Razgovarali smo s gruzijsko-francuskim novinarom Régisom Gentéom o pitanjima koja izazivaju najveću zabrinutost kad je riječ o europskim izborima, a to su uspon ekstremne desnice, nemotiviranost mladih glasača i glasačica i dezinformacije. Régis Genté je politički stručnjak za područje bivšeg Sovjetskog Saveza i radi kao izvjestitelj za poznate medije kao što su Radio France Internationale, France 24 TV i Le Figaro.

EGSO info: Mislite li da će uspon stranaka ekstremne desnice na području cijele Europe utjecati na rezultate europskih izbora?

Nisam stručnjak za ekstremnu desnicu u Europi, ali gledajući ankete koje se provode u mojoj zemlji, Francuskoj, moram prihvatiti činjenicu da ekstremna desnica vodi. Europski izbori političko su sredstvo kojim europski građani i građanke mogu svojim političarima poslati ili proslijediti poruku o vlastitoj zemlji. Europski građani prvo razmišljaju o političkoj situaciji u svojoj zemlji, a tek zatim o stanju u Europi. Tako da, da, stranke ekstremne desnice vjerojatno će utjecati na ove izbore jer je situacija takva da se sve više postavljaju pitanja o suverenosti naspram europske integracije.

Smatrate li da su mladi motivirani za sudjelovanje na izborima za Europski parlament?

Odgovorit ću vam kao obični građanin koji 22 godine živi na području nekadašnjeg Sovjetskog Saveza i često razgovara s mladima u Europi. Vidim da nisu naročito motivirani da izađu na birališta, a isto primjećujem i u Gruziji, u kojoj živim i u kojoj su mladi politički osviješteni, ali ne podržavaju ni vladinu stranku ni oporbu. Oni žele sudjelovati u političkom životu svoje zemlje, ali odbijaju glasati jer smatraju da ih nijedna stranka i nijedan stranački čelnik istinski ne predstavljaju. To je jedno zanimljivo stajalište koje poštujem jer bi moglo otvoriti vrata promjenama u politici i donijeti nešto novo i različito od predstavničke demokracije i današnjih stranaka. No, dok do toga ne dođe, svijet politike prepušten je političarima i raznim političkim snagama, a mladi u njemu ne sudjeluju.

U kojoj mjeri mogu dezinformacije utjecati na glasače na predstojećim europskim izborima?

Dezinformiranje će uspjeti ako je ciljana publika slaba, a ovdje smo ciljana publika mi, Europljani i Europljanke. Širenjem dezinformacija Rusi ne stvaraju nove probleme nego koriste one koji već postoje. Svima nam je jasno da naša društva trenutačno prolaze kroz duboku političku i moralnu krizu. To znači da stanje na terenu nažalost pogoduje dezinformacijama. Ipak, smatram da smo, kao Europljani i građani svijeta, danas obrazovaniji i iskusniji u postupanju s vijestima na društvenim mrežama. U proteklih deset godina mnogo smo toga naučili. Nešto bolje znamo filtrirati vijesti koje vidimo na platformama društvenih mreža, za koje znamo da služe kao poligon za manipulaciju i lažne vijesti. Ne smijemo biti suviše pesimistični, to nas čini unaprijed podložnima dezinformiranju. Društva više nisu toliko naivna i ljudi znaju da države i drugi politički akteri mogu koristiti društvene mreže za manipuliranje javnog mnijenja. Rekao bih da je na društvenim mrežama aktivan samo manji broj ljudi. Velika većina prosječnog stanovništva, obrazovanih ljudi, često se ne čuje. To mnoštvo ljudi ne guta svaki idiotizam koji se objavi na društvenim mrežama.