Europska građanska inicijativa zaista je jedinstvena: nigdje drugdje na svijetu ne postoji instrument koji građanima i građankama omogućuje da izravno utječu na zakonodavstvo. Unatoč tome, ta inicijativa još uvijek čeka na davno zasluženo priznanje, tvrdi Daniela Vančić, osoba zadužena za europske politike i zagovaranje u organizaciji Democracy International, koja je s nama podijelila tri ideje o tome kako bi se mogao povećati učinak europske građanske inicijative.
Europska građanska inicijativa zaista je jedinstvena: nigdje drugdje na svijetu ne postoji instrument koji građanima i građankama omogućuje da izravno utječu na zakonodavstvo. Unatoč tome, ta inicijativa još uvijek čeka na davno zasluženo priznanje, tvrdi Daniela Vančić, osoba zadužena za europske politike i zagovaranje u organizaciji Democracy International, koja je s nama podijelila tri ideje o tome kako bi se mogao povećati učinak europske građanske inicijative.
Europska građanska inicijativa (EGI) jedno je od najmoćnijih demokratskih oruđa EU-a, po važnosti odmah iza europskih izbora. U 13 godina postojanja angažirala je više od 20 milijuna građana i pokazala se jednom od najbitnijih platformi za sudjelovanje, no unatoč svom potencijalu rijetko dobiva priznanje koje zaslužuje.
Daniela Vančić govori zašto je europska građanska inicijativa važna i iznosi tri ideje za povećanje njezinog učinka.
Uloga europske građanske inicijative u polariziranom svijetu
Što europsku građansku inicijativu čini istinski jedinstvenom? Nigdje drugdje u svijetu nema takvog alata. Ona građanima omogućava da izravno utječu na zakonodavstvo prikupljanjem potpore u najmanje sedam država članica EU-a. U vrijeme sve veće političke polarizacije, europska građanska inicijativa ključan je most između građana i kreatora politika. Ona promiče suradnju, gradi veze i potiče stvarne promjene.
Europska građanska inicijativa u svojoj je suštini instrument koji građane i građanke motivira da se uključe u oblikovanje politika. Ona okuplja različite skupine, potiče javne rasprave i omogućava iznošenje stavova na europskoj sceni. Na primjer, u okviru inicijative „My Voice, My Choice” nedavno je prikupljeno više od milijun potpisa, mobilizirana mreža aktivista, organizacija i javnih ličnosti (uključujući međunarodne ličnosti poput Baracka Obame) i potaknuta šira rasprava o temeljnim vrijednostima. Tako se stvaraju trajne vrijednosti, i to ne samo u pogledu vlastitog cilja već i demokracije općenito.
Ključ je svega pravodobno djelovanje
Europska građanska inicijativa ima golem demokratski potencijal, ali da bi se on potpuno oslobodio, institucije EU-a moraju pravodobno djelovati. Iako su neke inicijative, poput kampanje „Okončajmo upotrebu kaveza”, dovele do pozitivnih promjena u politikama EU-a, od potpore javnosti europskoj građanskoj inicijativi do poduzimanja daljnjih zakonodavnih koraka često prođe mnogo vremena. To može frustrirati i građane i civilno društvo, pa postoji opasnost da oni izgube povjerenje u taj proces.
Želi li održati zamah, EU treba razmotriti mogućnost ubrzavanja postupka za one europske građanske inicijative koje dobiju golemu javnu potporu. Za zakonodavstvo EU-a treba vremena, ali europskim građanskim inicijativama koja dobiju jasnu i široku potporu treba posvetiti posebnu pažnju. Građani bi trebali moći vidjeti kako se njihove ideje brzo pretvaraju u djela i uvjeriti se da je europska građanska inicijativa katalizator za pravovremene promjene i alat za vršenje utjecaja.
Uloga organizacija civilnog društva u poticanju europskih reformi
Okosnica europske građanske inicijative uvijek su bile organizacije civilnog društva, koje su mobilizirale građane i podizale svijest o njezinom potencijalu. Organizacije kao što je Democracy International od samog početka imaju važnu ulogu u razvoju i podupiranju europske građanske inicijative, ali to nije jedina uloga civilnog društva.
