EGSO info

EGSO je 23. ožujka s potpredsjednicom Europske komisije Věrom Jourovom raspravljao o načinima jačanja demokracije i demokratskih vrijednosti u Europskoj uniji i o toj temi usvojio rezoluciju koja sadrži praktične prijedloge. Oblikovatelji politika, stručnjaci i organizacije civilnog društva složili su se da su građansko obrazovanje, bolje financiranje socijalnih partnera i usmjerenost na lokalnu dimenziju od ključne važnosti za demokraciju u Europi.

„Europski izbori 2024. stavit će političku volju na kušnju/bit će test političke volje, a organizacije mladih bit će ključne za mobilizaciju mladih glasača i glasačica, kao i onih koji glasaju prvi put,” izjavila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng, dodavši: „No, moramo razmišljati šire od izbora. Mladima moramo dati bolju podršku, ponovo se povezati s njima u okviru demokratskog procesa i ojačati ih za aktivno i zrelo građansko djelovanje.”

Potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová prepoznala je ključnu ulogu organizacija civilnog društva, koje brane i promiču demokraciju i često djeluju u prostoru u kojem države ne uspijevaju. „Aktivno sudjelovanje građana i građanki nije samo poželjno, već nadasve nužno,” izjavila je. „Otpornost demokracije je na kušnji i moramo intenzivnije raditi na tome da je zaštitimo i ponovo zadobijemo povjerenje naših građana i građanki.”

Sudionici i sudionice u raspravi naglasili su da organizacijama civilnog društva (uključujući organizacije mladih, sektor socijalne ekonomije i volonterski sektor) treba osigurati bolji pristup financiranju, a odluke o tome na što će se ta sredstva trošiti donositi zajedno s njima. Složili su se s time da su transverzalne vještine istinska okosnica participativne i deliberativne demokracije.

EGSO je nakon rasprave usvojio rezoluciju pod naslovom „Ujedinjeni za demokraciju: organizacije poslodavaca, radnika i civilnog društva za održivu demokratsku budućnost”, koja se temelji na preporukama usvojenima na ovogodišnjim Danima civilnog društva. Cilj je rezolucije osnažiti demokraciju većim sudjelovanjem javnosti i ojačati strukture participativne demokracije. U njoj se poziva i na istinsku provedbu članka 11. Ugovora o Europskoj uniji o sudjelovanju građana, što bi uključivalo europsku strategiju za civilno društvo i europski statut udruga. (tk)

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng i povjerenica za energetiku Kadri Simson jednoglasno su na plenarnom zasjedanju EGSO-a 22. ožujka izjavile da treba sve više ulagati u obnovljive izvore energije kako bismo osigurali zeleniju, sigurniju i cjenovno pristupačniju budućnost Europe.

Napomenuvši da su naglo povećanje cijena energije, inflacija i nizak gospodarski rast doveli do vrlo zahtjevne godine za građane i poduzeća, predsjednica Schweng izjavila je da su „rad na prelasku na čistu energiju u Europi, ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, pristupačne cijene energije te osiguravanje i diversifikacija naše opskrbe energijom i dalje glavni prioriteti EGSO-a”.

Povjerenica Simson zacrtala je smjer kojim će se kretati energetska politika EU-a: „Ukratko, bit će to energija iz obnovljivih izvora." To je naime glavni prioritet Komisije u području energetske politike – promicanje i ostvarivanje ciljeva u području energije iz obnovljivih izvora.”

Prvi put u povijesti EU više ne ovisi o ruskoj energiji. Diversifikacijom opskrbe plinom, smanjenom potražnjom, većom učinkovitošću i snažnijim poticanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora EU je okončao svoju golemu ovisnost o Rusiji.

Ukupno 39 % električne energije u EU-u sada dolazi iz obnovljivih izvora, a 2022. bila je rekordna godina: EU je proizveo više električne energije pretvorbom energije iz vjetra i sunca nego izgaranjem plina, pri čemu se kapacitet proizvodnje energije vjetra povećao za 15 GW, a solarne energije za 41 GW. (mp)

EGSO je 22. ožujka u raspravi s talijanskim ministricom rada podržao inicijativu Komisije da se ojača uloga i neovisnost nacionalnih tijela za jednakost kako bi se iskorijenile prakse diskriminacije na tržištima rada u EU-u.

