EGSO info

EGSO je nekoliko dana prije samita u Šarm eš-Šeiku usvojio rezoluciju „Zajednička borba protiv egzistencijalne prijetnje: socijalni partneri i civilno društvo za provedbu ambicioznih klimatskih mjera”. Europsko organizirano civilno društvo poslalo je jasnu poruku: institucije EU-a i države članice moraju i dalje imati vodeću ulogu i povećati svoje klimatske ambicije bez obzira na to što se radi u drugim dijelovima svijeta.

Prema rezultatima Eurobarometra, velika većina Europljana – njih 70 % – izuzetno je zabrinuta zbog klimatskih promjena, a gotovo tri četvrtine ih smatra da osobno moraju učiniti više da pomognu u zelenoj tranziciji. EGSO je svojom rezolucijom i sedmeročlanom delegacijom u Šarm eš-Šeiku pozvao sve uključene dionike da reagiraju na zabrinutost građana i povećaju klimatske ambicije u skladu s najnovijim znanstvenim preporukama.

EGSO su predstavljali članovi i članice koji su bili izvjestitelji i izvjestiteljice za rezoluciju – Peter Schmidt, Isabel Caño Aguilar, Sandra Parthie, Josep Puxeu Rocamora, Neža Repanšek i Lutz Ribbe – te mlada klimatska aktivistica Sophia Wiegand.

„Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo u ovom stoljeću suočava. Njihov učinak neće početi osjećati naša djeca, već mi sami, što će drastično promijeniti naš način života”, rekao je Cillian Lohan, potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju i klimatski aktivist. „Naravno, znamo da Europska unija čini više od bilo koje druge svjetske regije, što pokazuju europski zeleni plan i paket ,Spremni za 55 %’”. No mi kao dom europskog civilnog društva moramo vršiti pritisak na Europsku komisiju i države članice EU-a da zadrže vodeću ulogu i uvjere naše partnere u svijetu da slijede primjer Europe.” (ks)

EGSO i Europska komisija potpisali su novi protokol o suradnji kojim se dodatno jača i intenzivira politička i zakonodavna suradnja tih dviju organizacija, kao i njihovi zajednički napori u komunikaciji o Europi. Osim toga, protokolom se jača strateška funkcija Odbora u odnosu na institucije EU-a, kao i njegova uloga u promicanju vrijednosti europske integracije i participativne demokracije.

Novi protokol, potpisan 27. listopada, daje EGSO-u snažniju ulogu u provedbi europskih građanskih inicijativa i u okviru europskog semestra – ključnog instrumenta gospodarske i fiskalne politike.

„Važna nova značajka protokola jest obveza zajedničkog utvrđivanja pet tema za razmatračka mišljenja svake godine nakon što Komisija donese svoj program rada. To je za nas vrlo bitno jer nam omogućuje da radimo više usmjereni na budućnost”, izjavila je predsjednica EGSO-a Christa Schweng.  Razmatračka mišljenja sastavljaju se na zahtjev Europskog parlamenta, Europske komisije ili Vijeća EU-a, a u njima se obrađuju teme koje su od velike važnosti za civilno društvo.

Potpredsjednik Komisije za međuinstitucijske odnose i predviđanja Maroš Šefčovič rekao je: „Ovom izmjenom protokola osigurat će se da načini naše suradnje budu prikladniji za vrijeme u kojem živimo i izazove s kojima se susrećemo. Osim toga, ponovno se ističe važna uloga Odbora u razvoju naših politika, pri čemu sinergije među nama doprinose neometanom funkcioniranju EU-a.” (tk)

EGSO je u mišljenju „Inicijativa protiv zlouporabe sudskih postupaka protiv novinara i branitelja prava” podržao prijedlog Komisije o zaštiti ljudi od strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja. To uključuje novinare i borce za ljudska prava koji daju važan doprinos raspravama o osjetljivim pitanjima.

EGSO je na svojem plenarnom zasjedanju u listopadu odobrio predmetno mišljenje i predložio proširenje popisa mjera za smanjenje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja. Izvjestitelj za mišljenje Tomasz Andrzej Wróblewski izjavio je: „Ako ne ojačamo sustav, sloboda govora bit će ugrožena.”

Suizvjestitelj Christian Moos dodao je: „Riječ je o vrlo hitnom i neodgodivom političkom pitanju. Moramo djelovati kako bismo zaštitili novinare i osobe koje dižu glas protiv zlouporabe moći i korupcije.”

Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja pokreću moćni pojedinci, lobiji, korporacije i državna tijela kako bi ušutkali novinare i druge osobe koje doprinose javnoj raspravi, kao što su društveni aktivisti, borci za ljudska prava, nevladine organizacije, zviždači u širem smislu, angažirani građani i sindikati. U tim se tužbama iskorištavaju nedostaci u pravosudnim sustavima i pokreću neosnovane kaznene ili građanske tužbe kojima se sprečava, ograničava ili kažnjava javno sudjelovanje ciljanih pojedinaca ili skupina.

EGSO predlaže, među ostalim, uvođenje prethodne odluke kojom bi se okončali postupci za koje se utvrdi da nisu u skladu s propisima i spajanje postupaka u određenoj jurisdikciji na zahtjev optuženika. Mogle bi se razmotriti i druge mjere, primjerice, određivanje vremenskog roka ili uvođenje ubrzanog postupka. Predlaže se i isključenje mogućnosti da osoba koja nije tužitelj financira tužbu.

Pri utvrđivanju mehanizama koji bi mogli poslužiti za suzbijanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja pomoglo bi i preispitivanje nacionalnog zakonodavstva. Potrebno je zauzeti ujednačeni pristup i u prekograničnim i u nacionalnim predmetima te preispitati nacionalne propise u svrhu dekriminalizacije klevete u preostalim državama članicama u kojima je ona još uvijek kriminalizirana.

EGSO predlaže i da se predloženo vrijeme do evaluacije Prijedloga direktive o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja skrati s pet na dvije godine.

Osim toga, ključno je obrazovati i osposobljavati pravne stručnjake i sudionike javne rasprave kako bi mogli reagirati na strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja i time bolje štititi slobodu izražavanja. (ll)

EGSO predano i odlučno pristupa dekarbonizaciji EU-ova energetskog sustava i poziva EU-ove tvorce politika da se uhvate u koštac s posljedicama energetske ovisnosti koja traje već desetljećima.

Tim je riječima predsjednica EGSO-a Christa Schweng otvorila raspravu o energetskoj tranziciji i strateškoj autonomiji EU-a, održanu 26. listopada 2022., u okviru plenarnog zasjedanja. EGSO je na raspravi ugostio profesora Leonarda Meeusa iz Europskog sveučilišnog instituta u Firenci.

„Na zelenoj tranziciji moramo raditi brzinom koju poduzeća i društva mogu pratiti, a istodobno moramo poduzimati mjere koje Europi omogućuju globalnu konkurentnost i inovativnost“, rekla je predsjednica Schweng. „Europska unija mogla bi svoju ovisnost o uvoznoj energiji smanjiti razvijanjem kapaciteta za energiju iz lokalnih obnovljivih izvora, ali treba osigurati odgovarajuće poticaje za ulaganja“.

Profesor Meeus govorio je o reformama EU-ova tržišta električne energije koje predlaže Europska komisija i ustvrdio da tržište električne energije, koje gradimo posljednjih 20 godina, može biti dio naše budućnosti dokle god ga dopunjavamo i kombiniramo s novim instrumentima za angažiranje potrošača i modernizaciju mreža.

Rasprava se vodila u vezi s usvajanjem EGSO-ova mišljenja „Strateška vizija energetske tranzicije za omogućavanje strateške autonomije EU-a“, koje su sastavili Thomas Kattnig, Lutz Ribbe i Tomasz Andrzej Wróblewski.

U Mišljenju se iznosi EGSO-ova vizija energetske tranzicije i njezine uloge u postizanju strateške autonomije EU-a i naglasak stavlja na ubrzanje dekarbonizacije, smanjenje ovisnosti o uvozu energenata, veće prihvaćanje od strane zajednica i poduzeća i podržavanje ranjivih domaćinstava. (mp)

EU i države članice trebaju provesti mjere kako bi se poboljšao život osoba koje pružaju dugotrajnu skrb članovima obitelji s invaliditetom ili kroničnim ili degenerativnim oboljenjima, ustvrdio je EGSO u samoinicijativnom mišljenju „Uloga članova obitelji koji brinu o osobama s invaliditetom i starijim osobama”, usvojenom na plenarnom zasjedanju u listopadu.