Te organizacije moraju nastaviti zagovarati reforme kojima se europska građanska inicijativa jača kao demokratski instrument. Na primjer, trebalo bi omogućiti da se europskim građanskim inicijativama predlažu izmjene Ugovorâ EU-a. To još uvijek nije moguće, a moglo bi jako utjecati na budućnost Europe. Diskusije o reformi ugovora u punom su jeku i sve je prihvaćenija činjenica da je EU-u potreban ugovor koji će mu omogućiti da se suoči s izazovima našeg doba i iskoristi mogućnosti koje mu ono pruža. Stoga je važnije nego ikad europsku građansku inicijativu proširiti i građanima i građankama osigurati mjesto za stolom.
Neka europska građanska inicijativa bude izvor nadahnuća za politike
Podignimo razinu ambicije europske građanske inicijative. Jedna od ideja za oslobađanje njezinog punog potencijala jest da se u obzir uzmu čak i one europske građanske inicijative koje ne ispunjavaju formalne kriterije. Neće svaka velika ideja dosegnuti prag od milijun potpisa, no to ne znači da nije vrijedna razmatranja. Voditi kampanju europske građanske inicijative nije jednostavno, pogotovo ako je ona transnacionalna, višejezična i multinacionalna. Neke od najboljih ideja možda nemaju resurse za dostizanje visoke razine potrebne da bi europska građanska inicijativa bila uspješna.
Na primjer, europska građanska inicijativa „Single Communication Tariff Act (Akt o jedinstvenoj komunikacijskoj tarifi)” iz 2012. nije po standardnoj definiciji bila uspješna, ali je nadahnula politiku „u roamingu kao kod kuće” koja je stupila na snagu pet godina kasnije i od koje koristi imaju milijuni mobilnih Europljana i Europljanki koji danas uživaju u prekograničnom podatkovnom roamingu bez naknada. To pokazuje da čak i europske građanske inicijative koje ne prikupe potreban broj potpisa mogu promijeniti politike. EU bi trebao biti otvoren za razmatranje svih ideja koje pokreću građani i građanke, čak i onih koje nisu prikupile milijun potpisa, i upotrijebiti ih kao izvor nadahnuća za buduće zakonodavstvo.
Glavni zaključci
Europska građanska inicijativa iznimno je dragocjen instrument za jačanje europske demokracije, posebno u vrijeme kada su demokratske vrijednosti u cijelom svijetu ugrožene. Ona građanima i građankama omogućuje da svoje ideje iznesu na razini EU-a, dobiju podršku javnosti i ostvare istinski učinak. Europska građanska inicijativa više nije u povojima i vrijeme je da razmislimo o tome kako taj jedinstveni instrument možemo ojačati i uspostaviti snažniju i izravniju vezu između građanstva i institucija.
Uz kontinuiranu potporu civilnog društva europska građanska inicijativa može pomoći u izgradnji participativnije i reaktivnije Europske unije i tako učvrstiti njezinu poziciju globalnog demokratskog predvodnika.
Daniela Vančić osoba je zadužena za europsku politiku i zagovaranje u organizaciji Democracy International, gdje se od 2017. zalaže za participativnu i izravnu demokraciju. S više od deset godina iskustva s procesima građanskog angažmana, priznata je stručnjakinja za europsku građansku inicijativu i 2022. godine bila je jedan od urednika knjige Complementary Democracy: The Art of Deliberative Listening (Komplementarna demokracija: umijeće pažljivog slušanja).
Nedavne krize stavile su europsku gospodarsku strukturu na test otpornosti, pri čemu najveći teret snose obični građani. Mišljenje EGSO-a „Prevladavanje kriza – Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo” nudi plan za gospodarstvo koje štiti pojedince i poduzeća, a ne podvrgava ih gospodarskim turbulencijama.
Nedavne krize stavile su europsku gospodarsku strukturu na test otpornosti, pri čemu najveći teret snose obični građani. Mišljenje EGSO-a „Prevladavanje kriza – Mjere za otporno, kohezivno i uključivo europsko gospodarstvo” nudi plan za gospodarstvo koje štiti pojedince i poduzeća, a ne podvrgava ih gospodarskim turbulencijama.
Ističu se tri gospodarska imperativa:
Prvo, gospodarska prognoza mora prijeći iz retrospektivne analize u intervenciju predviđanja. Inflacija se prije osjeti za kuhinjskim stolom nego što se vidi u ekonomskim pokazateljima. Trebaju nam sofisticirani sustavi koji rano otkrivaju uska grla u opskrbi i nepravilnosti u prijenosu cijena, prije nego što se one pretvore u visoke račune za grijanje i nepriuštive namirnice. Kućanstva koja su najosjetljivija na gospodarske šokove upravo su ona s najmanjim kapacitetom da ih apsorbiraju, zbog čega nam je potreban detaljni sustav potpore za ranjive skupine kako bi se osigurala ciljana zaštita.