Obje su strane izjavile da dijele ciljeve Komisijina Prijedloga direktive o standardima za nacionalna tijela za jednakost kojim se želi povećati njihova djelotvornost. Prijedlog je podnesen nakon što aktualne zakonodavne mjere o jednakosti nisu dovele do odgovarajućeg izvršenja zakonodavstva EU-a o nejednakom postupanju i diskriminaciji.

U mišljenju „Jačanje uloge i neovisnosti tijela za jednakost”, usvojenom na plenarnom zasjedanju nakon rasprave, EGSO je naglasio važnost postizanja odgovarajuće ravnoteže između načela supsidijarnosti i utvrđivanja obvezujućih standarda za jačanje i povećanje učinkovitosti nacionalnih tijela, a s tim se stajalištem talijanska ministrica u raspravi složila.

„Sudjelovanje različitih skupina na tržištu rada nije samo pitanje pravednosti nego ima itekako smisla i iz gospodarske i socijalne perspektive. Međutim, Odbor je i dalje zabrinut zbog toga što zaštita od diskriminacije i nejednakosti još nije ujednačena u cijeloj Uniji te podržava snažne mehanizme za njihovo praćenje, među ostalim jačanjem nacionalnih tijela za jednakost”, izjavila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng.

Ministrica Calderone izjavila je da se njezina vlada složila s ciljem Komisije, no naglasila je da bi bilo važno osigurati dosljednost s postojećim nacionalnim sustavima i tijelima, kao što su vijeća za jednakost u Italiji koja štite jednakost na nacionalnoj i regionalnoj razini.

„Uključenost o kojoj danas govorimo mora ostati u središtu europskog socijalnog programa, u jednakoj mjeri kao i rasprava u tijeku o reformi gospodarskog i financijskog upravljanja EU-a. Znamo koliko je još uvijek teško osigurati stvarne jednake mogućnosti na tržištu rada. Neke socijalne grupe i dalje se suočavaju s golemim preprekama u pristupu tržištima rada i socijalnoj zaštiti“, izjavila je ministrica Calderone.

Ministrica je naglasila da je razlika među spolovima u stopama zaposlenosti i dalje veća od 10 % na razini EU-a. U EU-u nema zemlje u kojoj ta razlika ne postoji, i to uvijek na štetu žena. Mlade osobe s diplomom također teško pronalaze posao. Osobe s invaliditetom i zakoniti migranti i izbjeglice i dalje se suočavaju s diskriminacijom kada traže ili pokušavaju zadržati posao. (ll)

Predsjednica Gospodarskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda (ECOSOC) zagovarala je na plenarnom zasjedanju EGSO-a u ožujku snažnu ulogu civilnog društva u provedbi Programa održivog razvoja do 2030.

Veleposlanica Lachezara Stoeva, predsjednica ECOSOC-a, rekla je da su dionici iz civilnog društva ključni saveznici u provedbi ciljeva održivog razvoja.

„Moramo biti ambiciozni, a globalni izazovi iziskuju snažan globalni odgovor”, rekla je predsjednica EGSO-a Christa Schweng i dodala da bi „civilno društvo trebalo sudjelovati na samitu o ciljevima održivog razvoja koji će se održati u rujnu” i da bi trebalo biti uključeno „na strukturiraniji i konkretniji način”.

Veleposlanica UN-a Lachezara Stoeva kazala je: „Bez civilnog društva ne možemo ništa. Europsko civilno društvo često ima vodeću ulogu u razmišljanju usmjerenom na budućnost. EGSO, koji po svojoj prirodi surađuje s mnogo dionika, može dati svoj doprinos i politike učiniti uravnoteženijima, pravičnijima i prilagođenijima.”

EGSO je aktivno doprinio prvom dobrovoljnom pregledu EU-a, koji će biti predstavljen na političkom forumu na visokoj razini u srpnju. Konkretno, Odbor je osmislio „model” doprinosa civilnog društva koji bi se mogao koristiti kao primjer najbolje prakse za druge regije diljem svijeta. (mt)

EGSO je podržao prijedlog Europske komisije za preporuku Vijeća o primjerenom minimalnom dohotku, smatrajući ga ključnim dijelom napora u borbi protiv siromaštva i postizanju cilja EU-a da se broj osoba ugroženih siromaštvom do kraja desetljeća smanji za najmanje 15 milijuna.

