Na plenarnom zasjedanju u siječnju EGSO je raspravljao o viziji „Strateškog kompasa” EU-a za sigurnost i obranu te je ustvrdio da bi sigurnost trebalo shvatiti u širem smislu, kao nešto puno više od vojne obrane. Civilno društvo ne bi smjelo biti puki promatrač u sigurnosnim pitanjima: u kriznim vremenima može imati stabilizirajuću ulogu, kao što je pokazao rat u Ukrajini.

U samoinicijativnom mišljenju „Strateški kompas EU-a” EGSO je istaknuo potrebu za širom definicijom jer je aktualni koncept sigurnosti u EU-u previše ograničen. „Sigurnost je puno više od vojne obrane. U vremenima složenih hibridnih prijetnji koncept sigurnosti trebalo bi proširiti i na aspekte energetike, prometa, digitalne sigurnosti, sigurnosti opskrbe vodom i hranom, sigurnosti građana i vanjskog uplitanja”, izjavio je izvjestitelj za mišljenje EGSO-a Christian Moos.

U mišljenju se tvrdi da bi EU, usporedno s nacionalnim kapacitetima, planiranjem obrane i zajedničkom nabavom, trebao nastaviti ulagati svoja ograničena sredstva prvenstveno u civilne politike i mehanizme kako bi se omogućilo sprečavanje sukoba. U tom pogledu civilno društvo može putem svojih društvenih i gospodarskih mreža te zahvaljujući svom velikom potencijalu za javnu i kulturnu diplomaciju uistinu nešto promijeniti.

Povratak rata u Europu ruskom agresijom na Ukrajinu bio je „poziv na buđenje” u odnosu EU-a s NATO-om.

„EU i NATO dosad nisu u potpunosti iskoristili potencijal svoje suradnje. Jačanjem europskog stupa sigurnosti i obrane jača se i NATO. Kad govorimo o jačanju obrambenih sposobnosti EU-a, nije riječ o nadmetanju s NATO-om već o nadopunjavanju NATO-a”, rekao je izvjestitelj i član EGSO-a Peter Clever. (mt)