EGSO info

Na plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) u siječnju njegovi su članovi i članice održali raspravu s Robertom Metsolom, predsjednicom Europskog parlamenta, o odgovoru EU-a na geopolitičke izazove. Ona se složila s predsjednicom EGSO-a Christom Schweng da su konkurentnost i veća strateška autonomija u ovim teškim vremenima ključne.

Roberta Metsola odala je počast ukrajinskom narodu na njegovu hrabrom otporu ruskoj agresiji i istaknula da je Europska unija pokazala dosad neviđeno jedinstvo u pružanju financijske, humanitarne i vojne pomoći Ukrajini. „Ukrajina se bori za demokraciju, slobodu i pravdu, a pritom se bori i za nas”, rekla je.

Osvrnuvši se na 30. godišnjicu jedinstvenog tržišta, naglasila je važnost konkurentnosti: „Moramo ponovno ostvarivati rast i smanjiti našu ovisnost, a istodobno udvostručiti napore u području zelene i digitalne tranzicije. Europa bi trebala iskoristiti svoje prednosti i pobrinuti se da naša aktivna trgovinska politika doprinosi svakodnevnom boljitku Europljana.”

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng smatra da su ti aspekti ključni za prosperitet ljudi i poduzeća u EU-u: „Nalazimo se u prijelomnom trenutku i samo koordiniranim djelovanjem možemo uspješno izgraditi otporniju, pravedniju i održiviju budućnost u kojoj nitko neće biti zapostavljen.”

U raspravi je bilo riječi i o odgovoru EU-a na vanjske ekonomske faktore, kao što su američki Zakon o smanjenju inflacije, ruska agresija na Ukrajinu i volatilnost cijena fosilnih goriva, te o unutarnjim izazovima poput nedostatka kvalificirane radne snage s kojim se Europa trenutno suočava.

Istaknuto je i da civilno društvo ima ključnu ulogu u poboljšanju politika EU-a i načinu njihove provedbe te da europski građani žele više sudjelovati u donošenju odluka u Uniji, na što je ukazala Konferencija o budućnosti Europe. (mt)

Jamčenje sigurnosti europskih građana i promicanje vladavine prava i temeljnih prava: mjere za rješavanje krize bit će prioritet za Švedsku, koja će od siječnja do lipnja 2023. predsjedati Vijećem Europske unije.

Tijekom rasprave na plenarnoj sjednici 25. siječnja 2023. predsjednica EGSO-a Christa Schweng zauzela se za punu podršku Odbora švedskom predsjedništvu: „Ovo je iznimno teško vrijeme za preuzimanje predsjedništva jer na granicama EU-a bjesni strašan rat. EGSO pozdravlja najavljene prioritete u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu jer ne smijemo dopustiti da naša sigurnost i naše vrijednosti budu ugrožene. Stojimo uz Ukrajinu.”

Švedska ministrica europskih poslova Jessika Roswall izjavila je da švedsko predsjedništvo smatra blisku suradnju s drugim institucijama i tijelima EU-a, uključujući EGSO, iznimno važnom i da se raduje održavanju bliskog kontakta i otvorenog dijaloga.

Govoreći o glavnom prioritetu predsjedanja, istaknula je da „Švedska preuzima predsjedanje u vrijeme povijesnih izazova za Uniju. Brutalni agresorski rat Rusije protiv Ukrajine i dalje će biti glavna tema europskog dnevnog reda.”

Švedsko predsjedništvo radit će na održavanju europskog jedinstva i težiti učiniti Uniju zelenijom, sigurnijom i slobodnijom, te će se usredotočiti na:

• sigurnost
• konkurentnost
• zelenu i energetsku tranziciju
• demokratske vrijednosti i vladavinu prava.

U cilju obilježavanja ovogodišnje 30. obljetnice jedinstvenog tržišta EU-a, na siječanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a održana je rasprava s povjerenicom Margrethe Vestager o načinima suočavanja s potencijalno najvećim izazovom sljedeće generacije.

Jedinstveno tržište općenito se smatra najvećim postignućem EU-a, ali aktualne krize, kao što su klimatske promjene, pandemija bolesti COVID-19 i rat u Ukrajini, ukazale su na njegovu osjetljivost na nepredviđene poremećaje. Kako ostvariti zelenu i digitalnu tranziciju u EU-u bez kršenja načela slobodnog tržišta i narušavanja konkurentnosti europskih poduzeća? Komisija ima plan za rješavanje navedenih pitanja i predstavit će ga u veljači.