EGSO je u svojem mišljenju usvojenom na plenarnoj sjednici u ožujku istaknuo da posebno cijeni uvođenje realnog i ne previše restriktivnog kriterija da se primjereni minimalni dohodak omogući svima, i to na razini koja ljudima jamči dostojanstven život, a da nitko ne bude zapostavljen.

Da bi sustavi minimalnog dohotka osigurali dostatna sredstva, moraju uzeti u obzir inflaciju, za koju se očekuje da će 2023. porasti za daljnjih 6,5 % (s obzirom na sve veće troškove života uslijed nedavnog skoka cijena hrane i energije). U tu svrhu EGSO predlaže da države članice procjenjuju visinu minimalnog dohotka na godišnjoj osnovi, ovisno o razini inflacije.

To bi trebale pratiti organizacije civilnog društva, socijalni partneri i dobrotvorne organizacije.

„Djelotvorni sustavi minimalnog dohotka mogu doprinijeti jamčenju poštovanja ljudskih prava, osiguravanju da ljudi žive dostojanstveno, pomažući im da ostanu aktivni i uključeni u društvo te da dobiju dobro i kvalitetno zaposlenje”, izjavio je izvjestitelj za mišljenje Jason Deguara, dodajući da bi i samozaposlene osobe trebale imati pravo na minimalni dohodak i druge naknade.

Izvjestitelj Paul Soete izjavio je: „Cilj je smanjiti broj osoba kojima prijeti siromaštvo za najmanje 15 milijuna do 2030. Na prvi pogled ovaj se cilj ne čini vrlo ambicioznim, ali smjernice za države članice i osnova za čvrstu metodologiju nedvojbeno ga čine važnim korakom naprijed.”

Općenito, postoje velike razlike među modelima države blagostanja u pogledu visine i sastava minimalnog dohotka, što vrijedi i za EU. Položaj korisnika minimalnog dohotka na tržištu rada značajno se razlikuje među državama članicama.

Ni u jednoj državi članici EU-a trenutačno ne postoji odgovarajuća potpora dohotku nezaposlenih obitelji kako bi se izbjegao rizik od siromaštva. Zbog uvjeta prihvatljivosti, kao što su minimalna dob, boravišni status, beskućništvo ili sastav obitelji, oko 20 % nezaposlenih osoba nema pravo ni na kakvu potporu.
Tu je i problem nedovoljne iskorištenosti minimalnog dohotka, koja se procjenjuje na 30 % do 50 % i najvećim je dijelom posljedica prekomjerne birokracije. (ll)

Osvrćući se u ožujku na izvješće Europske komisije o trendovima i pitanjima koje treba pratiti, EGSO je istaknuo da je mogao dati mnogo veći doprinos da je od samog početka bio uključen u postupak predviđanja.

Odbor je u svojem mišljenju o izvješću o strateškim predviđanjima 2022., koje je usvojio na plenarnom zasjedanju u ožujku, istaknuo da može ojačati mogućnosti analize i predviđanja EU-a. Kao predstavnik civilnog društva može vrlo lako prepoznati nove trendove. To je pokazao i u spremnosti da rano da doprinos predstojećem izvješću o strateškim predviđanjima 2023.

Izvjestitelj Angelo Pagliara objasnio je neke od razloga na kojima se temelji mišljenje: „Mnoga od pitanja koja su pokrenuta u Komisijinu izvješću obrađena su u prethodnim mišljenjima EGSO-a i imamo vrlo opsežno stručno znanje i iskustvo. Stoga nam se obratite, uključite nas i više jer mi vam stvarno možemo pomoći.”

U Izvješću o strateškim predviđanjima 2022. ispituje se kako najbolje uskladiti klimatske ambicije EU-a i njegove potencijalno suprotstavljene digitalne ciljeve te se utvrđuje deset ključnih područja na kojima je potrebno djelovati kako bi se maksimizirale sinergije i dosljednost. S tim u vezi EGSO poziva na to da se plan strateškog predviđanja usmjeri na novi razvojni model koji objedinjuje gospodarsku, okolišnu i socijalnu održivost te stavlja ljude u središte.

Jedna od ključnih slabosti izvješća o predviđanju 2022. koju je EGSO istaknuo nedostatak je jasnog opisa rizikâ i scenarija u slučaju da EU ne ispuni svoje ciljeve u pogledu dostupnosti sirovina, rijetkih zemnih metala i vodnih resursa.