Drugo, fiskalni kapacitet mora se prestati smatrati hitnim odgovorom i postati dijelom stabilizacije. Instrument NextGenerationEU bio je dojmljiv, ali osuđen na improvizaciju. Trajnim mehanizmima fiskalne stabilizacije i nadzorom civilnog društva osiguralo bi se da odgovori na krizu zaštite one koji su najizloženiji riziku. Ako gospodarsko upravljanje zanemari distribucijske učinke, društveni pritisak koji iz toga proizlazi ugrožava otpornost koju nastojimo izgraditi. Socijalnu uvjetovanost u financiranju EU-a ne bi trebalo smatrati birokratskom preprekom jer bi ona mogla osigurati gospodarski rast koji bi doveo do poboljšanja životnog standarda za sve.
Treće, integracija tržišta mora se ubrzati tamo gdje je to najvažnije za potrošače. Troškovi energije koji znatno premašuju troškove konkurenata nisu samo makroekonomski pokazatelji – to su mjesečni računi koji opterećuju proračune kućanstava diljem Europe. Strateška ulaganja u prekograničnu infrastrukturu i integraciju energetskog tržišta nisu samo apstraktni gospodarski ciljevi već i konkretna olakšanja za obitelji i poduzeća suočena s pritiscima troškova života.
Ekonomska politika osmišljena bez doprinosa civilnog društva je kao plovidba bez poznavanja lokalnih okolnosti – tehnički je moguća, ali u praksi je neozbiljna. Politike osmišljene uz puno sudjelovanje onih koji će snositi njihove posljedice uvijek donose bolje rezultate. Nije riječ o savjetovanjima kao takvima; riječ je o iskorištavanju kolektivne inteligencije organiziranog civilnog društva tijekom cijelog ciklusa politika.
Konkurentno europsko socijalno tržišno gospodarstvo treba modernizirati, a ne zaboraviti. Samo oni bez bujne ekonomske mašte pitanje svode na izbor između konkurentnosti i zaštite građana. Institucionalna kreativnost koja gospodarsku otpornost i dobrobit građana stavlja u središte europskog gospodarskog upravljanja neophodna je za suočavanje s izazovima budućnosti.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržao je Europski pakt o oceanima i pozvao Europsku komisiju da se pobrine za to da on postane čvrst okvir za djelovanje, a ne samo izjava o namjeri.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržao je Europski pakt o oceanima i pozvao Europsku komisiju da se pobrine za to da on postane čvrst okvir za djelovanje, a ne samo izjava o namjeri.
Pakt mora biti usklađen s postojećim politikama EU-a kao što su zeleni plan, strategija plavog gospodarstva i ciljevi održivog razvoja, i pritom treba uspostaviti ravnotežu između gospodarskog rasta, zaštite okoliša i socijalne pravde.
Klimatske promjene, onečišćenje i prelov ugrožavaju oceane i obalne zajednice. Cilj je Pakta poboljšati upravljanje, potaknuti inovacije i promicati održivo plavo gospodarstvo. Nedavno javno savjetovanje i doprinos civilnog društva odraz su sve veće potpore za odvažne i uključive mjere.
Javier Garat Pérez, izvjestitelj za mišljenje o Europskom paktu o oceanima, naglasio je: „Obalne zajednice u Europi suočavaju se s nizom međusobno povezanih gospodarskih, socijalnih i okolišnih izazova. Da bismo se s njima suočili, moramo promicati održivo i konkurentno plavo gospodarstvo (uključujući ribarstvo i akvakulturu), očuvati zdrave, otporne i produktivne oceane te raditi na sveobuhvatnom programu za znanje, istraživanje, inovacije i ulaganja u području mora.”
EGSO poziva na pojednostavljenje upravljanja među agencijama EU-a i bolje pomorsko planiranje i ulaganje u istraživanja u okviru programa kao što je Obzor Europa. Zalaže se i za „plavi” akcijski plan za hranu, održivu brodogradnju i pravednu tranziciju za radnike u pomorstvu. Potpora obalnoj baštini i angažman mladih od ključne su važnosti.
Za uspjeh Pakta potrebna je snažna politička volja, financiranje i odgovornost. Bude li Pakt dobro proveden, mogao bi Europu pozicionirati kao globalnog predvodnika u području održivosti oceana, čime bi se osigurale i ekološka otpornost i gospodarske prilike. (ks)
Europska mreža za borbu protiv siromaštva (EAPN) objavila je 8. travnja svoje najnovije Izvješće o praćenju siromaštva naslovljeno „Prema sustavnom pristupu socijalnoj zaštiti”.
