EGSO info

EGSO će nagraditi do pet klimatskih projekata koji odražavaju neprocjenjiv doprinos civilnog društva postizanju klimatske neutralnosti.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) počeo je primati prijave za Nagradu za civilno društvo 2021. Ovogodišnja je tema djelovanje u području klime. EGSO će pobjednike birati među kreativnim i inovativnim inicijativama čiji je cilj promicanje pravedne tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu otpornom na klimatske promjene.

Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Nagrada je otvorena i pojedincima koji borave u EU-u. Mogu se prijaviti samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u.

Projekti mogu biti dovršeni ili još u tijeku.

Rok za prijavu je 30. lipnja 2021. u 10 sati (po briselskom vremenu).

Izabrat će se najviše pet dobitnika koji će primiti nagrade u ukupnoj vrijednosti od 50 000 eura. Svečanost dodjele nagrada vjerojatno će se održati tijekom plenarnog zasjedanja EGSO-a 8. i 9. prosinca 2021. u Bruxellesu, ovisno o zdravstvenoj situaciji.

Kao dugogodišnji zagovornik klimatskog djelovanja odozdo prema gore, EGSO je bio prva institucija EU-a u kojoj je Greta Thunberg održala govor u ranim danima globalnog klimatskog štrajka „Petkom za budućnost“. Odbor uvijek stavlja naglasak na važnost lokalnih organizacija i pojedinaca u ostvarivanju tranzicije prema klimatskoj neutralnosti. Oni imaju ključnu ulogu u poticanju promjena u normama i ponašanju te time ozelenjuju lokalna gospodarstva i na lokalnoj ili regionalnoj razini pokreću tranziciju prema društvima s nultom neto stopom emisija.

EGSO je u svojem radu u više navrata naglasio da uspjeh europskog zelenog plana, kojim se EU obvezao na postizanje klimatske neutralnosti do 2050., ovisi o djelovanju i predanosti svih aktera. Europski klimatski pakt, jedna od ključnih inicijativa zelenog plana, mora biti usredotočen na poticanje građana da postanu dio rješenja, a ne problema, i osposobiti ih za promjenu sustava koji su nas doveli na rub klimatske krize.

EGSO je svoju vodeću nagradu posvetio ovoj izuzetno važnoj temi kako bi predstavio dosadašnje klimatske napore nedržavnih aktera i odao im priznanje. Ujedno želi potaknuti tekuće projekte i inspirirati nove te tako naglasiti doprinos koji organizacije civilnog društva i pojedinci mogu dati europskom zelenom planu.

Da bi se mogli prijaviti za natječaj, projekti moraju pokrivati barem jednu od tema navedenih u našem priopćenju za medije dostupnom ovdje.

Cjelokupan opis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su na našim internetskim stranicama: http://www.eesc.europa.eu/civilsocietyprize/ (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) namjerava aktivno sudjelovati u zajedničkim europskim nastojanjima da se načela europskog stupa socijalnih prava pretvore u konkretne mjere i da se izgradi pravednija i prosperitetnija Europa za sve.

Predstavnici i predstavnice EGSO-a na konferenciji na visokoj razini održanoj u sklopu Socijalnog samita u Portu, koji je portugalsko predsjedništvo EU-a organiziralo 7. svibnja, ukazali su na to da Odbor predano radi na poticanju gospodarske i socijalne obnove, pri čemu u središte svih politika stavlja čovjeka.

EGSO će zajedno s drugim institucijama EU-a, državama članicama i građanima i građankama raditi na ostvarenju ciljeva akcijskog plana za europski stup socijalnih prava, primjerice na poticanju zapošljavanja, jačanju obrazovanja i smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti.

„Svojim mjerama možemo pridonijeti oporavku Europe, a ako budemo ambiciozniji, Europa može doživjeti i procvat! Da bismo to postigli, trebamo stvoriti uvjete za blagostanje EU-a zasnovano na visokoj stopi zaposlenosti“, poručila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng. „Osim toga, svim bismo građanima trebali osigurati podršku i osnažiti ih odgovarajućim radnim i životnim vještinama kako bi prema budućnosti mogli gledati s optimizmom. Možete se pouzdati u to da ćemo pokazati kako EU i države članice, u suradnji sa svojim građanima i građankama, mogu poboljšati njihov život, pri čemu nitko neće ostati zapostavljen.“

Uz predsjednicu, članovi izaslanstva EGSO-a na Samitu bili su i predsjednici triju skupina EGSO-a Stefano Mallia (Skupina poslodavaca), Oliver Ropke (Skupina radnika) i Seamus Bolland (Skupina „Raznolikost Europe“).