U perspektivi izvješća o strateškim predviđanjima 2023., koje bi Komisija trebala objaviti u drugom tromjesečju 2023. i koje će biti usredotočeno na socijalno i gospodarski održivu Europu, EGSO je istaknuo sljedeća važna područja:

• sustavi opskrbe i otpornost europskog poljoprivredno-prehrambenog sektora;
• snažan, povezan i inovativni europski industrijski sustav koji može stvarati kvalitetna radna mjesta;
• potreba za strateškom energetskom autonomijom i potporom poduzećima i radnicima po uzoru na ono što je učinjeno tijekom krize uzrokovane pandemijom. (dm)

Na svom plenarnom zasjedanju u ožujku EGSO je usvojio mišljenje u kojem europske institucije poziva da se pozabave primjenom sankcija nametnutih u sklopu vanjske politike jer nije dosljedna u svim državama članicama. EGSO je zabrinut zbog tih nedosljednosti i poziva na hitno poduzimanje mjera kako bi se pružila humanitarna pomoć i zaštitili novinari u režimima koji podliježu sankcijama.

U sklopu vanjske politike Vijeće Europske unije određuje sankcije koje moraju primjenjivati sve države članice, Međutim, njihova provedba i izvršenje trenutačno nisu centralizirani, što u državama članicama dovodi do mnoštva različitih definicija, primjena, kazni i istražnih kapaciteta. Takva rascjepkanost narušava učinkovitost sankcija EU-a i riskira podjelu Unije jer neke zemlje kršenju sankcija pristupaju popustljivije od drugih. Da bi riješila to pitanje, Europska komisija predložila je direktivu kojom se standardiziraju kaznena djela i kazne za kršenje sankcija EU-a.

U svom mišljenju „Kršenje sankcija / kaznena djela u EU-u”, EGSO potiče institucije EU-a da prošire izuzeće koje se odnosi na humanitarno djelovanje kako bi spriječile negativne posljedice na humanitarnu pomoć i potporu. „Želimo zaštititi isporuku humanitarne pomoći ljudima kojima je potrebna pomoć, a žive u režimima koji podliježu sankcijama”, objasnio je izvjestitelj za mišljenje i član EGSO-a José Antonio Moreno Díaz. „Tražimo trajno izuzeće za humanitarno djelovanje kako bismo osigurali da humanitarnim radnici ne budu izloženi kaznenoj odgovornosti zbog svog humanitarnog rada”.

Odbor je naglasio da privatnom sektoru i organizacijama civilnog društva treba pružiti odgovarajuće informacije kako bi se mogli prilagoditi novom zakonodavstvu ispuniti zahtjeve predviđene režimom sankcija. Da bi mogle otkrivati, kazneno progoniti i kažnjavati kršenje sankcija, države članice moraju raspolagati dostatnim administrativnim kapacitetima, sredstvima i osposobljenim osobljem. (gb)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) na plenarnom je zasjedanju u ožujku usvojio mišljenje „Strategija EU-a za gnojiva”, u kojem poziva na njihovu dostupnost, cjenovnu pristupačnost i održivost.

Globalna kriza s gnojivima dosegnula je kritičnu razinu u Europi, gdje se poljoprivrednici suočavaju s dosad nezabilježenim izazovima zbog rekordnih cijena i nestašice u opskrbi. Ta je kriza u novije vrijeme pogoršana ratom u Ukrajini i postaje ozbiljna prijetnja europskoj poljoprivredi i globalnoj sigurnosti opskrbe hranom.

EGSO je na plenarnom zasjedanju u ožujku pozdravio komunikaciju Komisije o osiguravanju dostupnosti i cjenovne pristupačnosti gnojiva i pritom naglasio potrebu za hitnim nacionalnim mjerama kako bi se ograničile posljedice krize.

„Poljoprivrednici se suočavaju s visokim cijenama gnojiva, što utječe na potrošače. Pozdravljamo komunikaciju Europske komisije o osiguravanju dostupnosti i cjenovne pristupačnosti gnojiva, no potrebne su i hitne i dugoročnije mjere kako bi se ograničile posljedice krize”, izjavio je Arnold Puech d'Alissac, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a.

