Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je 17. i 18. listopada svoje glavno godišnje komunikacijsko događanje „Povezivanje EU-a”, na kojem su se okupili stručnjaci za komunikaciju iz organizacija civilnog društva. Na ovogodišnjem seminaru pod nazivom „Bedem demokracije: kako pomoći novinarstvu da preživi i napreduje” riječ je bila o aktualnom stanju medija i njihovu mjestu u društvu. Istaknuto je da su novinari pod sve većim pritiskom vlada i privatnih interesa koji ograničavaju slobodu medija. Osim uobičajenih prepreka sada se suočavaju i s porastom generativne umjetne inteligencije koja, unatoč koristima koje donosi, ugrožava ekonomske temelje novinarstva.

„Što je istina? To staro pitanje ponovno je aktualno s pojavom umjetne inteligencije u kontekstu lažnih vijesti, teorija zavjere i autoritarnih vlada koje sustavno potkopavaju točnost i informiranu raspravu u kojoj se poštuje sugovornika. Pravi je čas da se okupimo kako bismo pronašli odgovore na pitanja koja su nam zajednička u EU-u”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.

„Malo je tko prije 20 godina mogao predvidjeti da u 2024. većina nas više neće listati jutarnje novine uz jutarnju kavu, već da ćemo pregledavanjem naših pametnih telefona vijesti čitati na informativnim internetskim portalima, i to u sve većoj mjeri na društvenim mrežama”, rekao je Aurel Laurenţiu Plosceanu, potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju. „Ali povrh novih izazova, i dalje postoje oni stari. Novinari se i dalje bore protiv svojih starih neprijatelja, među kojima su cenzura, netransparentno vlasništvo nad medijima, nedovoljno financiranje i zakoni usmjereni protiv medija.”

Glavni tajnik Europske federacije novinara Ricardo Gutiérrez istaknuo je da bi rad novinara trebalo tretirati kao „javnu službu” ili „javno dobro” kojem prijete ekonomski izazovi, uznemiravanje u obliku strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (eng. SLAPPs) i izravno nasilje (14 novinara ubijenih u EU-u od 2015.).

„Novinarstvo postaje profesija opasnija nego ikad prije”, izjavio je Jerzy Pomianowski, izvršni direktor Europske zaklade za demokraciju, navodeći primjer progona novinara u Bjelorusiji. Andrej Gnjot, bjeloruski redatelj, aktivist i novinar u kućnom pritvoru u Beogradu kojem prijeti izručenje, u svojoj je video poruci izjavio da je najveća prijetnja novinarstvu „gruba sila koja želi uništiti istinu i dostojanstvo”. Slično tomu, bjeloruska novinarka Hanna Ljubakova, osuđena na deset godina zatvora u odsutnosti, napomenula je da je u Bjelorusiji 33 novinara i novinarki iza rešetaka i da bi čak puko pretplaćivanje na njezin kanal na društvenim medijima mogao rezultirati zatvorskom kaznom.

Alexandra Borchardt, novinarka s dugogodišnjim iskustvom, neovisna savjetnica, istraživačica u području medija i glavna autorica izvješća Europske unije za radiodifuziju „Pouzdano novinarstvo u doba generativne umjetne inteligencije”, iznijela je ono što je nazvala „provokativnom” tvrdnjom da su „novinarstvo i generativna umjetna inteligencija međusobno kontradiktorni jer se novinarstvo bavi činjenicama, a generativna umjetna inteligencija izračunava vjerojatnosti, dakle, ne bavi se činjenicama. Zato je u sklopu umjetne inteligencije potrebno provjeravati činjenice,” rekla je u svojem uvodnom govoru „Pouzdane informacije u doba generativne umjetne inteligencije”.

Borchardt je upozorila medije da ne upadnu u zamku „digitalnog jaza”, u kojem jedan dio društva prihvaća doba umjetne inteligencije, a ostatak mu se odupire. Ako se mediji ne prilagode, mogli bi izgubiti u bitci da umjetnu inteligenciju iskoriste za modernizaciju diskursa i učinkovitije dopiranje do publike. Jedan od izazova za medije koji proizlaze iz generativne umjetne inteligencije gubitak je vidljivosti novinara u poslovnom modelu koji se temelji na umjetnoj inteligenciji i nedostatak kontrole nad sadržajem.

Prevelika količina informacija koje umjetna inteligencija može masovno proizvoditi može dovesti do preopterećenja publike. „Hoće li mladi ljudi htjeti postati novinari ako to znači natjecanje s umjetnom inteligencijom?”, zaključno je upitala Borchardt. (ll)