EGSO info

Stvaranje bolje budućnosti za mlade i pomaganje žrtvama rata u Ukrajini dvije su teme ovogodišnje Nagrade EGSO-a za civilno društvo. 

EGSO je počeo primati prijave za Nagradu za civilno društvo 2022. kojom će se nagraditi inovativni i kreativni projekti i inicijative u dvije kategorije: osnaživanje mladih i pomaganje ukrajinskim civilima pogođenima strašnim događajima u toj ratom zahvaćenoj zemlji.

Izabrat će se najviše šest dobitnika – tri po kategoriji – koji će dobiti nagrade u ukupnoj vrijednosti od 60 000 eura. 

Tema 1. kategorije jest osnaživanje mladih. EGSO će odabrati pobjednike među projektima čiji je cilj stvaranje bolje budućnosti s mladima i za mlade u Europi. Projekti bi se trebali baviti posebnim potrebama mladih Europljana i Europljanki i doprinositi njihovu osnaživanju i sudjelovanju u gospodarskom i društvenom životu. 

Tema 2. kategorije jest potpora europskog civilnog društva Ukrajini. EGSO će tom nagradom odati priznanje onima koji rade na terenu i svakodnevno pružaju humanitarnu pomoć stanovništvu Ukrajine i koji pomažu izbjeglicama po dolasku u EU i tijekom njihove integracije u europsko društvo.

Nagrada je dostupna svim organizacijama civilnog društva, pojedincima i privatnim poduzećima koja provode neprofitne inicijative. Sve inicijative i projekti moraju se provoditi u EU-u, osim projekata iz 2. kategorije, koji se mogu provoditi i u Ukrajini. 

Rok za prijavu: 31. srpnja 2022. u 10 sati (po briselskom vremenu).

Svečanost dodjele nagrada: 14. i 15. prosinca u Bruxellesu

Cjelokupan popis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su na našoj internetskoj stranici.

Cilj je EGSO-ove vodeće Nagrade za civilno društvo podići svijest o iznimnom doprinosu civilnog društva stvaranju europskog identiteta i građanstva te promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju. (ll)

Samo tjedan dana prije sastanka na vrhu Vijeća EU-a EGSO je usvojio rezoluciju u kojoj odlučno podupire bezuvjetno dodjeljivanje statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini i obećaje da će europsko civilno društvo predano surađivati s ukrajinskim narodom kako bi se ta zemlja što bolje ponovno izgradila.

EGSO je na lipanjskom plenarnom zasjedanju usvojio drugu rezoluciju o Ukrajini pod nazivom „Od pomoći do obnove – prijedlozi europskog civilnog društva“, u kojoj naglašava da bi toj zemlji trebalo biti odobreno pristupanje EU-u nakon što ispuni zahtjeve za članstvo. U rezoluciji se jasno navodi da kandidatura Ukrajine ne smije štetiti tekućem procesu pristupanja zemalja zapadnog Balkana.

Glede obnove te zemlje, u rezoluciji se ističe da je europska i međunarodna financijska pomoć hitno potrebna kako bi se spriječio potpuni raspad ukrajinskog gospodarstva. 

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng izjavila je: „Naša rezolucija šalje jasnu poruku Komisiji i Vijeću da Ukrajini dodijele status zemlje kandidatkinje. Ukrajina to zaslužuje i njezinom narodu se mora pružiti jasna europska perspektiva.“

Predsjednik Skupine radnika Oliver Röpke poručio je: „Surađivat ćemo s Ukrajinom kako bi ta zemlja postupno poduzimala korake za ispunjavanje standarda za pristupanje Uniji propisanih europskim ugovorima.“

Predsjednik Skupine poslodavaca Stefano Mallia rekao je: „Pozivamo institucije EU-a da osiguraju posebna hitna sredstva za MSP-ove, koja bi prije svega trebala poslužiti za osiguravanje opstanka MSP-ova, a zatim za to da im se pomogne rasti.“

Predsjednik Skupine organizacija civilnog društva Séamus Boland izjavio je: „Akteri civilnog društva moraju biti u središtu planiranja, provedbe i praćenja humanitarne pomoći koju EU i države članice pružaju Ukrajini, i tijekom rata i tijekom obnove te zemlje.“

Predsjednica organizacije Promote Ukraine Marta Barandij poručila je: „Potrebna nam je vaša pomoć da ponovno izgradimo zemlju.“ Govoreći u ime nevladinih organizacija CORE i Funky Citizens, Marija Korolčuk u vrlo je emocionalnom govoru rekla da je ukrajinski narod odlučan u namjeri da pobijedi i ponovno izgradi Ukrajinu.