EGSO je predložio razne korektivne mjere za poboljšanje funkcioniranja tržišta gnojiva u EU-u, uključujući izravnu potporu najpogođenijim proizvođačima dušika i poljoprivrednicima putem državnih potpora.
Međutim, Odbor naglašava i potrebu za rješavanjem pitanja opskrbe gnojivima i cijena gnojiva olakšavanjem uvoza i domaćeg tržišnog natjecanja. To se može postići ukidanjem uvoznih carina EU-a na sva gnojiva, olakšavanjem logistike gnojiva i osiguravanjem regulatorne fleksibilnosti.

Osim kratkoročnih mjera, EGSO poziva i na donošenje srednjoročnih rješenja kako bi se ograničila ovisnost EU-a o uvezenim mineralnim gnojivima i smanjio ekološki otisak gnojidbe usjeva.
Osim toga, EGSO pozdravlja osnivanje nove promatračke skupine za tržišta gnojiva tijekom 2023. kako bi se povećala transparentnost na tržištu gnojiva u EU-u redovitim objavljivanjem reprezentativnih cijena na domaćem tržištu i statističkih podataka o proizvodnji i upotrebi gnojiva.

Na međunarodnoj razini EGSO potiče EU da pojača mjere protiv globalne nesigurnosti opskrbe hranom promicanjem transparentnosti, dostupnosti i učinkovite upotrebe gnojiva. Globalnu trgovinu gnojivima trebalo bi olakšati održavanjem otvorenih tržišta, izbjegavanjem izvoznih ograničenja i zabrana, povećanjem proizvodnje gnojiva u Europi i širenjem logističkih ruta. (ks)

Previše prepreka i dalje slabi potencijal digitalnih energetskih sustava, a pametnija rješenja teško je provesti u praksi, pogotovo zbog administrativnog opterećenja, nedostatka djelotvornih poticaja i nefleksibilnosti prijenosne i distribucijske mreže nastale zbog nedovoljnog ulaganja u energetsku infrastrukturu.

To su glavni zaključci iz EGSO-ovog mišljenja „Digitalizacija energetskog sustava – akcijski plan EU-a”.

Autori mišljenja, usvojenog na plenarnom zasjedanju u ožujku, su izvjestitelj Thomas Kattnig i suizvjestitelj Zsolt Kükedi.

Iako EGSO općenito podržava ciljeve akcijskog plana Europske komisije i većinu u njemu predloženih mjera, smatra da ga Komisija nije uspjela integrirati u opću energetsku politiku i da problem sagledava izolirano. Digitalizacija energetskog sustava mora dovesti to kooperativnih rješenja koja korisnike potiču na sudjelovanje u digitaliziranom energetskom sustavu.

Kada se u budućnosti bude osmišljavala energetska infrastruktura, u razvoj pametnih energetskih sustava morat će aktivno biti uključeni svi potrošači. „Izuzetno je važno jačati ulogu aktivnih potrošača u digitalizaciji, poticati ih i omogućiti im da upotrebljavaju što više pametnih rješenja,” izjavio je suizvjestitelj Kükedi.

Usto, postoji opasnost da se nove usluge temeljene na podacima i inovativna tehnološka rješenja neće uvesti dovoljno brzo zbog nedostatka kvalificiranih radnika i osposobljenih stručnjaka. Da bi se postigli ti ciljevi, treba donijeti ciljane mjere politike u području tržišta rada i obrazovanja. „Potreban nam je koordiniran pristup i bliska suradnja sa socijalnim partnerima. Sudjelovanje organizacija civilnog društva od ključne je važnosti,” izjavio je izvjestitelj Kattnig. (mp)

EGSO je 23. ožujka usvojio dva mišljenja o najnovijim nastojanjima Komisije da se dodatno razvije fragmentirana i nedovoljno razvijena unija tržišta kapitala EU-a. Riječ je o Aktu o uvrštenju i reviziji Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR).

Novim Aktom o uvrštenju Komisija poduzećima svih veličina, a osobito MSP-ovima, nastoji smanjiti administrativno opterećenje povezano s postupkom uvrštenja, kako bi im se uvrštenjem na europska javna tržišta omogućio bolji pristup financiranju.

EGSO pozdravlja tu inicijativu jer su povećano financiranje europskih poduzeća vlasničkim kapitalom i smanjenje njihove ovisnosti o bankovnim zajmovima ključni za oporavak nakon pandemije i izgradnju otpornog gospodarskog sustava. Odbor smatra da bi se uvođenjem većeg broja poduzeća u obiteljskom vlasništvu na tržišta kapitala otvorio neiskorišteni potencijal za privlačenje kapitala za rast.