Europska mreža za borbu protiv siromaštva (EAPN) objavila je 8. travnja svoje najnovije Izvješće o praćenju siromaštva naslovljeno „Prema sustavnom pristupu socijalnoj zaštiti”.
To izvješće, koje je prvi put predstavljeno na događanju organiziranom u suradnji s EGSO-ovom Skupinom organizacija civilnog društva u Bruxellesu, bavi se izazovima koje treba prevladati kako bi se osigurali snažni i otporni sustavi socijalne zaštite. To je posebno važno u trenutačnom kontekstu jer se socijalne države EU-a bore sa sve većom financijskom oskudicom uzrokovanom ograničenjima nacionalne potrošnje i sve većim izdacima za obranu i sigurnost.
Izvješće se temelji na zaključcima 19 nacionalnih organizacija učlanjenih u EAPN i pokazuje da su za postizanje sustavnog pristupa sveobuhvatnoj i učinkovitoj socijalnoj zaštiti potrebne politike ugrađene u integrirane dugoročne strategije koje obuhvaćaju gospodarsku, društvenu i okolišnu dimenziju. Te se politike moraju temeljiti na čvrstim dokazima, podacima i konstruktivnom sudjelovanju osoba koje žive u siromaštvu.
Nacionalne mreže EAPN-a izražavaju zabrinutost zbog smanjenja socijalnih izdataka. Nadalje, pokazatelji poput visoke razine neiskorištenosti socijalnih naknada i dalje izazivaju sumnju u pogledu djelotvornosti politika koje ne dopiru do onih kojima su te naknade potrebne i koji na njih imaju pravo.
Prema izvješću, odgovor na svijet koji se brzo mijenja i obilježen je digitalizacijom, ratom, starenjem stanovništva i klimatskim promjenama do sada nije bio adekvatan, što ukazuje na potrebu za ponovnom uspostavom sustavnog pristupa socijalnim politikama.
Juliana Wahlgren, direktorica EAPN-a, naglasila je hitnost tog pitanja i izjavila: „EU treba zaštititi socijalnu državu i davati prednost socijalnim izdacima. Stoga se u Izvješću o praćenju siromaštva među ostalim daju preporuke o minimalnom dohotku, stambenoj krizi i energetskoj tranziciji. Od ključne su važnosti učinkovitost i adekvatnost. Europska komisija sljedeće će godine pokrenuti strategiju EU-a za borbu protiv siromaštva, ali ona može dati rezultate samo ako države članice usvoje istinski sustavan pristup socijalnoj zaštiti. Budući da je više od 20 % stanovništva EU-a izloženo riziku od siromaštva, ne možemo si priuštiti nastavak provedbe fragmentiranih politika – socijalna zaštita mora biti snažna, koordinirana i učinkovita.”
Séamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva, izjavio je: „Iskorjenjivanje siromaštva iziskuje neumorno djelovanje svih država članica. Visoki postotak siromaštva u EU-u međugeneracijski je problem, a njegove posljedice mogu biti posebno teške kad je riječ o životima djece i starijih osoba. Treba uvesti posebne mjere usmjerene na uklanjanje nedostataka sustava u području obrazovanja, stanovanja i visokih troškova energije. U protivnom će EU, kao politički subjekt, teško zadržati povjerenje svojih građana.”
Krzysztof Balon, potpredsjednik Skupine organizacija civilnog društva i izvjestitelj za mišljenje EGSO-a o prvoj strategiji EU-a za borbu protiv siromaštva najavljenoj u političkim smjernicama Europske komisije za razdoblje 2024. – 2029., izjavio je: „Učinkovita strategija EU-a za borbu protiv siromaštva mora se temeljiti na iskustvima osoba koje žive u siromaštvu i zadovoljavati na njihove potrebe. Također bi trebala podupirati organizacije civilnog društva i uključiti ih u osmišljavanje i provedbu odgovarajućih projekata i mjera za borbu protiv socijalne isključenosti.”
„Čovjek ne može lagati osim ako nije uvjeren da zna istinu. Za pričanje budalaština to uvjerenje nije potrebno.” Djelo filozofa Harryja G. Frankfurta „On Bullshit” posebno je aktualno nakon jučerašnjeg proglašenja takozvanog Dana oslobođenja u Washingtonu.