Izvjestitelj za mišljenje Pietro Vittorio Barbieri izjavio je da bi sve mjere trebali zajednički poduzimati oblikovatelji politika, poslodavci (putem socijalnog dijaloga) te pružatelji skrbi u obitelji i organizacije koje ih predstavljaju.

„Prvo treba prepoznati vrijednost njihova rada i dati im priliku da iznesu svoje mišljenje o pomoći koju pružaju. Drugi je korak osigurati usluge stanovanja i potporu kako bi se izbjegla izolacija, marginalizacija i psihofizička preopterećenost. Ako zemlje mogu jamčiti pružanje određenih usluga, time će se, naravno, smanjiti opterećenje za članove obitelji.”

Takvim mjerama osigurale bi se i odgovarajuće usluge zdravstvene zaštite, uključujući preventivnu zdravstvenu skrb za pružatelje skrbi u obitelji, kao i osposobljavanje o tome kako se brinuti o vlastitom zdravlju. Potrebne su i potpora stanovanju i usluge kućne njege (u skladu sa zdravstvenim i medicinskim potrebama), kao i psihološka potpora za pružatelja skrbi i obitelj.

EGSO ujedno poziva države članice da razmotre alternativne oblike redovite plaće, uključujući financijsku potporu, za pružatelje skrbi u obitelji koji riskiraju osiromašenje jer su prisiljeni napustiti plaćeno zaposlenje ili skratiti svoje radno vrijeme.
Također bi trebalo potaknuti poslodavce da zaposlenicima koji dugotrajno skrbe o članovima obitelji pruže fleksibilne radne uvjete i naknade koje premašuju minimalne zahtjeve propisane na nacionalnoj razini.

Pandemija bolesti COVID-19 vjerojatno je pogoršala situaciju u kojoj se nalaze brojni pružatelji skrbi u obitelji, ali nema dovoljno ažuriranih informacija o točnim razmjerima tog problema, što koči napore da se on riješi. (ll)

Kako bi obilježio Tjedan rodne ravnopravnosti Europskog parlamenta, EGSO je usvojio dva mišljenja s preporukama o promicanju osnaživanja žena i pružanju potpore osobama koje brinu o članovima obitelji. Tu inicijativu Parlamenta Odbor je podržao i nizom događanja povezanih s rodno osviještenom politikom i intersekcionalnošću.

Otvarajući raspravu predsjednica EGSO-a Christa Schweng izjavila je: „Postojeća razlika u zaposlenosti između spolova neprihvatljiva je i predstavlja značajnu gospodarsku i društvenu štetu za EU. Moramo stvoriti povoljnije okruženje za poduzetnice, ukloniti prepreke i stereotipe te pronaći više uzora za mlade djevojke i žene.”

Potpredsjednica Europskog parlamenta Evelyn Regner istaknula je potrebu za rodno osviještenom politikom i obvezujućim mjerama: „Napredak je sporiji nego prethodnih godina. Međutim, tamo gdje su na snazi obvezujuće mjere još uvijek možemo ostvariti određeni napredak. Da bismo se borili protiv pristranosti moramo promijeniti kulturu, no potrebne su nam i obvezujuće mjere. I moramo djelovati zajedno – EP i EGSO, žene i muškarci, mladi i stari.”

Izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a „Poboljšanje ravnopravnosti u EU-u” Ozlem Yildirim pozvala je na „djelotvornu politiku borbe protiv diskriminacije na razini EU-a upotpunjenu istinski odvraćajućim sankcijama”.

Siuzvjestitelj Cristian Pîrvulescu pojasnio je da se „u mišljenju poziva na razvoj sljedeće generacije mjera za promicanje ravnopravnosti u Europi na temelju priznavanja načela ravnopravnosti i obveza u cilju njegove provedbe”.

Odbor je usvojio i mišljenje o ulozi članova obitelji koji brinu o osobama s invaliditetom i starijim osobama. Izvjestitelj za to mišljenje Pietro Vittorio Barbieri objasnio je da se „dobrobit Europe temelji na osobama koje brinu o članovima obitelji i koje su često izostavljene iz sustava. Velika većina njih su žene koje su prisiljene birati između pružanja skrbi ili ostanka na radnom mjestu. Pozivamo europske i nacionalne institucije da istraže tu pojavu u interesu pružatelja i primatelja skrbi.” (gb)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u samoinicijativnom mišljenju naglašava brojne prednosti koje bi imala zelena strategija EU-a za povećanje proizvodnje biljnih bjelančevina i biljnog ulja i predlaže nacrt te strategije. Neke od njih su smanjenje ovisnosti EU-a o uvozu i doprinos razvoju ruralnih područja.

