Na svom plenarnom zasjedanju u ožujku EGSO je usvojio mišljenje u kojem europske institucije poziva da se pozabave primjenom sankcija nametnutih u sklopu vanjske politike jer nije dosljedna u svim državama članicama. EGSO je zabrinut zbog tih nedosljednosti i poziva na hitno poduzimanje mjera kako bi se pružila humanitarna pomoć i zaštitili novinari u režimima koji podliježu sankcijama.

U sklopu vanjske politike Vijeće Europske unije određuje sankcije koje moraju primjenjivati sve države članice, Međutim, njihova provedba i izvršenje trenutačno nisu centralizirani, što u državama članicama dovodi do mnoštva različitih definicija, primjena, kazni i istražnih kapaciteta. Takva rascjepkanost narušava učinkovitost sankcija EU-a i riskira podjelu Unije jer neke zemlje kršenju sankcija pristupaju popustljivije od drugih. Da bi riješila to pitanje, Europska komisija predložila je direktivu kojom se standardiziraju kaznena djela i kazne za kršenje sankcija EU-a.

U svom mišljenju „Kršenje sankcija / kaznena djela u EU-u”, EGSO potiče institucije EU-a da prošire izuzeće koje se odnosi na humanitarno djelovanje kako bi spriječile negativne posljedice na humanitarnu pomoć i potporu. „Želimo zaštititi isporuku humanitarne pomoći ljudima kojima je potrebna pomoć, a žive u režimima koji podliježu sankcijama”, objasnio je izvjestitelj za mišljenje i član EGSO-a José Antonio Moreno Díaz. „Tražimo trajno izuzeće za humanitarno djelovanje kako bismo osigurali da humanitarnim radnici ne budu izloženi kaznenoj odgovornosti zbog svog humanitarnog rada”.

Odbor je naglasio da privatnom sektoru i organizacijama civilnog društva treba pružiti odgovarajuće informacije kako bi se mogli prilagoditi novom zakonodavstvu ispuniti zahtjeve predviđene režimom sankcija. Da bi mogle otkrivati, kazneno progoniti i kažnjavati kršenje sankcija, države članice moraju raspolagati dostatnim administrativnim kapacitetima, sredstvima i osposobljenim osobljem. (gb)