„Čovjek ne može lagati osim ako nije uvjeren da zna istinu. Za pričanje budalaština to uvjerenje nije potrebno.” Djelo filozofa Harryja G. Frankfurta „On Bullshit” posebno je aktualno nakon jučerašnjeg proglašenja takozvanog Dana oslobođenja u Washingtonu.
Budući da ulazimo u novi trgovinski rat koji se temelji na besmislicama, što građani mogu očekivati? Veću inflaciju, neizvjesnost na tržištu i negativne posljedice za europsku privredu. Tek treba vidjeti hoće li išta od toga biti u korist SAD-u.
Osim problema s carinama, EU mora zaštititi radnike i radna mjesta u Europi i ublažiti početne efekte, ne samo zbog carina, već i zbog neizvjesnosti uzrokovane njihovom proizvoljnošću. To znači da trebamo ponovno aktivirati našu unutarnju potražnju i osigurati učinkovitu preraspodjelu i upotrebu bogatstva.
To podrazumijeva i zaštitu i ulaganja u naše ključne industrije i sektore, diversifikaciju izvora energije, rješavanje krize troškova života i reformu EU-a kako bi donošenje odluka postalo učinkovito. Snažno i otporno društvo jedina je stvar koja može spriječiti da se na našem kontinentu ne pojave neki drugi Trumpovi. Socijalni partneri ključan su dio takvog društva. Sindikati su jedan od najvećih neprijatelja za duo Musk–Trump, i to s dobrim razlogom.
Pozivamo vas da 10. svibnja zakoračite u samo srce europskog organiziranog civilnog društva – Europski gospodarski i socijalni odbor, u zgradi Jacques Delors, Rue Belliard 99, 1040 Bruxelles.
Pozivamo vas da 10. svibnja zakoračite u samo srce europskog organiziranog civilnog društva – Europski gospodarski i socijalni odbor, u zgradi Jacques Delors, Rue Belliard 99, 1040 Bruxelles.
Ovogodišnji Dan Europe je poseban jer obilježavamo 75. obljetnicu Schumanove deklaracije, povijesnog događaja koji je postavio temelje europskog jedinstva i suradnje. Za tu izuzetno važnu prigodu EGSO otvara svoja vrata i cijelog dana nudi zanimljive, informativne i zabavne aktivnosti i obilazak. Bit će za svakoga ponešto – od političkih entuzijasta do znatiželjnih mladih umova.
Sakupite pečate u obilasku EGSO-a:
uhvatite se u koštac sa zabavnim izazovima na tematskim štandovima
na svakom štandu dobit ćete pečat u našu putovnicu
vratite ispunjenu putovnicu i osvojite posebnu nagradu!
Ne propustite priliku za susret i razgovor s predsjednikom EGSO-a Oliverom Röpkeom koji će na svom štandu dočekivati posjetitelje, odgovarati na vaša pitanja i predstaviti svoju viziju europskog civilnog društva. To je jedinstvena prilika za izravan kontakt s EGSO-ovim rukovodstvom.
Dodatnu zabavu ponudit će:
karikaturist koji će nacrtati vaš portret
razigrani kutak za djecu
šašava fotokabina
kolo sreće puno iznenađenja
i simulacija glasanja u stvarnom vremenu da osjetite kako je biti član ili članica EGSO-a
Saznajte i kako naše skupine i stručne skupine doprinose oblikovanju politika i vrijednosti EU-a.
Dođite proslaviti s nama ideje koje ujedinjuju Europu. Dođite s prijateljima, članovima obitelji ili sami – ali nikako NEMOJTE PROPUSTITI OVU PRILIKU!
Neka ovaj dan bude više od posjeta – dođite s pitanjima, otiđite s inspiracijom!
Tatjana Povaljaeva, zajedno sa svojim učenicima i učenicama, predstavljala je Ukrajinu na ovogodišnjem izdanju događanja „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” (YEYS). Predaje u jednoj srednjoj školi u Harkivu i posljednji je put pred svojim razredom bila u veljači 2022., a od tada nastavu drži preko interneta. Opisuje izazove nastavnika u gradu samo 40 kilometara od ruske granice, koji od početka rata trpi kontinuirane napade.
Tatjana Povaljaeva, zajedno sa svojim učenicima i učenicama, predstavljala je Ukrajinu na ovogodišnjem izdanju događanja „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” (YEYS). Predaje u jednoj srednjoj školi u Harkivu i posljednji je put pred svojim razredom bila u veljači 2022., a od tada nastavu drži preko interneta. Opisuje izazove nastavnika u gradu samo 40 kilometara od ruske granice, koji od početka rata trpi kontinuirane napade.