Praktične preporuke EGSO-a za predloženu strategiju u skladu su s EU-ovim ciljem postizanja strateške autonomije opskrbe, izjavio je EGSO u tom mišljenju, koje je odobreno na listopadskom plenarnom zasjedanju.

Izvjestitelj Lutz Ribbe rekao je na plenarnom zasjedanju: „EU uvelike ovisi o uvozu hrane za životinje, pri čemu 75 % biljaka bogatih bjelančevinama potječe iz inozemstva. Promicanje proizvodnje proteinskih usjeva u EU-u ključno je i imat će pozitivan učinak na bioraznolikost i cijeli okoliš te pomoći poljoprivrednicima da smanje upotrebu mineralnih gnojiva.”

Brojne prednosti od intenzivnijeg uzgoja biljnih bjelančevina i ulja u EU-u i veće uloge travnjaka u prehrani životinja tiču se učestalije primjene plodoreda, samodostatnosti u pogledu goriva za traktore i dostupnosti veće količine uljane pogače nakon prerade, koja može poslužiti kao izvrstan izvor bjelančevina za stoku.

Sve u svemu, u okviru strategije EU-a trebalo bi voditi računa o interesima ruralnih zajednica i pridonositi održivom ruralnom razvoju u skladu s dugoročnom vizijom EU-a.

EGSO preporučuje Europskoj komisiji da razmotri bi li format Povjerenstva za budućnost poljoprivrede, koje je osnovala njemačka savezna vlada, bio primjeren i za razvoj europske strategije za bjelančevine. (ks)

EGSO u novom izvješću poziva EU na uvođenje cjelovitog višegodišnjeg strateškog akcijskog plana radi iskorištavanja punog potencijala kulturne diplomacije.

Iako kultura već 17 godina služi kao instrument vanjske politike Europske unije, nikad nije postala pravi prioritet. Međutim, s obzirom na to da se na našem kontinentu ponovno vodi rat, nikad nije bilo nužnije da kultura postane ključni strateški instrument vanjske politike EU-a, naglasio je EGSO u svojem mišljenju.

„Kultura bi mogla biti ključno sredstvo za unutarnji razvoj Europe, ali i za dojam koji EU ostavlja izvan svojih granica”, izjavio je Luca Jahier, izvjestitelj za to mišljenje.

Izvjestitelj Jahier osobito je istaknuo važnost kulturne baštine kao politički osjetljive i vrlo složene teme, a time i snažne i komplementarne diplomatske dimenzije EU-ova pristupa miru, sigurnosti i održivom razvoju.

Snažan višegodišnji strateški akcijski plan za kulturnu diplomaciju trebao bi obuhvaćati zaštitu, restauraciju i rekonstrukciju baštine u područjima pogođenima prirodnim katastrofama, krizama i sukobima, kao i evidentiranje postojećih inicijativa, na osnovi kojih bi se pokrenula platforma EU-a za međunarodne kulturne odnose i uvela namjenska struktura unutar Službe EU-a za vanjsko djelovanje, čija bi okosnica bio „posebni izaslanik EU-a za kulturne odnose”.

U samoinicijativnom mišljenju o ulozi kulturne diplomacije, usvojenom na listopadskom plenarnom zasjedanju EGSO-a, ističe se važnost kulturne dimenzije u sadašnjem geopolitičkom kontekstu, što je potpuno u skladu s provedbom Programa održivog razvoja do 2030. (mt)
 

EGSO je u samoinicijativnom mišljenju usvojenom na listopadskom plenarnom zasjedanju pozvao na priznavanje mobilnosti kao individualnog prava i javnog dobra koje mora biti dostupno svima.

U mišljenju EGSO-a, koje su pripremile Kristina Krupavičienė i Dovilė Juodkaitė, ističe se da održiva mobilnost može pomoći da zeleni oporavak EU-a postane stvarnost: javni prijevoz ugodan za okoliš i jednostavan za korištenje mogao bi biti glavni pokretač oporavka nakon pandemije COVID-a 19.

„Pandemija je djelovala kao katalizator i pokazala da je javni prijevoz ključna usluga od javnog interesa, osobito u osiguravanju pristupa radnim mjestima i uslugama za najopterećenije radnike i ranjive skupineˮ, izjavila je Kristina Krupavičienė.