Voditelj misije Ukrajine u EU-u Vsevolod Čencov zahvalio je državama članicama EU-a na solidarnosti i istaknuo da je status zemlje kandidatkinje za pristupanje EU-u „za nas egzistencijalni trenutak“. (at)

U novom paketu mišljenja EGSO navodi da je potrebno ojačati cijeli lanac vrijednosti poluvodiča, uključujući završne faze proizvodnje, u kojima je pandemija COVID-a 19 također razotkrila kritične nedostatke.

Na plenarnom zasjedanju u lipnju EGSO je usvojio paket mišljenja o inicijativi za akt o čipovima za Europu. EGSO je prijedloge Komisije pozdravio kao općenito vrlo dobru inicijativu za rješavanje nestašica do kojih je došlo tijekom pandemije COVID-a 19, ali je i naglasio da bi Komisija trebala ići korak dalje u određenim područjima. 

Prije svega, EGSO vjeruje da je za postizanje strateške otpornosti europske industrije potrebno uzeti u obzir cijeli sektor poluvodiča: „Komisijino načelo,od laboratorija do tvornice’ ne seže dovoljno daleko jer lanac vrijednosti ne završava proizvodnjom”, istaknuo je Heiko Willems, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Europski akt o čipovima”.

EGSO ističe da kasnije faze proizvodnje – pakiranje, testiranje i sastavljanje – nisu u potpunosti uzete u obzir. „Europski se proizvodi ponekad otpremaju u jugoistočnu Aziju radi pakiranja, a zatim se šalju natrag u Europu: to nije pravi pristup strateškoj autonomiji s obzirom na rizike s kojima smo se susreli posljednjih godina”, rekao je Dirk Bergrath, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Europski ekosustav poluvodiča” (Akt o čipovima).

Istovremeno je važno da Europa ostane otvorena jer je sektor čipova jedan od najglobaliziranijih lanaca vrijednosti na svijetu. Uspostava zatvorenog lanca vrijednosti ne bi imala gospodarskog smisla. EGSO smatra da je postizanje prave ravnoteže između jačanja kapaciteta Europe i jačanja partnerstava sa zemljama istomišljenicama pravi put koji treba slijediti. 

Da bi ublažio nestašicu poluvodiča EU mora riješiti nekoliko pitanja: pristup sirovinama, objekti za istraživanje i razvoj, intelektualno vlasništvo, tehnološko znanje i iskustvo i dostupnost kvalificirane radne snage. Za to su potrebna velika ulaganja i potpora javnog sektora. Komisija planira prikupiti 43 milijarde EUR u predstojećim godinama. Međutim, velik dio tog proračuna već je namijenjen drugim programima kao što su Obzor Europa i Digitalna Europa te će se samo preraspodijeliti. 

„Gdje su nova ulaganja u industriju?”, upitao je Stoyan Tchoukanov, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Zajedničko poduzeće za čipove”. „Usporedimo to s SAD-om, koji u razdoblju 2021. – 2026. ulaže 52 milijarde USD, i Kinom, koja do 2025. namjerava mobilizirati 150 milijardi USD. Čak i manja zemlja kao što je Koreja planira uložiti 450 milijardi USD do 2030.” 

EU će morati pronaći dodatna javna sredstva, a EGSO poziva Komisiju da pojasni svoje planove ulaganja. Bit će potrebno povećati i privatna ulaganja kako bi se prikupile 43 milijarde EUR. 

Komisja otvara mogućnost da se manjak financijskih sredstava za prva postrojenja svoje vrste (objekti koji još ne postoje u Europi) financira iz državnih potpora, i to u iznosu do 100 %, kako bi se podupri segmenti tehnologije koji su geopolitički ili strateški posebno osjetljivi. 