Izaslanstvo EGSO-a sudjelovalo je na radnim sjednicama Samita, čije su teme bile povezane s predloženim ciljevima akcijskog plana: 1) rad i zapošljavanje, 2) vještine i inovacije i 3) socijalna država i socijalna zaštita.

Na Socijalnom samitu u Portu, koji je zamišljen kao vrhunac portugalskog predsjedanja EU-om, po prvi put su se okupili socijalni partneri i europske institucije kako bi postigli dogovor o budućnosti socijalne Europe.

Tema konferencije na visokoj razini bila je pronalaženje najboljeg načina za provedbu europskog stupa socijalnih prava, koji je EU najavio na jednom ranijem samitu održanom 2017. u Göteborgu. Europski stup socijalnih prava sadržava 20 načela koja bi trebala pomoći u izgradnji snažnije, pravednije i uključivije Europe koja svim građanima i građankama nudi jednake mogućnosti. (ll)

Izjava predsjednice EGSO-a Christe Schweng o pokretanju konferencije o budućnosti Europe

Na dan pokretanja konferencije o budućnosti Europe pozivam građane i građanke da se uključe u taj povijesni projekt. Također apeliram na one koji odlučuju o javnim politikama da se pobrinu za to da doprinose građana i građanki iskoristimo na najbolji mogući način.

Konferencija je jedinstven primjer participativne demokracije. Za njezin je uspjeh potreban angažman koji dolazi odozdo, od naših građana i građanki. Moramo doprijeti do običnih ljudi u svakom kutku EU-a i poslušati što nam oni imaju reći. Moramo jednako ostvariti dijalog i s onima koji već odlučno podržavaju EU i onima koji prema njemu imaju zadršku.

No, poslušati stavove naših građana i građanki samo je prvi korak. Ideje iznesene na događanjima u okviru konferencije trebale bi rezultirati konkretnim preporukama za djelovanje EU-a. Također bih prednost dala pragmatičnom pristupu kada je riječ o opsegu rasprava. Bolje je doći do manje ambicioznih zaključaka koji su svima prihvatljivi, nego se upustiti u složene filozofske prepirke u kojima nije moguće postići dogovor.

Osim toga, napredak bi trebao biti mjerljiv. Zalažem se za stvaranje „sučelja s pregledom stanja” na kojem bi građani i građanke mogli pratiti mjere uvedene kao rezultat konferencije. Ljudi moraju imati jasnu predodžbu o trenutačnom stanju i uvid u vremenski okvir za teme kojima su doprinijeli. Institucije moraju objasniti zašto poduzimaju ili ne poduzimaju daljnje mjere kada je riječ o pojedinim prijedlozima.

Za budućnost Europe važan je nov, pozitivan diskurs. Moramo dokazati da je Europa odlično mjesto za život i samoostvarenje, koje svima omogućuje da žive kako žele, na temelju zajednički dogovorenih vrijednosti. Građani SAD-a ponosni su na svoj „američki san“. Mislim da je vrijeme da i mi Europljani napokon počnemo cijeniti naš način života i njegove prednosti te uživati u njemu.

EGSO će svojim događanjima i mobiliziranjem organizacija civilnog društva diljem Europe nastaviti aktivno doprinositi konferenciji. Nadamo se da će se naš glas jasno i glasno čuti. Ako zaista želimo europski projekt vratiti građanima i građankama, civilno društvo mora preuzeti vodeću ulogu.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je 28. travnja razmjenu gledišta s povjerenikom za zapošljavanje i socijalna prava Nicolasom Schmitom o Akcijskom planu za europski stup socijalnih prava i Socijalnom samitu u Portu, na kojem se o planu raspravljalo na najvišoj razini.

Na raspravi održanoj na virtualnom plenarnom zasjedanju EGSO-a Odbor je predstavio i usvojio i rezoluciju pod naslovom „Europsko civilno društvo partnerski radi u interesu naše održive budućnosti“ kao doprinos Samitu u Portu.

U rezoluciji je EGSO istaknuo da je Samit u Portu prekretnica i „prilika da se pokaže da EU i države članice djeluju u suradnji sa svojim građanima i građankama i u njihovom interesu i da nikoga ne zapostavljaju.“

EGSO smatra da u kontekstu oporavka nakon pandemije Akcijski plan za europski stup socijalnih prava dolazi baš u pravom trenutku. Aktivnim uključivanjem civilnog društva svim se građanima i građankama, uključujući i one najugroženije, mora omogućiti da sudjeluju u viziji i provedbi europskog stupa socijalnih prava, da se s njima poistovjete i u njih polažu nadu.

EGSO je pozvao države članice i europske institucije da poduzmu višestruke mjere. To uključuje povećanje socijalne otpornosti europskih gospodarstava i poticanje ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta.