Prema mišljenju EGSO-a, EU-u su potrebne strategije za poboljšanje mobilnosti i kvalitete javnog prijevoza kako bi on postao privlačniji i dostupniji građanima, osobito onima s niskim prihodima.

Javni prijevoz mogao bi igrati ključnu ulogu u oporavku Europe nakon pandemije. Naime, on može doprinijeti rješavanju klimatskih problema i poboljšati kvalitetu života omogućujući ljudima da dođu na posao, vode aktivan društveni život i prisustvuju kulturnim događanjima. Međutim, postizanje održive mobilnosti iziskuje snažan politički angažman svih aktera na svim razinama.

„Pozivamo Europsku komisiju da odredi mjerljive i ambiciozne ciljeve za promicanje prelaska s individualnog prijevoza na kolektivni i aktivnu mobilnost te da potiče Europsku uniju i države članice da doprinesu prelasku na zelenije načine prijevoza tako da ih općenito učine privlačnijimaˮ, zaključila je Dovilė Juodkaitė. (mp)

EGSO poziva Komisiju i države članice da osmisle plan za povećanje pripravnosti EU-a za krizne situacije. Planom bi posebno trebalo povećati suverenitet EU-a u proizvodnji energije, hrane i vode te rudarenju sirovina.

S obzirom na to da se zima približava i da cijene energije zabrinjavaju građane, EGSO želi da EU poboljša vlastitu otpornost kako bi se mogao nositi s budućim krizama.

EGSO je u samoinicijativnom mišljenju koje je usvojio na nedavnom plenarnom zasjedanju naglasio da je uvjeren da bi kontinuirani napredak u poboljšanju otpornosti energetskih sustava na prirodne, političke i druge krizne situacije trebao biti dio svih energetskih politika.

To bi trebalo obuhvaćati cijeli lanac proizvodnje, među ostalim i istraživanje i razvoj, obradu materijala, projektiranje, proizvodnju, instaliranje, pokretanje i održavanje postrojenja unutar jedinstvenog tržišta EU-a. Takvom bi se autonomijom pomoglo u suzbijanju energetskog siromaštva i nezaposlenosti.

Izvjestitelj za mišljenje Paul Rübig pozvao je, osim toga, na potporu za građane i potrošače koji žele investirati u vlastitu proizvodnju energije i energetsku učinkovitost: „Potrebne su nam kampanje informiranja, porezni poticaji i subvencije, a moramo i izgraditi novu prometnu infrastrukturu na cijelom unutarnjem tržištu, ali i izvan Unije.”

Osim toga, EGSO poziva na osiguravanje opskrbe kritičnim sirovinama kao što su bakar, litij, kobalt i rijetki zemni elementi kroz nove strategije jedinstvenog tržišta EU-a za rudarstvo i recikliranje. Isto tako, preporučuje zaštitu izvora nafte, ugljena, plina, uranija, vode, hrane i hrane za životinje te izradu planova za uštedu energije, hrane i vode i za sanitarne sustave.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) preporučuje jačanje digitalnoinovacijskih centara kako bi se potaknuo inovacijski kapacitet EU-a u okviru prelaska na održivu budućnost. Digitalnoinovacijski centri pružaju vrijednu infrastrukturu malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) koja bi u protivnom nailazila na poteškoće u zelenoj i digitalnoj tranziciji.  

EU zaostaje za SAD-om i Japanom u pogledu ulaganja u istraživanje i razvoj u odnosu na BDP (2,32 % tijekom 2020. u usporedbi s 3,08 % u SAD-u i 3,2 % u Japanu).

Odbor smatra da bi EU ulaganja u istraživanje i razvoj trebao povećati na 3 % BDP-a te je u samoinicijativnom mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u listopadu iznio nekoliko preporuka o tome kako najbolje iskoristiti digitalnoinovacijske centre.

Izvjestitelj za mišljenje Giuseppe Guerini rekao je: „Digitalna tranzicija utječe na europsko društvo u cjelini, a ne samo na gospodarstvo. Postoji izravan učinak na ostvarenje klimatskih ciljeva europskog zelenog plana i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, ali u brojniim područjima radi se prvenstveno o socijalnom učinku.”

U pogledu važnosti digitalnoinovacijskih centara suizvjestitelj Nicos Epistithiou dodao je: „Digitalnoinovacijski centri djeluju kao jedinstvene kontaktne točke koje MSP-ovima pružaju smjernice o digitalnoj i zelenoj tranziciji. Sindikati, organizacije civilnog društva, udruženja poslodavaca i javna tijela trebaju zajednički raditi u okviru tih centara.”