Možete li nam, kao odgojno-obrazovna djelatnica, reći kako je rat utjecao na vašu sposobnost podučavanja i općenito na obrazovni sustav u Ukrajini?
Danas gotovo sve škole u Harkivu nastavu održavaju putem interneta jer nemamo dovoljno skloništa da naši učenici budu sigurni tijekom nastave uživo. To traje već tri godine. Posljednji sam put svoje učenike i učenice u razredu vidjela 23. veljače 2022. Mnogi su učenici napustili zemlju jer su na to bili primorani. Sada žive u raznim europskim zemljama i ja kao nastavnica zbog toga osjećam veliku tugu. Učenici i učenice mi nedostaju i znam da se moraju nositi s brojnim pitanjima. Ponekad moraju pohađati i europske i ukrajinske škole, a to je za njih veliko opterećenje. S druge strane, oni koji su još uvijek u Ukrajini žive u stalnoj opasnosti. Nitko to ne zaslužuje.
Nikad prije nismo imali iskustva s nastavom i pružanjem potpore učenicima tijekom rata. Za mene je jedan od najvećih izazova osjećaj bespomoćnosti jer nekim učenicima ne mogu pomoći. Moje znanje i iskustvo ponekad nije dovoljno za njihove zdravstvene probleme uzrokovane stresom i njegovim posljedicama. Kod nekih učenika došlo je do velike promjene osobnosti zbog posttraumatskog stresnog poremećaja, kad je pomoć liječnika važnija od pomoći nastavnika. Bolno je kad shvatiš da učenike ne možeš zaštititi od tih problema. Ipak, učenicima ostajemo bliski, spremni smo im pomoći i poduprijeti ih i brinemo se za njih.
Druga poteškoća je u tome kako da ja ostanem otporna i kako da im pomognem, ne samo u pitanjima koja imaju veze sa školom već i u drugim aspektima života. Snažan i otporan nastavnik učenicima može pružiti više, ali pitanje je kako ostati snažan. Nastavnicima koji žive i rade u ratu potrebna je jednaka potpora kao i svima drugima jer podupiremo djecu koja su naša budućnost. Što se nastavnik osjeća pozitivnije, to učenici dobivaju veću potporu i skrb.
Zašto smatrate da je važno poticati učenike i učenice da budu zainteresirani za politiku i građanski život i da sudjeluju u međunarodnim događanjima kao što je ovo?
Poticanje naših učenika i učenica da budu aktivni jedna je od ključnih zadaća nastavnika. Još je važnije potaknuti ih da ostanu angažirani u političkom životu jer politika ima velik utjecaj na život ljudi. To je dobra prilika za smišljanje ideja i rješenja za mnoge probleme s kojima se danas susrećemo.
Sudjelovanjem na međunarodnim događanjima kao što je „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” učenici pronalaze kolege i istomišljenike za zajednički rad na najboljim rješenjima i razmjenu ideja i dragocjenih iskustava. Nema sumnje da susreti s vršnjacima omogućuju učenicima da promisle o vlastitom napretku, planovima, ciljevima i perspektivama te o tome koja bi im vrsta osobnog razvoja mogla biti potrebna.
Što biste u ovom trenutku kao nastavnica u Ukrajini željeli reći drugim nastavnicima i školama?
Imam samo tri stvari koje želim podijeliti s kolegama i njihovim učenicima. Prvo, ako zaista želite znati istinu o ratu, pitajte ljude koji ga proživljavaju.
Drugo, budite svjesni koliko je važno da budete ujedinjeni kako biste pomagali drugima i bili spremni spriječiti katastrofalne događaje. Isto tako, imajte u vidu koliko je važno biti dio snažne zajednice sa zajedničkim moralnim vrijednostima, interesima i izgledima za budućnost.
Treće, smatram da je najvažnija činjenica ta da smo još uvijek živi. Živimo, borimo se i ostvarujemo rezultate. Napredujemo, nadamo se najboljem i činimo mnogo toga kako bismo dokazali da čak i u najtežim vremenima postoji nada i želja za životom. Poštujemo one koji žrtvuju svoje živote za našu neovisnu budućnost i pomažemo im koliko god je to moguće. Osjećamo zahvalnost prema svima koji nam pomažu.