„Svi se slažemo da će se, s obzirom na izraženu ovisnost Europe i nedostatak kapaciteta u područjima u kojima moramo biti snažni, projekti morati financirati i javnim novcem”, izjavila su trojica izvjestitelja, „ali 100 % državne potpore zvono je za uzbunu jer to znači da je moguće osmisliti projekt koji zapravo nije održiv”. Mora se zajamčiti gospodarska održivost takvih postrojenja, barem u srednjoročnom razdoblju, bez utrke za subvencijama, stvaranja prekomjernih kapaciteta i narušavanja tržišta.
 

Instrumentalizacija migranata sponzorirana od strane države, čiji je cilj destabilizacija EU-a, te dosad nezabilježen priljev izbjeglica uslijed rata u Ukrajini iziskuju reviziju europske migracijske politike. EGSO insistira na tome da države članice budu solidarne i podijele teret da bi mogle zajednički odgovoriti na izbjegličke krize. Istodobno naglašava potrebu da se migrantima zajamče sigurnost i ljudska prava. 

U EGSO-ovu mišljenju „Instrumentalizacija migranata“, usvojenom na lipanjskom plenarnom zasjedanju, članovi i članice istaknuli su da odgovor EU-a na tu taktiku mora biti dio zajedničke, općeprihvaćene i dosljedne migracijske politike. 

Predstojećom uredbom koja se bavi tim područjem i željno se iščekuje, trebao bi se predvidjeti solidarni oblik podjele odgovornosti među državama članicama. 

Postalo je jasno, i to pogotovo u ovom trenutku, kad smo suočeni s ratom u Ukrajini i masovnim izbjegličkim tokovima, da migracije utječu na sve države članice. Stoga bi novi pakt o migracijama i azilu trebalo preoblikovati i u njega unijeti sistemske promjene nužne za razvoj racionalne politike azila i migracija utemeljene na pravima. 

Izvjestitelj za mišljenje Stefano Palmieri istaknuo je: „Moramo nastaviti konsolidirati reputaciju Europe kao mjesta koje može pružiti humanitarnu pomoć i osigurati poštovanje ljudskih prava“.

U pogledu „hibridnih prijetnji“ kojima treće zemlje jedinstvo EU-a stavljaju na kušnju, suizvjestitelj za mišljenje Pietro Vittorio Barbieri naglasio je da ljudska bića nisu prijetnja već žrtve takve taktike. 

Ti su migranti vrlo ranjivi i potrebna im je zaštita, naglasio je EGSO, insistirajući na tome da humanitarna pomoć bude u skladu sa standardima propisanima pravom EU-a i ustaljenom praksom pružanja potpore ranjivim osobama. EGSO preporučuje pravedno, potpuno i trenutačno priznavanje prava instrumentaliziranih migranata kako bi se izbjegla siva područja koja stvaraju administrativnu nesigurnost. (at)

Kolektivni napori organizacija civilnog društva tijekom protekle godine isplatili su se i Konferencija o budućnosti Europe uspjela je iznjedriti značajne rezultate o pitanjima koja zaokupljaju Europljane. Tom je porukom predsjednica EGSO-a Christa Schweng na plenarnom zasjedanju EGSO-a 15. lipnja 2022. izrazila dobrodošlicu Dubravki Šuici, potpredsjednici Europske komisije za demokraciju i demografiju.

„Na temelju preporuka građana i doprinosa svih dionika doneseno je 49 prijedloga, koji uključuju mnoge ciljeve usmjerene na budućnost, poput izričitog osnaživanja EGSO-a kao posrednika i jamca za aktivnosti participativne demokracije“, naglasila je predsjednica Schweng.

Dodala je da se suočavamo s dvostrukim izazovom: pronaći najbolji mogući način za podržavanje strukturiranog dijaloga s organizacijama civilnog društva i poduzeti daljnje korake nakon Konferencije, pri čemu treba osigurati da povratne informacije budu detaljne, jednostavne, transparentne i u obliku internetskog pregleda pokazatelja i javnog preispitivanja.

Potpredsjednica Šuica istaknula je da je „Odbor ključan dio demokratskog ekosustava jer jača povjerenje, a građane približava institucijama. Sada je ključno da Europljanima pružimo povratne informacije o tom jedinstvenom demokratskom procesu. Komisija će uvijek biti na strani onih koji žele reformirati Europsku uniju kako bi ona bolje funkcionirala. Međutim, izmjena Ugovorâ ne bi trebala biti sama sebi svrha; mnogo toga se može, i morat će se, učiniti na temelju postojećih Ugovorâ.

