Određivanje naših prioriteta

Drage čitateljice, dragi čitatelji,

gotovo deset mjeseci nakon što je Rusija započela rat protiv Ukrajine, rakete se i dalje svakog dana obrušavaju na ukrajinske gradove. Nedavni događaji, uključujući smrtonosni incident na tlu EU-a, podsjetnik su na stalnu sigurnosnu prijetnju i posljedice rata. U toj je situaciji jasno što bi u predstojećim mjesecima trebali biti naši zajednički prioriteti na razini EU-a.

Prvi je prioritet kontinuirana podrška Ukrajini i njezinom narodu koji je suočen s ekstremnim uvjetima. Zbog štete na vodoopskrbnoj mreži i prekida u opskrbi električnom energijom milijuni ljudi u Ukrajini ostali su bez primjerenog pristupa pitkoj vodi, električnoj energiji i grijanju. Potpora i solidarnost EU-a moraju se nastaviti.

Drugi su prioritet sigurnost EU-a i demokratske vrijednosti. Ohrabrila me je najava Švedske da su sigurnost građana i građanki Europske unije i zaštita njezinih temeljnih vrijednosti među osnovnim pitanjima koja će dati politički smjer sljedećem predsjedništvu Vijeća Europske unije. Dok podupiremo Ukrajinu ne smijemo dopustiti slabljenje naše sigurnosti ili naših vrijednosti. Jedinstvo Europe od presudne je važnosti.

Ostali prioriteti uključuju obuzdavanje dosad nezabilježene energetske krize i ubrzavanje zelene tranzicije. S obzirom na loše gospodarske izglede za Europu i inflaciju za koju se očekuje da će do kraja godine u EU-u dosegnuti 9,3 %, moramo jasno postaviti ispravne prioritete, a ne nastaviti po starom. Od ključne je važnosti za naša gospodarstva i društva, kao i za naše demokracije, da se osiguraju oporavak i potpora za poduzeća i građane koji se bore s visokom inflacijom i visokim cijenama energije.

Povrh toga, ne smijemo zaboraviti da treba ojačati konkurentnost EU-a kad je riječ o radnim mjestima budućnosti. Dok poduzeća u EU-u teško pronalaze radnike i radnice s odgovarajućim kvalifikacijama, mnogi mladi ljudi ne mogu pronaći posao. Stoga je krajnje vrijeme da se počne rješavati problem neusklađenosti vještina. Kad je posrijedi konkurentnost na globalnom tržištu, ne smijemo tratiti ljudski kapital EU-a.

Još jedan prioritet jest suzbijanje klimatskih promjena. EGSO je u svojim mišljenjima i događanjima koja je organizirao vrlo jasno i glasno iznio svoj stav o tome da europski zeleni plan treba biti i socijalni plan. Nažalost, socijalna dimenzija i dalje je nedovoljno razvijena. Socijalni dijalog trebao bi biti sastavni dio politika koje se uvode u svrhu postizanja ciljeva klimatske politike do 2050.

Dopustite mi da istaknem i važnost jačanja participativne demokracije u Europi. Imajući u vidu sve izazove koji nam predstoje, duboko sam uvjerena da ćemo biti uspješni samo ako uvijek i obavezno uključujemo europske građane i građanke. Moramo poduzeti korake u vezi sa zaključcima i preporukama koji su proizišli iz Konferencije o budućnosti Europe. EGSO je spreman imati glavnu ulogu kao središte za buduće sudjelovanje građana u Europi.

I na kraju, ali ništa manje važno, budući da se približava kraj 2022., Europske godine mladih, želim još jednom zahvaliti svim milenijalcima i generaciji Z na njihovom zalaganju za vrijednosti EU-a i na naporima koje kontinuirano ulažu u izgradnju boljeg, uključivog i održivog svijeta. To je naša zajednička odgovornost.

Christa Schweng
predsjednica EGSO-a