U novom paketu mišljenja EGSO navodi da je potrebno ojačati cijeli lanac vrijednosti poluvodiča, uključujući završne faze proizvodnje, u kojima je pandemija COVID-a 19 također razotkrila kritične nedostatke.

Na plenarnom zasjedanju u lipnju EGSO je usvojio paket mišljenja o inicijativi za akt o čipovima za Europu. EGSO je prijedloge Komisije pozdravio kao općenito vrlo dobru inicijativu za rješavanje nestašica do kojih je došlo tijekom pandemije COVID-a 19, ali je i naglasio da bi Komisija trebala ići korak dalje u određenim područjima. 

Prije svega, EGSO vjeruje da je za postizanje strateške otpornosti europske industrije potrebno uzeti u obzir cijeli sektor poluvodiča: „Komisijino načelo,od laboratorija do tvornice’ ne seže dovoljno daleko jer lanac vrijednosti ne završava proizvodnjom”, istaknuo je Heiko Willems, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Europski akt o čipovima”.

EGSO ističe da kasnije faze proizvodnje – pakiranje, testiranje i sastavljanje – nisu u potpunosti uzete u obzir. „Europski se proizvodi ponekad otpremaju u jugoistočnu Aziju radi pakiranja, a zatim se šalju natrag u Europu: to nije pravi pristup strateškoj autonomiji s obzirom na rizike s kojima smo se susreli posljednjih godina”, rekao je Dirk Bergrath, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Europski ekosustav poluvodiča” (Akt o čipovima).

Istovremeno je važno da Europa ostane otvorena jer je sektor čipova jedan od najglobaliziranijih lanaca vrijednosti na svijetu. Uspostava zatvorenog lanca vrijednosti ne bi imala gospodarskog smisla. EGSO smatra da je postizanje prave ravnoteže između jačanja kapaciteta Europe i jačanja partnerstava sa zemljama istomišljenicama pravi put koji treba slijediti. 

Da bi ublažio nestašicu poluvodiča EU mora riješiti nekoliko pitanja: pristup sirovinama, objekti za istraživanje i razvoj, intelektualno vlasništvo, tehnološko znanje i iskustvo i dostupnost kvalificirane radne snage. Za to su potrebna velika ulaganja i potpora javnog sektora. Komisija planira prikupiti 43 milijarde EUR u predstojećim godinama. Međutim, velik dio tog proračuna već je namijenjen drugim programima kao što su Obzor Europa i Digitalna Europa te će se samo preraspodijeliti. 

„Gdje su nova ulaganja u industriju?”, upitao je Stoyan Tchoukanov, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Zajedničko poduzeće za čipove”. „Usporedimo to s SAD-om, koji u razdoblju 2021. – 2026. ulaže 52 milijarde USD, i Kinom, koja do 2025. namjerava mobilizirati 150 milijardi USD. Čak i manja zemlja kao što je Koreja planira uložiti 450 milijardi USD do 2030.” 

EU će morati pronaći dodatna javna sredstva, a EGSO poziva Komisiju da pojasni svoje planove ulaganja. Bit će potrebno povećati i privatna ulaganja kako bi se prikupile 43 milijarde EUR. 

Komisja otvara mogućnost da se manjak financijskih sredstava za prva postrojenja svoje vrste (objekti koji još ne postoje u Europi) financira iz državnih potpora, i to u iznosu do 100 %, kako bi se podupri segmenti tehnologije koji su geopolitički ili strateški posebno osjetljivi. 

„Svi se slažemo da će se, s obzirom na izraženu ovisnost Europe i nedostatak kapaciteta u područjima u kojima moramo biti snažni, projekti morati financirati i javnim novcem”, izjavila su trojica izvjestitelja, „ali 100 % državne potpore zvono je za uzbunu jer to znači da je moguće osmisliti projekt koji zapravo nije održiv”. Mora se zajamčiti gospodarska održivost takvih postrojenja, barem u srednjoročnom razdoblju, bez utrke za subvencijama, stvaranja prekomjernih kapaciteta i narušavanja tržišta.