Najavljujući konferenciju koja će se održati kao nastavak u jesen 2022., istaknula je da će „taj događaj dati legitimnost cijelom procesu jer je demokracija dragocjena i nikad je ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, na što nas podsjećaju tragični događaji u Ukrajini. Našu demokraciju pripremamo za budućnost i moramo se usredotočiti na njezin daljnji razvoj.“ (mp)

Deklaracijom o digitalnim pravima i načelima i Aktom o podacima Europska unija poduzima dva daljnja koraka prema stvaranju digitalnog prostora u čijem je središtu čovjek, istaknuto je tijekom rasprave na lipanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a.

EGSO je u sklopu plenarnog zasjedanja održanog 15. lipnja organizirao raspravu o digitalnim pravima i načelima s profesorom Andreom Rendom, višim istraživačem i voditeljem Odjela za globalno upravljanje, regulativu, inovacije i digitalnu ekonomiju u CEPS-u. Rasprava je bila povezana s usvajanjem mišljenjâ EGSO-a o prijedlozima za Europsku deklaraciju o digitalnim pravima i načelima i Akt o podacima.

Prof. Renda podržao je i Deklaraciju i Akt jer se njima upotpunjuje slagalica regulatornog sustava EU-a, koji predstavlja alternativu i SAD-u, gdje prevladava privatni oblik upravljanja u rukama golemih korporacija, i kineskom sustavu pod kontrolom države, gdje su podaci koje prikupljaju tehnološki giganti postali alat masovnog nadzora od strane države.

„Naše poimanje sigurnosti i zaštite podrazumijeva ne samo odgovornije pojedince i privatna poduzeća nego i mudrije i snažnije vlade kojima na raspolaganju stoje instrumenti zahvaljujući kojima su kadre procijeniti što je sigurno, a što bi moglo postati nesigurno,“ poručio je. „A kad je posrijedi održivost, sve češće je riječ ne samo o okolišnoj nego i o ekonomskoj i društvenoj održivosti, jer je dosadašnji model ekonomski i društveno neodrživ.“

„Za borbu protiv i dalje prevladavajućeg digitalnog jaza od presudne je važnosti da se EU obveže na poštovanje digitalnih prava i načela, osobito što se tiče pristupa sve starije i ruralne populacije javnim i privatnim uslugama putem interneta“, izjavio je Philip von Brockdorff, izvjestitelj za EGSO-ovo mišljenje o prijedlogu za Deklaraciju. 

Istaknuo je da bi Deklaracija trebala pridonijeti ne samo održivom okolišnom razvoju nego i društvenoj održivosti, pri čemu bi štetne posljedice digitalnih tehnologija na gospodarstvo i društvo trebalo svesti na najmanju moguću mjeru, a pozitivne učinke maksimalno pojačati.

Predstavljajući mišljenje EGSO-a o Aktu o podacima, izvjestitelj Marinel Dănuț Mureşan naglasio je potrebu za razmatranjem legitimnih bojazni civilnog društva: „Sigurnost građana EU-a izrazito je važna. Svaki dionik mora imati pristup. Moramo razviti podatkovne centre koji slijede pravila o kibersigurnosti i osigurati kontinuirano stručno osposobljavanje za sve koji obrađuju podatke, kao i pravedan pristup svim dionicima, a posebno MSP-ovima.“ (dm)

Tijekom svoje godišnje konferencije u lipnju Skupina za europski semestar (ESG) ponovno je pozvala na sudjelovanje civilnog društva i predložila trajni i zajednički mehanizam financiranja ulaganja kako bi se poboljšala pripravnost na krize i kapacitet za odgovor na krize.

Povodom nedavno sastavljene Rezolucije Odbora, na konferenciji se raspravljalo o reformi europskog semestra, u okviru kojeg će se obavljati nadzor nad provedbom nacionalnih planova za oporavak i otpornost. „S obzirom na nove izazove s kojima se suočava EU, europski semestar mora se ažurirati, ojačati i otvoriti europskom organiziranom civilnom društvu“, objasnio je potpredsjednik ESG-a Gonçalo Lobo Xavier.

