Snažnije mjere u četirima specifičnim područjima učinile bi taj plan učinkovitijim, smatra EGSO, ujedno izražavajući zadovoljstvo time što su mnogi njegovi prijedlozi uzeti u obzir.
U mišljenju usvojenom na svibanjskom plenarnom zasjedanju EGSO je pozdravio Akcijski plan za socijalnu ekonomiju Europske komisije, u kojem su preuzeti mnogi prijedlozi koje EGSO iznosi već više od deset godina.
„Ushićeni smo zbog usvajanja tog dugo očekivanog plana, ali pravi posao nam tek predstoji,“ poručuje Giuseppe Guerini, izvjestitelj za to mišljenje. „Sada je vrijeme da se taj plan provede odlučnim i dugoročnim mjerama. EGSO ima mnoštvo inovativnih i konkretnih prijedloga kojima bi se trebalo osigurati potpuno iskorištavanje potencijala socijalne ekonomije u što većem broju državama članicama EU-a.“
EGSO izdvaja četiri ključna područja plana u kojima bi se po njegovu mišljenju mogle poduzeti i snažnije mjere:
• Agilniji oblici suradnje između javnih uprava i poduzeća socijalne ekonomije, koji na lokalnoj razini zajednički rade na pružanju usluga od općeg interesa, uz jasno razlikovanje između ostvarivanja općeg interesa i aktivnosti zasnovanih na konkurentnosti u Direktivi o javnoj nabavi.
• Regulativne mjere, možda u obliku smjernica, kako bi se razjasnili zahtjevi za pristup državnim potporama i količina potpora koja stoji na raspolaganju državama članicama, kako bi one mogle iskoristiti svu dostupnu fleksibilnost za pružanje pomoći poduzećima socijalne ekonomije. Neće biti dovoljno organizirati radionice i webinare, kako predlaže Komisija.
• Sustav zajamčenih kredita i zajmova, kakav već postoji za MSP-ove diljem EU-a, koji bi uspostavile države članice uz potporu EU-a. Pokretanje novih financijskih proizvoda za mobilizaciju privatnog financiranja poduzeća socijalne ekonomije predstavlja dobar potez, ali mnogima od njih treba podrška za dobivanje pristupa već i najuobičajenijim kreditima.
• Posebna vrsta oporezivanja socijalne ekonomije dobra je zamisao, ali države članice trebaju potporu na putu prema koordiniranoj fiskalnoj harmonizaciji, možda po uzoru na primjere dobre prakse u nekima od njih, kao što su izuzeća od oporezivanja neraspodijeljene dobiti, niže stope PDV-a i smanjenje ili oslobođenje od troškova socijalnog osiguranja. (dm)