Heiko Willems, član EGSO-ove Skupine poslodavaca

Poluvodiči su neizostavan dio raznih gospodarskih sektora i područja života, kako za industriju tako i za potrošače, a bez njih se ne mogu ostvariti ni ciljevi zelene i digitalne tranzicije. Europskim aktom o čipovima, koji je Europska komisija predstavila 8. veljače 2022., trebala bi se zajamčiti sigurnost opskrbe, otpornost i tehnološko vodstvo EU-a u području tehnologije i primjene poluvodiča.

Jačanje europskog ekosustava poluvodiča iziskuje privatna ulaganja i znatnu potporu javnog sektora, zbog čega Komisija u predstojećim godinama planira uložiti 43 milijarde EUR. Međutim, proračun, koji će se većim dijelom ostvariti samo preraspodjelom iz drugih programa, iznosi tek oko trećine sredstava koje Kina namjerava mobilizirati do 2025. Istodobno, dodjela znatnih državnih potpora mogla bi dovesti do komercijalno neodrživih ulaganja koja bi mogla negativno utjecati na tržište.

EU se mora usredotočiti i na potrebe europske industrije. Osposobljenost za proizvodnju čipova malih dimenzija (<10 nm) nije jedini odlučujući čimbenik uspjeha ekosustava poluvodiča. Treba razmotriti i prednosti europske industrije poluvodiča.

Lanac vrijednosti poluvodiča jedan je od najglobaliziranijih pa uspostava zatvorenog lanca vrijednosti u svim dijelovima svijeta iz gospodarskog aspekta ne bi imala smisla. Umjesto toga bi detaljna analiza prednosti i nedostataka europskog ekosustava poluvodiča trebala poslužiti kao polazište za raspravu o tome kako ciljanim ulaganjima povećati otpornost Europe. Paralelno s time, EU bi trebao ojačati međunarodna partnerstva.

O toj situaciji treba voditi računa i u kontekstu predviđenih hitnih i izuzetno dalekosežnih mjera. Davanje prednosti narudžbama za kritične sektore, programi zajedničke nabave i kontrola izvoza velike su intervencije na tržištu koje treba primjenjivati samo u izvanrednim situacijama.

O mišljenju „Europski akt o čipovima“ (INT/984) EGSO će raspravljati na svom plenarnom zasjedanju u lipnju.