Otvarajući konferenciju, predsjednica EGSO-a Christa Schweng ponovno je istaknula da „civilno društvo ima presudnu ulogu u oblikovanju Europe budućnosti“, a Elisa Ferreira, povjerenica za koheziju i reforme, rekla je: „Buduće krize moramo dočekati ne samo s jednim glavnim alatom nego s mnoštvom alata i dobro opremljenim instrumentarijem. Potrebna nam je diversifikacija.“

U predstojećim godinama EU će trebati ogromna ulaganja. Članovi panela raspravljali su o tome trebaju li planovi oporavka biti strukturni i trajni kako bi se osigurala zajednička ulaganja u ključnim područjima. „Europi je potrebna energetska neovisnost“, izjavio je Javier Doz Orrit, predsjednik ESG-a, a Stefano Palmieri, predsjednik Stručne skupine za ekonomsku i monetarnu uniju (ECO), odlučno se založio za „strukturnu preobrazbu sustava“.

Luca Jahier, potpredsjednik EGS-a, zaključio je konferenciju ističući značaj Mehanizma za oporavak i otpornost i nacionalnih planova za oporavak i otpornost. „S pomoću tih alata učinili smo više u posljednje dvije godine nego u posljednjih 20 godina”, rekao je. „Sada moramo osigurati sudjelovanje organiziranog civilnog društva, više ulagati i ubrzati tranziciju.” (tk)

Na događanju organiziranom povodom proslave 20. godišnjice EGSO-ova savjetodavnog rada u području industrijskih promjena, ključni industrijski sektori EU-a založili su se za to da se reakcije na poremećaje uzrokovane COVID-om 19, ruskom agresijom, klimatskom krizom te industrijskom i socijalnom preobrazbom u većoj mjeri temelje na podacima i budu okrenute budućnosti.

EGSO je 8. lipnja proslavio 20. godišnjicu svog Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene (CCMI). Predstavnici rudarske, energetske, obrambene i zrakoplovno-svemirske industrije naglasili su da u svijetu koji se radikalno promijenio politika EU-a mora točno odražavati i industrijske imperative i društveni kontekst. 

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng otvorila je događanje ističući da će „raditi zajedno s organiziranim civilnim društvom, institucijama EU-a i svim relevantnim dionicima na pronalaženju zajedničkih rješenja za izazove s kojima se suočavaju naši industrijski sektori.“

Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište odao je priznanje tome što „EGSO i dalje ima ključnu ulogu u pitanjima povezanima s industrijskom politikom,“ i sudionicima rekao da izazovi klimatskih promjena, pandemije i rata na pragu EU-a ukazuju na to da Europa hitno treba preuzeti kontrolu nad sudbinom svoje industrije.

Pietro Francesco De Lotto, predsjednik CCMI-ja, naglasio je ulogu Povjerenstva u postavljanju novih pitanja, anticipiranju novih područja analize i doprinošenju raspravama putem novih stručnih znanja kako bi se osiguralo da se stavovi svih dionika uzmu u obzir. „Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene uzor je za ponovno promišljanje o budućnosti socijalnog dijaloga u europskim institucijama,“ izjavio je.

Monika Sitárová, potpredsjednica CCMI-ja, izjavila je: „Podaci iz naših izvješća služe kao temelj za naša mišljenja i preporuke. Svoje iskustvo sa socijalnim dijalogom koristimo se za suočavanje s industrijskim promjenama i njihovim društvenim učinkom, predviđanje promjena i doprinos socijalno prihvatljivim rješenjima.“ (ks)

Na Dan europske građanske inicijative 2022., koji je 2. lipnja organizirao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), govornici i aktivisti naglasili su da bi utjecajnija europska građanska inicijativa bila i popularnija.

EGSO je proslavio desetljeće europske građanske inicijative organiziranjem događanja na kojem su sagledana dosadašnja postignuća i izazovi te predstavljene perspektive za budućnost. Izlaganja govornika i govornica te aktivista i aktivistica dočarala su heterogenu sliku tih inicijativa u kojoj su uz bok sjajnim uspjesima istaknuti i nedostaci i slabosti, prije svega njihov utjecaj, dostupnost i vidljivost.