EGSO je na svojem siječanjskom plenarnom zasjedanju iznio konkretne prijedloge za daljnji razvoj jedinstvenog tržišta, uz preporuku da se naglasak stavi na konkurentnost Europe. Predsjednica EGSO-a Christa Schweng izjavila je: „Samo konkurentna Europa može ostvariti blagostanje i dobrobit te pružiti održiva rješenja za probleme u području klime i okoliša. Od ključne je važnosti poduzećima u EU-u osigurati povoljno okruženje za inovacije, ulaganja i trgovinu, uključujući ravnopravne uvjete u odnosu na strane konkurente.”

Izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager potvrdila je da EU treba nastaviti raditi na pitanju jedinstvenog tržišta i podsjetila: „Da jedinstveno tržište nije stvoreno prije trideset godina, Europa bi bila znatno drugačija.”

Jedan od ključnih elemenata rasprave bilo je pitanje državnih potpora za gospodarski oporavak i usporednu tranziciju. Postoji sve veća bojazan da će one ugroziti manja gospodarstva i globalnu trgovinu ako to ne bude samo kratkoročan poticaj.

Rasprava je završila izjavama predsjednika EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva Séamusa Bolanda, predsjednika EGSO-ove Skupine radnika Olivera Röpkea i člana EGSO-ove Skupine poslodavaca Felipea Medine. (tk)

Rasprava održana u EGSO-u 24. siječnja ukazala je na činjenicu da EU ne ispunjava ciljeve Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. Međutim, još ima nade. EU ima priliku preuzeti vodeću ulogu, među ostalim putem financijske potpore, a EGSO ima važnu ulogu u praćenju napretka.

Na siječanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a održana je rasprava o provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja u kojoj je sudjelovao potpredsjednik Mreže UN-a za rješenja za održivi razvoj Guillaume Lafortune.

Lafortune je predstavio Izvješće o održivom razvoju Europe za 2022., sastavljeno uz potporu EGSO-a. Prema njegovu mišljenju EU ne uspijeva ostvariti ciljeve. Ujedno je i u svijetu napredak sve sporiji, posebno kad je riječ o zemljama u razvoju, koje se suočavaju s velikim ograničenjima u financiranju i stoga zaostaju.

U izvješću se preporučuje da se u okviru sustava Ujedinjenih naroda EU založi za globalni plan za povećanje međunarodnog financiranja ciljeva održivog razvoja. Predsjednica EGSO-a Christa Schweng ponovno je istaknula tu ideju i naglasila koliko je važno da EU ima vodeću ulogu u ostvarenju globalnih transformacija.

EGSO će također imati ključnu ulogu u prvom dobrovoljnom pregledu Europske komisije u srpnju 2023.: prikupljat će stajališta dionika o napretku u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. EGSO je preporučio međusektorski pristup tim ciljevima, uzimajući u obzir međusobnu povezanost ciljeva održivog razvoja i njihovih ciljnih vrijednosti, i predložio pokretanje nove platforme za poticanje strukturiranog angažmana civilnog društva u politici povezanoj s ciljevima održivog razvoja. (gb)

EU se mora boriti protiv svih oblika prisilnog rada i postati svjetski predvodnik u području ljudskih prava, pozvao je EGSO u mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u siječnju.

U mišljenju „Zabrana proizvoda proizvedenih prisilnim radom” koje je izradio Thomas Wagnsonner EGSO izražava podršku prijedlogu Europske komisije za zabranu prodaje proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije i ističe da je ključno da sve države članice EU-a ratificiraju Protokol iz 2014. uz Konvenciju Međunarodne organizacije rada o prisilnom radu iz 1930.

EGSO također sa zadovoljstvom primjećuje da prijedlog obuhvaća borbu protiv prisilnog dječjeg rada i poziva Komisiju da ubrza taj proces uključivanjem postojećih konvencija ILO-a o dječjem radu u područje primjene Uredbe.

Izvjestitelj Wagnsonner je izjavio: „Promicanje gospodarskih, socijalnih, kulturnih i radničkih prava, a time i iskorjenjivanje svih oblika prisilnog rada i iskorištavanja ključno je za osiguravanje globalnog vodstva EU-a prije svega u području ljudskih prava i demokracije.”

