European Economic
and Social Committee
Održiva industrijska strategija EU-a mora biti uključiva i uzeti u obzir socijalne učinke kako bi bila uspješna
Kako bi se osigurao snažan oporavak, u postpandemijsku industrijsku strategiju mora se uključiti civilno društvo, naglašava EGSO u nedavnom izvješću o nacrtu nove industrijske strategije EU-a. Naglasak strategije mora biti na održivosti i dobrobiti, a ujedno se mora mjeriti socijalni učinak i promicati učinkovitost i pristupačnost zdravstvenog sustava.
Pandemija COVID-a 19 razotkrila je slabosti u europskom gospodarskom okruženju, posebice regionalne nejednakosti, nedostatke vještina i rizike za jedinstveno tržište i zalihe strateških dobara. U svjetlu toga, Europska komisija ažurirala je svoj nacrt za zelenije, digitalnije i konkurentnije industrijsko okruženje za novu industrijsku strategiju za Europu.
EGSO je izradio izvješće o tim ažuriranjima i dopunsko mišljenje u kojem se ističu uvjeti za uključiv i inovativan zdravstveni ekosustav za podupiranje industrije u EU-u.
EGSO u izvješću poziva sve dionike gospodarstva u Europi da sudjeluju u oblikovanju njezine budućnosti, što uključuje sindikate, predstavnike industrije, MSP-ove, kao i druge organizacije civilnog društva i javna tijela. Postojeća strategija bavi se uglavnom poslovanjem, ali EGSO smatra da je ključno uključiti stavove socijalnih partnera u osmišljavanje ciljeva i pokazatelja potrebnih za uspješnu promjenu. Dodaje da konkurentnost ne može biti jedini pokazatelj održive dugoročne strategije. Potreban je širi skup ključnih pokazatelja uspješnosti od onog u predloženoj strategiji. EGSO smatra da konkurentnost i ulaganja nisu dovoljni. Pokazatelji moraju promicati i socijalno blagostanje i održivi rast kako bi se osigurala istinska održivost europske industrije.
Važna područja u kojima treba provesti mjerenja odnose se na utjecaj uvjeta rada i proizvodnje na društvo i okoliš, kao i na kvalitetu radnih mjesta.
Još jedan skup pokazatelja trebao bi procjenjivati prelazak na kružno gospodarstvo bez otpada. Konačno, potrebno je pratiti i čimbenike koji utječu na sve sektore, poput ulaganja u istraživanje i razvoj, kako bi se osigurao dug životni vijek poduzeća i radnih mjesta.
Važni projekti od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) projekti su na razini EU-a kojima se podupire razvoj inovacija ključnih za zelenu i digitalnu tranziciju. EGSO tvrdi da je za uspješnu provedbu tih projekata prije svega potrebno znanje i iskustvo organizacija radnika. Drugo, ti projekti moraju se procijeniti na temelju vrijednosti i radnih mjesta koja stvaraju te vještina potrebnih radnicima i poduzećima za rad u moderniziranim sektorima.
Standardi su još jedan važan instrument za ponovno uspostavljanje europskog vodstva u industrijskoj proizvodnji. Odbor insistira na tome da standarde razvijene unutar europskih poduzeća ne bi trebala širiti samo poduzeća, već bi ih i Komisija trebala poduprijeti i pomoći u njihovu širenju.
U dopunskom mišljenju razmatra se kako bi predmetna strategija mogla poboljšati pristup pravednijoj i bolje koordiniranoj zdravstvenoj skrbi u Europi.
EGSO preporučuje da se naglasak stavi na upravljanje, diversifikaciju ponude i digitalnu zdravstvenu skrb, što je sve povezano. Bolje vođena poduzeća značila bi nesmetanije funkcioniranje jedinstvenog tržišta, što bi poticalo otvaranje novih poduzeća. Zauzvrat, povećani broj proizvođača učinio bi pristup zdravstvenim proizvodima i uslugama pouzdanijim, a isti učinak imali bi i poticaji da se proizvodnja osnovnih materijala i proizvoda vrati u Europu.
Mjere za omogućavanje funkcioniranja digitalnih zdravstvenih sustava koji rade između organizacija i preko granica dodatno bi ojačale jedinstveno tržište za industriju i poboljšale skrb. Iz istih razloga EGSO poziva na djelovanje za jačanje sinergije između javnog i privatnog sektora, velikih tvrtki i malih i srednjih poduzeća te ulaganja u istraživanje i razvoj i osposobljavanja svih radnika povezanih sa zdravstvenom skrbi. (dm)