Izvjestitelj EGSO-a Kęstutis Kupšys pojasnio je da „sustav s višestrukim pravom glasa pomaže obiteljima da zadrže kontrolu i zbog toga im je uvrštenje privlačnije. Također je važno pojednostaviti sadržaj prospekta kako bi se znatno smanjili troškovi i opterećenje za izdavatelje. Međutim, Komisija predlaže da se dokumenti o izdanjima upotrebljavaju samo na engleskom jeziku, što bi otežalo razvoj nacionalne baze malih ulagatelja.”

Komisija je predložila i novu Uredbu o infrastrukturi europskog tržišta kako bi se povećali klirinški kapaciteti unutar EU-a. EGSO je u toj uredbi očekivao jasniji stav o smanjenju izloženosti središnjim drugim ugovornim stranama iz Ujedinjene Kraljevine, kao i konkretnija pravila i poticaje za prelazak na središnje druge ugovorne strane sa sjedištem u EU-u nakon Brexita.

Izvjestitelj EGSO-a Florian Marin izjavio je: „Ne postoji jasan plan koji bi sadržavao konkretne mjere za stvaranje konkurentnog i konsolidiranog tržišta poravnanja. Izražavamo žaljenje zbog toga što postojeći okvir nije ocijenjen nakon pet godina i predlažemo da Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) godinu dana nakon stupanja na snagu uredbe podnese izvješće o glavnim razlozima za upotrebu središnjih drugih ugovornih strana izvan EU-a.” (tk)

Aplikacija EYou, koja EU približava mladima, prijedlog je koji je na vodećem događanju EGSO-a za mlade dobio najviše glasova

Svih 105 učenika i učenica iz 35 srednjih škola iz svih država članica EU-a i sedam zemalja kandidatkinja, koji su 23. i 24. ožujka u Bruxellesu sudjelovali u događanju „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” (YEYS!), osmislili su sljedećih pet preporuka:

1.    pojednostavljeni EU: aplikacija EYou, koja će mladima omogućiti da odabirom interesnih sfera i praćenjem najnovijih zbivanja na lokalnoj razini izravno surađuju s političarima i civilnim društvom;
2.    platforma E-Youth s informacijama o EU-u, koja će mlađim generacijama pojednostaviti politiku i osigurati im forum na kojem mogu izraziti svoje mišljenje;
3.    platforma EYout(h)rust, koja će povećati transparentnost u politici na lokalnoj i nacionalnoj razini i na razini EU-a;
4.    projekt „Demokratsko mišljenje mladih”, kojim će se poboljšati kvaliteta građanskog obrazovanja i angažmana u Europi uspostavom mreže veleposlanika i veleposlanica EU-a koji prikupljaju stajališta mladih i oblikovateljima politika predlažu preporuke;
5.    više inicijativa financiranih sredstvima EU-a koje vode mladi ZA mlade.

„Recite nam što u budućnosti očekujete od Europe i čemu se od nje nadate”, poručila je studentima okupljenima na događanju predsjednica EGSO-a Christa Schweng. „Da bi se mogao suočiti s novim izazovima, EU mora saslušati mlade i prihvatiti nove ideje.”
 
Potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Cillian Lohan rekao je učenicima i učenicama da će EGSO njihove preporuke iznijeti na Europskom skupu mladih koji će Europski parlament organizirati u Strasbourgu u lipnju 2023. Potpredsjednik Lohan vjeruje da „kad se u sustavu pojave pukotine ili kada je ugrožen, svi moramo svoje svakodnevne aktivnosti staviti u drugi plan i preuzeti inicijativu. Danas ste to učinili i na tome vam zahvaljujemo.”

Rasprave su pokazale da mladi smatraju da u današnjoj Europskoj uniji ne mogu izraziti svoje stavove. Članica EGSO-a Neža Repanšek učenicima i učenicama je rekla da je ta frustracija dobar početak za promjene: „Mene je frustracija potaknula na aktivno sudjelovanje. Kad mi mladi udružimo snage, možemo biti vrlo moćni.

Tema 14. YEYS-a bili su dijalozi mladih o demokraciji i u njemu su prvi put sudjelovali učenici i učenice iz Ukrajine i Moldavije. (gb/tk)