Za sprečavanje prisilnog rada EGSO ističe važnost međunarodne suradnje i pružanje institucijskog temelja organiziranom civilnom društvu u novom prijedlogu Komisije, i preporučuje smjernice za pomoć poduzećima, posebnu bazu podataka s pokazateljima rizika i sustav ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima. (mp)

Odgovor EU-a na krizu cijena energije trebao bi biti usmjeren na zaštitu svih kućanstava i poduzeća koja se suočavaju s velikim problemima u podmirivanju računa za energiju, glavna je poruka EGSO-ova mišljenja „Ekonomska politika europodručja 2023.” usvojenog na siječanjskom plenarnom zasjedanju.

EGSO podupire prijedlog Europske komisije o određivanju cijena energije na dvije razine kako bi se zaštitili najranjiviji potrošači: do određene razine potrošnje energije ranjivi potrošači plaćat će cijenu koja je niža od tržišne.

Međutim, Odbor upozorava na to da bi politikom određivanja cijena energije na dvije razine trebalo obuhvatiti i osobe koje žive ispod granice siromaštva i one koje pripadaju nižoj srednjoj klasi, koje će također teško moći podmiriti račune za energiju po tržišnim cijenama.

Izvjestitelj za mišljenje Petru Sorin Dandea izjavio je: „Zima 2022./2023. uzrokovala je velike probleme u Uniji. Kako bi se ranjiva kućanstva doista zaštitila od krize izazvane cijenama energije, Komisijina politika određivanja cijena na dvije razine mora biti uključiva.”

Kako poduzeća ne bi morala zaustaviti svoje poslovne aktivnosti, EGSO podržava prijedlog Komisije da države članice iskoriste privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama i potiče ih da iskoriste sva dostupna sredstva kako bi prije svega pomogle malim i srednjim poduzećima.

U cilju zaustavljanja rasta inflacije Europska središnja banka služi se instrumentima monetarne politike, ali ta mjera može biti uspješna samo u koordinaciji s fiskalnom politikom zemalja europodručja. (mp)

U novom mišljenju usvojenom na siječanjskom plenarnom zasjedanju EGSO tvrdi da je intenzivnija međunarodna suradnja od ključne važnosti za osiguravanje održivosti oceana do 2030. godine, kao i za sigurnost i zaštitu na moru.

Imajući u vidu složenost upravljanja oceanima, ono se ne smije smatrati samo pomorskim pitanjem već iziskuje višedisciplinarni i integrirani pristup radi potpore donositeljima odluka na svim razinama.

Ljudski utjecaj na oceane često proizlazi iz aktivnosti koje se provode na kopnu. Velik dio onečišćenja mora uzrokovan je ispuštanjem otpada, pesticida, antibiotika, fosfata i plastike, čemu treba pridodati i pitanje neeksplodiranih eksplozivnih sredstava.

EGSO smatra da EU ima ključnu ulogu kao zakonodavac i međunarodni akter koji radi na jačanju mreža i partnerstava te da u svim fazama treba na djelotvoran i transparentan način uključivati razne dionike.

„EU ima vodeću ulogu u naporima koji se ulažu u zaštitu oceana, ali sve zemlje moraju odraditi svoj dio. To je jedini način da novim naraštajima omogućimo da naš planet zovu plavim planetom”, izjavio je izvjestitelj Stefano Palmieri.

Kako bi postigla ugljičnu neutralnost do 2050. i održivost do 2030., Europska unija mora se usredotočiti na poduzimanje mjera za zaštitu morskog okoliša i ribljih stokova, koji su od životne važnosti za brojne zajednice. (mp)

Na plenarnom zasjedanju u siječnju EGSO je raspravljao o viziji „Strateškog kompasa” EU-a za sigurnost i obranu te je ustvrdio da bi sigurnost trebalo shvatiti u širem smislu, kao nešto puno više od vojne obrane. Civilno društvo ne bi smjelo biti puki promatrač u sigurnosnim pitanjima: u kriznim vremenima može imati stabilizirajuću ulogu, kao što je pokazao rat u Ukrajini.

U samoinicijativnom mišljenju „Strateški kompas EU-a” EGSO je istaknuo potrebu za širom definicijom jer je aktualni koncept sigurnosti u EU-u previše ograničen. „Sigurnost je puno više od vojne obrane. U vremenima složenih hibridnih prijetnji koncept sigurnosti trebalo bi proširiti i na aspekte energetike, prometa, digitalne sigurnosti, sigurnosti opskrbe vodom i hranom, sigurnosti građana i vanjskog uplitanja”, izjavio je izvjestitelj za mišljenje EGSO-a Christian Moos.