„Slavimo 10. obljetnicu ovog još uvijek jedinstvenog transnacionalnog načina sudjelovanja“, izjavila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng prilikom otvaranja događanja. „Deset godina dugo je razdoblje i svakako smo stekli određeno iskustvo. No ono je i vrlo kratko – još uvijek moramo učiti, poboljšati se i pobrinuti se da europska građanska inicijativa u institucijskom procesu EU-a dobije mjesto koje zaslužuje.“

Predsjednica EGSO-a najavila je odluku Odbora da zauzme stav o relevantnim uspješnim inicijativama prije nego što Europska komisija na njih odgovori, počevši s inicijativom „Spasimo pčele“. EGSO će posebnu pozornost posvetiti i mladima i pratiti kako države članice iskorištavaju mogućnost snižavanja dobnog praga za potpisivanje europske građanske inicijative na 16 godina. Ta je mogućnost dosad postala stvarnost u jednoj državi članici, uz još tri države u kojima je općenito dobna granica za glasanje postavljena na 16 ili 17 godina.

Potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica izjavila je: „Europska građanska inicijativa primjer je sposobnosti institucija da se prilagode, promijene i poboljšaju svoju suradnju s građanima i građankama. Moramo se usredotočiti na daljnji razvoj ekosustava demokratskih inovacija te uključivanja i sudjelovanja građana u demokraciji.“

Zastupnik u Europskom parlamentu Helmut Scholz iznio je ideju da bi Europski parlament, ako stekne pravo zakonodavne inicijative putem izmjena Ugovorâ slijedom Konferencije o budućnosti Europe, mogao postati nadležan za osiguravanje daljnjeg djelovanja u vezi s uspješnim građanskim inicijativama. 

Jedna radionica bila je posvećena uspjehu nedavnih europskih građanskih inicijativa. Njihovi su se inicijatori složili da je, u nedostatku znatnih financijskih sredstava za kampanje, čiji su troškovi procijenjeni na oko 300 000 eura, potpora nevladinih organizacija bila ključna za dobivanje potrebnih milijun potpisa. Ljudi im vjeruju, naglasili su, i zbog toga što im vjeruju, spremniji su potpisati i dati osobne podatke koje zahtijevaju države članice. 

Na drugoj je raspravi bila riječ o popularnosti europske građanske inicijative među mladima, koji su visoko zastupljeni među inicijatorima, iako nisu među najuspješnijima. Govornici i govornice raspravljali su o tome kako bi institucije mogle potaknuti više mladih da se koriste alatima kao što je europska građanska inicijativa. Mladi aktivisti i aktivistice naglasili su da je u cijelom EU-u potrebno političko obrazovanje u ranoj dobi kako takvi alati ne bi bili dostupni samo šačici visokoobrazovanih. Više o događanju. (dm/rl)

EGSO-ova Skupina radnika

Nužno je uvesti mjere kako radnici i obitelji koji već teško sastavljaju kraj s krajem ne bi završili u potpunom siromaštvu jer inflacija svakog mjeseca sve više smanjuje vrijednost njihovih plaća.

Inflacija je složen proces koji uzrokuje više čimbenika. No njezini su učinci jasni i izravni: radnici i obitelji diljem Europe sada gledaju kako im se plaće realno smanjuju, a ušteđevina nestaje. Kao što je to obično slučaj, najteže su pogođene najranjivije skupine jer su njihove rezerve već bile ograničene (ako ih je uopće bilo). Osim toga, povećanje cijena koje bilježimo za većinu je radnika osobito izraženo u pogledu osnovnih dobara, uključujući hranu, električnu energiju, grijanje i gorivo. 

Podaci ESB-a pokazuju je 2008. provedena neka vrsta automatske indeksacije između rastućih troškova života i plaća (u Belgiji, Španjolskoj, Francuskoj, Luksemburgu i Sloveniji te na Cipru i Malti), ili neautomatska, ali uz određene smjernice (u Grčkoj, Italiji i Finskoj). Nakon mjera štednje uslijed krize 2008. samo su Belgija i Luksemburg zadržali i trenutačno provode automatsku indeksaciju. Italija, Cipar i Malta prešli su na neku vrstu neautomatske indeksacije (ECB). Te se mjere obično temelje na općim troškovima života, ali iako pomažu, teško mogu ublažiti udarac koji nanosi povećanje cijena navedenih osnovnih dobara. Međutim, većina država u EU-u ne primjenjuje nijedan od tih sustava. Stoga je još važnije pružiti dodatnu pomoć najranjivijim skupinama i u najvećoj mogućoj mjeri ukloniti uzroke rasta cijena. Kratkoročno, neki od uzroka inflacije ne mogu se kontrolirati, primjerice ruska invazija na Ukrajinu. U kontekstu sve veće nesigurnosti potrebno je riješiti i problem strukturnih ograničenja u globalnim lancima opskrbe nakon pandemije bolesti COVID-19. Nužna su dugoročna rješenja. U međuvremenu je nužno uvesti mjere kako radnici i obitelji koji već teško sastavljaju kraj s krajem ne bi završili u potpunom siromaštvu jer se vrijednost njihovih plaća svakog mjeseca sve više smanjuje. (prp)

Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a

Prag je predstavio pragmatičan i dinamičan program u kojem su ispravno navedeni hitni problemi s kojima smo suočeni.

Češka preuzima rotirajuće predsjedništvo Vijeća EU-a u teškom trenutku za Uniju, možda i najkritičnijem dosad, u kojem se ponovno suočavamo s ratom na našem kontinentu, a još se borimo s posljedicama pandemije, slabim oporavkom i inflacijom.

Moto koji je odabralo češko predsjedništvo govori puno: Europa kao zadaća. Doista, zadaća je svih nas povesti Europu u smjeru novog pogleda na stvari, obnove i ponovnog osnaživanja i naći hrabrost za preispitivanje mnogih naših sadašnjih pristupa.

Pred nama su golemi izazovi – moramo se usredotočiti na stvaranje uvjeta za mir, sigurnost i blagostanje u EU-u, a pritom osigurati stratešku otpornost i konkurentnost europskog gospodarstva. Samo se uz snažno i konkurentno gospodarstvo možemo oduprijeti međunarodnim pritiscima i pobrinuti se za naše građane i građanke.
Potrebno je dodatno ojačati unutarnje tržište, posebno u uslužnom sektoru i digitalnom gospodarstvu. Moramo poboljšati poslovno okruženje, među ostalim podupiranjem znanosti, istraživanja i inovacija. Samo će to potaknuti konkurentnost europskih poduzeća.

Svi podržavamo zeleni plan i paket mjera „Spremni za 55 %“, ali moramo biti pažljivi kada je riječ o brzini dekarbonizacije industrije EU-a. Problem naše energetske sigurnosti trenutačno je hitniji od energetske tranzicije. Prije svega moramo ojačati energetsku otpornost EU-a u cjelini. Moramo stati na kraj našoj ovisnosti o Rusiji i osigurati opskrbu energijom od drugih dobavljača.

Kad je riječ o imigraciji i izbjeglicama, moramo nastojati uvesti trajna i dugoročna rješenja kojima bi se odgovornost jednako raspodijelila među državama članicama.
Uvjereni smo da će Češka odlučno voditi Uniju. Prag je predstavio pragmatičan i dinamičan program u kojem su točno prepoznati hitni problemi s kojima smo suočeni i namjerava što prije i na najučinkovitiji mogući način pristupiti njihovu rješavanju.

Gospodarstvo i konkurentnost u središtu su tog programa predsjedanja EU-om, te će ga Skupina poslodavaca podržati.
Europa je zadaća koja ima itekako smisla. (sm)

EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva

U partnerstvu s mrežom Irish Rural Link EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva organizirala je konferenciju na kojoj se iz raznih perspektiva razmatrala tema pravedne tranzicije.

U partnerstvu s nacionalnom mrežom koja predstavlja interese ruralnih zajednica u Irskoj, Irish Rural Link (IRL), Skupina organizacija civilnog društva održala je zajedničku konferenciju 9. lipnja u Tullamoru u Irskoj.

Na konferenciji je tema pravedne tranzicije razmotrena iz raznih perspektiva. Govornici su o nužnosti pravedne tranzicije, kao i o prilikama koje ona donosi, raspravljali u tri panela podijeljena po temama:

• jačanje zajednica i izgradnja kapaciteta kroz rekreaciju i baštinu,
• stvaranje radnih mjesta i proizvodnja obnovljive energije,
• ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje.

Konferenciju su otvorili ministrica za korištenje zemljišta i biološku raznolikost Pippa Hackett i gostujući govornik, povjerenik za pravednu tranziciju Irske Kieran Mulvey te Declan Harvey, predsjednik Vijeća grofovije Offaly, i Séamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva i glavni direktor IRL-a.

