Činjenice i brojke o mentalnom zdravlju u EU-u ne ulijevaju optimizam, već pozivaju na djelovanje. EGSO se zalaže za snažnije mjere za promicanje mentalnog zdravlja na nacionalnoj i europskoj razini. Osim toga, poziva na donošenje obvezujućeg zakonodavstva za sprečavanje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu. Nagradom za civilno društvo za mentalno zdravlje EGSO odaje počast stalnim naporima koje civilno društvo ulaže u poboljšanje dobrobiti Europljana i Europljanki.

1. EGSO je svoju vodeću Nagradu za civilno društvo odlučio posvetiti mentalnom zdravlju nakon izvješćâ da se nakon pandemije bolesti COVID-19 diljem Europe broj slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kao što su tjeskoba i depresija znatno povećao. Prema podacima OECD-a, udio mladih sa simptomima tjeskobe u nekoliko se europskih zemalja više nego udvostručio. Pandemija je uzrokovala i to da se poremećaji prehrane, posebno među adolescentima, pojavljuju u sve ranijoj dobi. Čak i prije izbijanja bolesti COVID-19 problemi s mentalnim zdravljem pogađali su najmanje 84 milijuna ljudi diljem EU-a, odnosno u prosjeku svaku šestu osobu.
2. Godišnje se oko 4 % smrtnih slučajeva u EU-u pripisuje mentalnim i bihevioralnim poremećajima. Loše mentalno zdravlje također ima goleme gospodarske posljedice jer njegovi izravni i neizravni troškovi čine oko 4 % BDP-a, a više od trećine njih proizlazi iz nižih stopa zaposlenosti i pada produktivnosti na radnom mjestu.
3. Prema podacima Eurostata, 44,6 % zaposlenog stanovništva u dobi između 15 i 64 godine u EU-u izvijestilo je 2020. da je izloženo čimbenicima rizika za mentalnu dobrobit na radnom mjestu. Pretjerano radno opterećenje ili pritisak u vezi s rokovima najčešće se navode kao čimbenici rizika za mentalnu dobrobit na radnom mjestu, a navela ih je gotovo petina zaposlenih osoba u EU-u.
4. Mentalna dobrobit postala je politički prioritet EU-a, što je dovelo do toga da je Europska komisija u lipnju 2023. usvojila sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju. Taj novi pristup, kojem je iz sredstava EU-a dodijeljena potpora u iznosu od 1,23 milijarde eura, promiče mentalno zdravlje u svim politikama EU-a i fokusira se na tri vodeća načela: odgovarajuću i djelotvornu prevenciju, pristup visokokvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj mentalnoj skrbi i liječenju te reintegraciju u društvo nakon oporavka. Mentalno zdravlje također je politički prioritet EGSO-a i u središtu je njegova rada.
5. EGSO je za svoju Nagradu civilnog društva zaprimio čak 105 prijava iz cijelog EU-a koje obuhvaćaju širok raspon tema, od projekata kojima se sprečavaju psihosocijalni rizici na radnom mjestu ili rješavaju problemi kao što su zlouporaba droga i kiberovisnost do borbe protiv stigmatizacije povezane s mentalnim zdravljem i promicanja pomoći pod vodstvom zajednice. EGSO se nada da će svojim priznavanjem i predstavljanjem tih ključnih nedržavnih napora u podupiranju mentalnog zdravlja potaknuti i druge da učine isto. (sg)