Učenici i učenice iz Ukrajine sudjeluju u mnogim domaćim i međunarodnim događanjima, natjecanjima i na Olimpijadi, na kojima ostvaruju odlične rezultate i dobivaju svjetsko priznanje. Istodobno učimo fizički, intelektualno i emocionalno preživjeti u najtežim životnim uvjetima koja formiraju naša životna iskustva usred Europe.
Tatjana Povaljaeva već gotovo 26 godina predaje engleski jezik u harkivskoj 99. gimnaziji. Sudjelovala je na ovogodišnjem izdanju događanja „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” (YEYS), na kojemu je pratila svoje učenike i učenice.
Travanj je, a mi još uvijek razmišljamo o pozitivnoj energiji i spoznajama koje su nam donijela naša vodeća događanja u ožujku – događanja koja su još jednom pokazala snagu i odlučnost civilnog društva.
Travanj je, a mi još uvijek razmišljamo o energiji i spoznajama koje su nam donijela naša vodeća događanja u ožujku – događanja koja su još jednom pokazala snagu i odlučnost civilnog društva.
Ožujak je u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru bio doista intenzivan i inspirativan. Održali smo svoje godišnje događanje za mlade „Tvoja Europa, tvoje mišljenje”, na kojem mikrofon predajemo srednjoškolcima i srednjoškolkama s cijelog kontinenta, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, u čijim rukama leži budućnosti Europe.
Održali smo i drugi Tjedan civilnog društva, na kojem se okupilo više od 800 predstavnika i predstavnica civilnog društva iz cijele Europe koji su sudjelovali u dinamičnim raspravama, razmjenjivali primjere najbolje prakse i zajednički osmišljavali rješenja za jačanje demokratskog sudjelovanja. Ove je godine tema bila jačanje kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima.
U današnjim turbulentnim vremenima gorućih problema ima napretek. Zašto smo se odlučili usredotočiti baš na polarizaciju?
Polarizacija u smislu sve većeg zaoštravanja oprečnih stajališta može biti normalan element demokratskog diskursa, često zasnovan na ideologiji. Dinamična rasprava i iznošenje raznolikih, pa čak i suprotstavljenih mišljenja bitni su za svako otvoreno i pluralističko društvo poput našeg. Kao što EGSO često naglašava, otvorena rasprava koja ni na koji način nije ograničena „temelj je participativnog društva, bez kojeg demokracija ne može ispravno funkcionirati”.
Međutim, današnja polarizacija je drugačija. Svjedočimo porastu negativne polarizacije i populizma koji okreću leđa dijalogu, narušavaju povjerenje i podrivaju demokratske vrijednosti. U politici i javnom životu prostor za kompromis se sužava. Kada polarizacija postane netrpeljiva – kada potiče mržnju ili ogorčenost – ona narušava socijalnu koheziju i potiče podjelu, a u najgorim slučajevima dovodi do nasilja.
Posvećivanjem našeg događanja polarizaciji htjeli smo ukazati na zabrinjavajući porast toksičnih pojava koje se polako uvlače u sve pore europskih društava.
Taj zabrinjavajući trend pojačavaju brojne prijetnje: strano uplitanje u demokratske procese, širenje dezinformacija i manipulacija društvenim medijima kako bi se ušutkali pojedinci koji imaju drugačije stavove i promicala ekstremna stajališta. U vrijeme kada su sloboda i pluralizam medija važniji nego ikad, svjedoci smo i sve većeg pritiska na slobodu medija u vidu monopolizacije, uplitanja vlade i napada na novinare i novinarke.
EGSO je izuzetno zabrinut zbog porasta zločina iz mržnje u Europi, uključujući zločine počinjene zbog vjeroispovjesti, spola i rodnog identiteta. Mržnja podriva demokraciju, slabi naše institucije i stvara nepovjerenje među građanima.
U tim okolnostima civilno društvo ima presudnu ulogu. Organizacije civilnog društva imaju poriv i odvažnost da brane demokratski prostor, štite temeljna prava i jačaju strukturu naših zajednica. To podrazumijeva i suzbijanje toksičnog učinka negativne polarizacije.
Tjedan civilnog društva bio je naš način da podržimo ta nastojanja i ponudimo prostor za konstruktivan dijalog, nove ideje i kolaborativno rješavanje problema s ciljem poticanja sudjelovanja i socijalne kohezije. Organizirali smo panele Skupine za vezu o raznim temama, a jedan dan posvetili europskoj građanskoj inicijativi, najnaprednijem instrumentu EU-a za izravnu demokraciju.