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng izjavila je: „Ovaj samit korak je naprijed u našim nastojanjima da ljude stavimo u središte politika EU-a. EGSO u svom radu nastoji na najbolji mogući način pridonijeti oporavku i pripremi zelenijih i digitalnijih društava i gospodarstava, naslanjajući se na ideje i preporuke organiziranog civilnog društva.“

G. Schmit opisao je Akcijski plan kao „plan za ljude“, dodavši da je namijenjen poboljšanju životnih i radnih uvjeta najugroženijih i najosjetljivijih društvenih skupina, kao što su žene, djeca, mladi i osobe s invaliditetom. Naglasak je na promicanju snažnijeg socijalnog okruženja i ulaganju u ljude kao preduvjetu za konkurentnost i inovacije.

„Gospodarstva neće napredovati i digitalna i zelena tranzicija neće biti uspješne ako ljudi nisu dovoljno zdravi, obrazovani i osposobljeni. Želimo istaknuti da naš socijalni model nije teret, nego specifično obilježje i adut koji nam je omogućio da se tijekom pandemije snalazimo bolje od drugih svjetskih regija“, rekao je g. Schmit.

Međutim, naglasio je da je Komisija itekako svjesna podjele nadležnosti između nacionalne razine i razine EU-a te da nema nikakvu namjeru donositi zakonodavstvo u područjima koja nisu obuhvaćena njezinim ovlastima. To se posebno odnosi na način postizanja ciljnih vrijednosti, koji definiraju vlade država članica. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) odlučno se zalaže za izgradnju europske zdravstvene unije i poziva EU i države članice da odgovore na zahtjeve Europljana da zdravlje postane prioritet.

Novija istraživanja pokazuju da čak 66 % Europljana želi da EU ima veću ulogu u odlučivanju o pitanjima povezanima sa zdravljem, a više od polovine zalaže se za to da javno zdravstvo postane glavni prioritet EU-a kad je riječ o rashodima.

EGSO je stoga u mišljenju usvojenom na travanjskom plenarnom zasjedanju pozdravio paket mjera Komisije za zdravstvenu uniju EU-a kao prvi korak prema omogućivanju svim Europljanima da ostvare pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb. Time će se osigurati da kvalitetne zdravstvene usluge budu zajamčene i dostupne svim građanima i građankama EU-a, bez obzira na njihov socioekonomski status, zemlju u kojoj žive ili mjesto boravka, što danas još nije slučaj.

Iako je Komisijin paket mjera objavljen u studenom usmjeren na bolju prevenciju i upravljanje prekograničnim prijetnjama zdravlju i mogućim budućim pandemijama, EGSO ga je opisao kao „važno novo postignuće“ koje bi trebalo dovesti do sistemskih promjena koje bi izlazile iz okvira samog upravljanja u kriznim situacijama. 

Osvrćući se na stajalište Odbora predsjednica EGSO-a Christa Schweng izjavila je: „Te su inicijative prvi koraci prema istinskoj europskoj zdravstvenoj uniji koja nam je potrebna i u kojoj bi sve države članice EU-a zajedno radile na poboljšanju prevencije i liječenja bolesti i na njezi nakon ozdravljenja. Takva bi unija zemljama EU-a omogućila da se zajedno pripreme za moguće buduće zdravstvene krize i da njima zajedno upravljaju. U okviru mjera koje se u tom području poduzimaju moraju se uzeti u obzir i stavovi civilnog društva i socijalnih partnera, koji su imali ključnu ulogu u zaštiti i promicanju prava tijekom pandemije.“

Izvjestitelj Ioannis Vardakastanis rekao je: „Naša je poruka jednostavna: građani i građanke EU-a smatraju da je javnom zdravlju potrebno dati prioritet, i na europskoj i na nacionalnoj razini. Moramo ojačati ulogu EU-a u tom području.“ Usto je istaknuo da je pandemija iznijela na vidjelo potrebu za temeljnom promjenom u načinu na koji razmišljamo o zdravstvenoj skrbi i jasno pokazala da se ona ne smije smatrati proizvodom.

EGSO je u svom mišljenju naglasio da je poboljšanje kako radnih uvjeta osoblja u zdravstvu, uključujući plaće i poticaje da ostanu u tom sektoru, tako i njihovog zdravlja i sigurnosti od presudne važnosti za uspjeh buduće europske zdravstvene unije.

Zdravstvena unija trebala bi se usredotočiti na nezarazne bolesti jer je aktualna pandemija ukazala na „opasnu međuovisnost“ zaraznih i nezaraznih bolesti. Potrebno se posvetiti i mentalnom zdravlju. (ll)