Europski gospodarski i socijalni odbor pozdravio je predloženi novi paket mjera EU-a za kibersigurnost, ali je i ukazao na nedostatke u rješavanju problema golemog manjka kibernetičkih vještina u Europi. EGSO smatra da su kritičnim subjektima također potrebne racionalizacija, pojednostavljenje i jasnije smjernice za primjenu.

U mišljenju usvojenom na travanjskom plenarnom zasjedanju EGSO pozdravlja novu strategiju EU-a za kibersigurnost kao dobar korak u smjeru zaštite vlada, građana i poduzeća od kiberprijetnji i očuvanja gospodarskog rasta, što je područje u kojem se EU čini ranjivim. Ekonomski učinak kiberkriminala u EU-u procjenjuje se na 0,84 % BDP-a, u usporedbi s 0,78 % u Sjevernoj Americi.

Međutim, EGSO naglašava da u Europi vlada zabrinjavajuća nestašica vještina u području kibersigurnosti te da ova strategija neće biti dovoljna da se to stanje popravi. Potražnja za stručnjacima za kibersigurnost posljednjih godina raste, a tijekom pandemije poprimila je goleme razmjere.

Slobodnih radnih mjesta ima više nego stručnjaka: očekuje se da će se broj otvorenih radnih mjesta u području kibersigurnosti do 2022. godine popeti na najmanje 200 000.

„Očigledno je da su EU-u hitno potrebni osposobljeni stručnjaci za rad na kibersigurnosti i u privatnom i u javnom sektoru, u interesu sigurnosti pojedinaca, poduzeća i EU-a“, izjavio je Philip von Brockdorff, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a o ovoj strategiji. „Stoga EGSO odlučno preporučuje uvođenje usklađenog razvoja karijere u području kibersigurnosti kako bi se riješio problem sve većeg nedostatka vještina u cijelom EU-u.“

Sjedinjene Američke Države razvile su instrument za razvoj karijere u području kibersigurnosti da bi se osobama koje razmišljaju o karijeri u tom području pomoglo da pronađu, izgrade i razviju svoj profesionalni put. EGSO predlaže da Europa razvije vlastiti paneuropski instrument za razvoj karijere u području kibersigurnosti koji bi pomogao da se u Europi osposobi radna snaga u području kibersigurnosti s podjednakim vještinama, koja bi mogla prelaziti iz jedne države članice u drugu i zadovoljiti potražnju u toj brzorastućoj industriji u cijeloj Uniji.

U mišljenju koje je sastavio Maurizio Mensi i koje je također usvojeno na travanjskom plenarnom zasjedanju EGSO pozdravlja dva prijedloga Komisije čija je svrha povećati otpornost javnih i privatnih kritičnih subjekata na opasnost od kibernetičkih i fizičkih napada. Ujedno ističe potrebu da se na uključiv način ojača industrijski i inovacijski kapacitet uz pomoć strategije utemeljene na četiri stupa: zaštiti podataka, temeljnim pravima, sigurnosti i kibersigurnosti.

Međutim, Odbor poziva na to da se u interesu racionalizacije i pojednostavljenja ta dva prijedloga objedine u jedan dokument s obzirom na to da su usko povezani i komplementarni (jedan se bavi prvenstveno kibersigurnošću, a drugi fizičkom sigurnošću) i da se neke odredbe preklapaju.

U pogledu područja primjene Odbor ističe da su potrebne specifične i jasnije smjernice da bi se precizno definirali „kritični“ subjekti na koje se odnose obveze iz predložene direktive. U vezi s time izvjestitelj Mensi izjavio je: „Kriterije za razlučivanje ‘ključnih’ od ‘važnih’ subjekata u sektorima koji su utvrđeni kao kritični za gospodarstvo i društvo trebalo bi preciznije definirati. Moramo se pobrinuti za to da različiti pristupi na nacionalnoj razini ne dovedu do stvaranja prepreka trgovini i slobodnom protoku robe i usluga, što bi moglo ugroziti poduzeća i narušiti trgovinsku razmjenu.“ (dm/mp)