U mišljenju se tvrdi da bi EU, usporedno s nacionalnim kapacitetima, planiranjem obrane i zajedničkom nabavom, trebao nastaviti ulagati svoja ograničena sredstva prvenstveno u civilne politike i mehanizme kako bi se omogućilo sprečavanje sukoba. U tom pogledu civilno društvo može putem svojih društvenih i gospodarskih mreža te zahvaljujući svom velikom potencijalu za javnu i kulturnu diplomaciju uistinu nešto promijeniti.

Povratak rata u Europu ruskom agresijom na Ukrajinu bio je „poziv na buđenje” u odnosu EU-a s NATO-om.

„EU i NATO dosad nisu u potpunosti iskoristili potencijal svoje suradnje. Jačanjem europskog stupa sigurnosti i obrane jača se i NATO. Kad govorimo o jačanju obrambenih sposobnosti EU-a, nije riječ o nadmetanju s NATO-om već o nadopunjavanju NATO-a”, rekao je izvjestitelj i član EGSO-a Peter Clever. (mt)

EGSO je pozdravio prijedlog Europske komisije o sveobuhvatnoj europskoj strategiji za skrb kojom bi se svim Europljanima trebalo zajamčiti dobivanje visokokvalitetnih zdravstvenih usluga i skrbi tijekom cijelog njihovog života.

EGSO je pozdravio prijedloge Komisije za europsku strategiju za skrb kao važan korak prema postizanju dostupne i cjenovno pristupačne strukture skrbi u Europi kojom bi se zadovoljile potrebe primatelja skrbi od rođenja do starosti i pružila potpora svim pružateljima skrbi bez obzira na njihov radni status.

U mišljenju usvojenom na siječanjskom plenarnom zasjedanju EGSO je iznio nekoliko preporuka u vezi sa strategijom i njezina dva prijedloga, odnosno prijedlozima o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (ECEC) te o dugotrajnoj skrbi, koje je Vijeće usvojilo u prosincu.
EGSO je ponovno iznio svoj prijedlog za pokretanje europskog jamstva za skrb. Slično kao u Garanciji za mlade EU-a, tim bi se instrumentom pomoglo osigurati kvalitetne zdravstvene usluge i usluge skrbi za sve koji žive u EU-u. Također bi se riješio problem nedostatka skrbi i promicali pristojni radni uvjeti za formalne i neformalne pružatelje skrbi.

„Osim što treba biti dostupna, pristupačna i cjenovno prihvatljiva, smatramo da bi skrb trebala biti i uključiva, održiva i utemeljena na ljudskim pravima. Visokokvalitetna skrb za sve još nije stvarnost za mnoge u Europi”, rekla je izvjestiteljica za mišljenje Kinga Joó.

U mišljenju se naglašava da cjenovna pristupačnost i kontinuitet usluga skrbi moraju biti prioritet u odgovoru na aktualne šokove povezane s ratom u Ukrajini, energetskom krizom i krizom uzrokovanom povećanim troškovima života. Također se poziva na odgovarajuće financiranje u sektoru skrbi, pri čemu države članice trebaju osigurati da radna mjesta u području skrbi budu privlačna, primjereno plaćena i cijenjena.

Pristup koji smo odabrali u mišljenju uzima u obzir bojazni koje su izrazili akteri civilnog društva. Temelji se na idealu socijalne Europe. Također ističemo ulogu država članica jer su one glavni stup strategije za skrb. Ako ih ne uvjerimo da trebaju preuzeti odgovornost za navedena pitanja i ako ne uklone nedostatke u svojim nacionalnim sustavima, nećemo puno postići sa strategijom”, rekla je suizvjestiteljica Zoe Tzotze-Lanara.

Ključne preporuke iznesene u mišljenju uključuju pružanje potpore obiteljima u njihovoj osnovnoj ulozi u skrbi, brzo utvrđivanje potreba i okolnosti pružatelja skrbi u obitelji i neformalnih pružatelja skrbi, postizanje rodne ravnoteže i ravnopravnosti u sektoru formalne i neformalne skrbi te bolju zaštitu prava svih njegovatelja, neovisno o njihovu migracijskom i boravišnom statusu. (ll)