U svom obraćanju na konferenciji Séamus Boland je izjavio: „Veliko mi je zadovoljstvo što sam mogao svoju skupinu iz EGSO-a dovesti u Tullamore kako bi osobno vidjeli kako se pravedna tranzicija provodi u području na koje najviše utječu mjere potrebne za rješavanje problema klimatskih promjena. Također je važno naglasiti bitnu ulogu koju zajednice imaju u pravednoj tranziciji i osigurati da one budu uključene i aktivne u svakom koraku.“

Ministrica Pippa Hackett poručila je: „Stojimo na vratima tranzicije – vidimo krajolik koji stoji pred nama, neki od nas su i oprezno zakoračili u njega, ali mnogi se od nas, razumljivo, ne žele u potpunosti prepustiti jer bi to značilo opraštanje sa svim onim što poznajemo i razumijemo.  Organizacije civilnog društva imaju iznimno važnu ulogu kao komunikatori, posrednici i animatori kako među osobama na koje tranzicija najviše utječe tako i među onima koji donose zakonodavstvo u vezi s njome na razini država članica i EU-a. Pozdravljam ovu konferenciju kao još jedan važan korak za regije EU-a na koje tranzicija najviše utječe, uključujući našu regiju Midlands u Irskoj.“

Zaključci i preporuke, videosnimka i fotografije s konferencije, kao i prezentacije svih gostujućih govornika dostupni su na internetskim stranicama EGSO-a. (jk)

Video izložba u EGSO-u govori o zastrašujućoj stvarnosti žena u Europi koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje.

Izložba na internetu naslovljena „Glasovi nasilja” sadrži deset kratkih video snimaka Danskog kulturnog instituta u kojima danske, estonske, latvijske i litavske glumice daju glas anonimnim pričama i otkrivaju obilježja i ožiljke koje su ta iskustva ostavila na ženama u raznim zemljama. Ideja je da su slušanje i razumijevanje prvi korak u aktivnom djelovanju i pokretanju promjena.

Izložba će se održati od 13. srpnja do 31. kolovoza. Otvorenje izložbe održat će se na internetu tijekom plenarnog zasjedanja EGSO-a u srpnju, zajedno s usvajanjem mišljenja EGSO-a „Borba protiv nasilja nad ženama”. 

Upozorenje: dio sadržaja videa mogao bi uznemiriti ili šokirati neke gledatelje.

Dodatne informacije dostupne su na našim internetskim stranicama.
 

U nedavno objavljenoj brošuri opisuje se kako EGSO namjerava pridonijeti postizanju ciljeva predstojećeg češkog predsjedanja.

Češko predsjedništvo Vijeća Europske unije morat će se baviti ne samo humanitarnom krizom koju je izazvao rat u Ukrajini nego i tekućim ekonomskim posljedicama sukoba. Izazov je sve veći zbog činjenice da se Europa još nije u potpunosti oporavila od krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. 

Predstojeće predsjedništvo namjerava usmjeriti napore na osiguravanje energetske sigurnosti, razvoj strateške otpornosti gospodarstva EU-a i jačanje obrambenih kapaciteta i kibersigurnosti u Europi. Istodobno će se morati baviti pitanjima povezanima s izbjegličkom krizom i oporavkom Ukrajine. 

Među glavnim prioritetima predstojećeg predsjedništva bit će i vladavina prava i otpornost demokratskih institucija. 

Češko predsjedništvo imat će još jednu važnu ulogu, a to je osiguravanje primjerenog, transparentnog i sadržajnog daljnjeg postupanja nakon Konferencije o budućnosti Europe. 

EGSO je odlučan u namjeri da blisko surađuje s češkim predsjedništvom na ostvarivanju tih zajedničkih ciljeva. U nedavno objavljenoj brošuri detaljno se opisuje način na koji svaka tematska stručna skupina EGSO-a planira dati svoj doprinos u svojim područjima politika. U brošuri se također ističu pitanja o kojima je češko predsjedništvo izričito zatražilo stručno znanje EGSO-a.  Odbor će poduzeti sve napore kako bi se pobrinuo za to da se glas europskih organizacija civilnog društva čuje tijekom cijelog predsjedanja.

Brošura je dostupna na engleskom, francuskom, njemačkom i češkom na internetskim stranicama EGSO-a. Papirnato izdanje možete naručiti na sljedećoj adresi: vipcese@eesc.europa.eu. (fgr)