, rat je doveo i do nestabilne financijske situacije u Ukrajini, a posljedično i do manjka radnih mjesta za mlade. Mladi istovremeno moraju tražiti posao, studirati i angažirati se u organizacijama mladih, što je teško postići.

Nakon masovne invazije mnogi su se mladi počeli boriti protiv ruske agresije oružjem u ruci, a ne samo unutar vijećâ ili organizacija mladih. Zbog toga mladi nemaju političko iskustvo. U budućnosti će biti teško osigurati da svi na odgovarajući način sudjeluju u politici.

Na platformi za socijalni dijalog pružamo besplatno, neformalno političko obrazovanje da bismo mlade informirali kako mogu utjecati na politiku na regionalnoj i nacionalnoj razini.

Zašto smatrate da je važno da organizacije mladih ili njihovi predstavnici i predstavnice sudjeluju na događanjima kao što je YEYS?

Prije svega, ta međunarodna događanja dokaz su da Europa nije zaboravila Ukrajinu. Nama je važno biti ovdje: važno nam je da nas slušaju, da od drugih učimo o njihovim iskustvima i da se u svoju zemlju vratimo s novim idejama.

Naša prisutnost pokazuje i da smo sposobni i predani tome da postanemo dio Europske unije jer, ako smo ovdje, mladi iz Europe mogu slušati nas, a mi njih. To je neka vrsta partnerstva svih nas.

Kakvu potporu i pomoć trebaju mladi da bi ih se potaknulo da ostanu uključeni u rad s mladima i aktivizam mladih?

Smatram vrlo važnim da se Europska unija savjetuje s mladima iz Ukrajine. Ako nam Europska unija i dalje bude omogućavala da se naš glas čuje u oblikovanju politike EU-a, donijet ćemo zajedničke zaključke koji će biti korisni za obje strane. Dio smo Europe, pa i zaključci u svim područjima politika moraju biti zajednički. Osim toga, ako Europska unija nastavi pružati financijsku potporu mladima iz Ukrajine za sudjelovanje u događanjima kao što je ovaj, to će ih potaknuti da se i dalje angažiraju u politici jer financijsko opterećenje neće predstavljati tako veliku prepreku sudjelovanju.

Jevhenija Senjk aktivistica je u platformi za mlade SD (jednoj od članskih organizacija Nacionalnog vijeća mladih Ukrajine), a studira međunarodne odnose na Politehničkom nacionalnom sveučilištu u Lavovu.