Tijekom Tjedna civilnog društva tri izvanredne inicijative za borbu protiv polarizacije u Europi primile su EGSO-ovu 15. Nagradu za civilno društvo. Nagrađeni projekti, odabrani među više od 50 prijava iz 15 država članica, ukazuju kako na razmjere tog izazova tako i na čvrstu predanost aktera civilnog društva da se protiv njega bore.
Nadam se da će ovogodišnji Tjedan civilnog društva i dobitnici naše nagrade donijeti novi optimizam i obnoviti vjeru u ulogu koju civilno društvo može imati u obrani i promicanju europskih demokratskih vrijednosti.
Dok i dalje razmišljamo o idejama, prijedlozima i zaključcima s naših događanja u ožujku, u ovom travanjskom izdanju odlučili smo dati prostor osobama koje su sudjelovale u Tjednu civilnog društva i na događanju „Tvoja Europa, tvoje mišljenje”. Nadam se da će vam to biti zanimljivo štivo.
Fragmentacija jedinstvenog tržišta izravno utječe na troškove života u EU-u i mnoge Europljane gura prema rubu siromaštva. Pitali smo Emilie Prouzet, izvjestiteljicu za mišljenje o toj temi, koje su preporuke EGSO-a za rješavanje tog problema i stvaranje pravednog i konkurentnog jedinstvenog tržišta.
Fragmentacija jedinstvenog tržišta izravno utječe na troškove života u EU-u i mnoge Europljane gura prema rubu siromaštva. Pitali smo Emilie Prouzet, izvjestiteljicu za mišljenje o toj temi, koje su preporuke EGSO-a za rješavanje tog problema i stvaranje pravednog i konkurentnog jedinstvenog tržišta.
Disfunkcionalnost jedinstvenog tržišta izravno utječe na troškove života, a EGSO izražava žaljenje zbog toga što se situacija pogoršava. Troškovi života više nego ikad brinu naše sugrađane, posebice mlade. Najteže je pogođeno 94,6 milijuna Europljana koji žive u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Disfunkcionalnost jedinstvenog tržišta izravno utječe na troškove života, a EGSO izražava žaljenje zbog toga što se situacija pogoršava. Troškovi života više nego ikad brinu naše sugrađane, posebice mlade. Najteže je pogođeno 94,6 milijuna Europljana koji žive u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.
MMF procjenjuje da su necarinske prepreke unutar EU-a istovjetne carinskim pristojbama za robu od oko 44 %, što je, da se poslužimo sada već uobičajenom usporedbom, tri puta više od prepreka među državama SAD-a. Za tržište usluga ta brojka iznosi čak 110 %!
To utječe na brojne sektore poput prehrambenog, sektora stanovanja, energije, zdravstvene skrbi i obrazovanja, a europske inicijative ipak postoje. Svi moramo uložiti više truda: države članice, privatni subjekti i Europska komisija u svojoj ulozi čuvarice Ugovorâ. Spomenut ću tri ključne preporuke iznesene u našem izvješću.
Prvo, moramo hitno riješiti problem teritorijalnih ograničenja opskrbe i nacionalne segmentacije privatnih subjekata, koji ograničava tržišno natjecanje i dovodi do viših cijena za potrošače. Prema studiji JRC-a iz 2020., dodatni troškovi za potrošače dosežu čak 14 milijardi dolara godišnje. S obzirom na inflaciju, logično je da je sada njihov glavni cilj poboljšati jedinstveno tržište. Komisija na tome prvenstveno radi u okviru Radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta. Iako je problem složen, izneseni su prijedlozi. Treba procijeniti njihov učinak i ostvariti brz napredak u tom području.
Također predlažemo da se ubrzaju postupci protiv nacionalnih propisa kojima se krši pravo EU-a. Trebalo bi razmotriti mogućnost donošenja privremenih mjera protiv očitih kršenja propisa EU-a. Moramo spriječiti nastanak prepreka. Protekcionizam nekih država članica ima izravne posljedice. Kako se nositi s činjenicom da lijekovima može isteći rok trajanja prije nego što stignu tamo gdje su potrebni?
Naposljetku, radi poticanja poštenog i konkurentnog jedinstvenog tržišta dužni smo pronaći uravnotežen pristup kojim se sprečava srozavanje visokih standarda u pogledu održivosti, dobrobiti i zaštite radnika,a ujedno smanjuju nepotrebna administrativna opterećenja i olakšava prekogranična trgovina.