Digitalnoinovacijski centri predstavljaju regionalnu suradnju različitih vrsta organizacija. Služe kao platforme za testiranje tehnoloških rješenja prije ulaganja i mogu poslužiti za razmjenu najboljih praksi i razvoj digitalnih vještina.

Mreža digitalnoinovacijskih centara u Europi trenutačno je u fazi znatnog restrukturiranja, no EGSO je zabrinut zbog nedostatka jasne vizije njihova budućeg razvoja.

U dvama nedavno usvojenim mišljenjima EGSO iznosi ažurirana stajališta o Komisijinu Godišnjem pregledu održivog rasta za 2022., u kojem se navode predstojeći prioriteti EU-a u području ekonomske politike i politike zapošljavanja, i o preporukama o ekonomskoj politici europodručja za 2022. EGSO poziva na zauzimanje uravnoteženog pristupa kojim se ne ugrožavaju socijalni i okolišni ciljevi EU-a.

EGSO naglašava da bi zbog porasta cijena energije i hrane trebalo uspostaviti mrežu socijalne sigurnosti za najranjivije skupine, da bi zbog rekordno visoke inflacije Europska središnja banka trebala analizirati nuspojave svoje monetarne politike, na primjer u pogledu rasta i zapošljavanja, i da zbog povećanja javnog duga, treba ostvariti napredak u reformi Pakta o stabilnosti i rastu.

„Pozivamo na zauzimanje uravnoteženog pristupa u okviru politika, kojim se moraju štititi pravednost i okolišni ciljevi, posebno u kriznim vremenima”, rekla je Judith Vorbach, izvjestiteljica za dodatno mišljenje o godišnjem pregledu održivog rasta 2022. „Taj pristup temelj je prošlog, sadašnjeg i budućeg prosperiteta i konkurentnosti EU-a i veće konvergencije i otpornosti.”

Juraj Sipko, izvjestitelj za dodatno mišljenje o ekonomskoj politici europodručja 2022. dodao je: „Moramo zajedno raditi na suzbijanju dosad neviđenih sistemskih šokova s kojima se svijet trenutno suočava. Odgađanje donošenja i provedbe mjera moglo bi imati dalekosežne posljedice, ne samo u smislu materijalnih gubitaka, već i ljudskih života.” (tk)

Golemi izazovi koje pred Europu postavlja ruska agresija bili su tema godišnjeg seminara EGSO-a za komunikacijske stručnjake civilnog društva naslovljenog Geopolitička previranja na vratima Europe: perspektiva civilnog društva koji je održan u Zagrebu (Hrvatska) 24. i 25. listopada 2022.

Europska unija trebala bi ne samo davati potporu Ukrajini u svakodnevnom životu tijekom rata, već razmišljati i o dugoročnoj obnovi Ukrajine i njezinu putu prema članstvu u EU-u, naglašeno je na seminaru koji je organiziran u suradnji s hrvatskim Gospodarsko-socijalnim vijećem (GSV).

Seminar se sastojao od tri panela: o proširenju EU-a, komunikaciji u kriznim vremenima i energetici.

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng u svom je uvodnom govoru u Zagrebu rekla: „Pokušajmo zamisliti Ukrajinu za nekoliko godina. Znam da je teško pozitivno gledati na stvari u kontekstu vijesti koje neprestano pristižu s terena s obzirom na to da projektili i dalje svakodnevno pogađaju ukrajinske gradove i uzrokuju štetu na vodoopskrbnoj mreži i prekide u opskrbi električnom energijom. No naše razmišljanje i naš rad danas moraju biti vođeni načinom na koji želimo vidjeti Ukrajinu sutra. Ja je vidim kao obnovljenu prosperitetnu zemlju u kojoj vladaju europske vrijednosti i koja omogućava svojim građanima da se vrate normalnom životu u svojoj domovini.”  

„Zašto je Zapad pogriješio u ocjeni Vladmira Putina?”, zapitala se u svom govoru Galia Ackerman, francusko-ruska spisateljica, novinarka i povjesničarka. Po njezinu mišljenju, Putin svoj skriveni plan provodi od početka svoje vladavine u Rusiji.

Bez obzira na to, neki na Zapadu nisu uvidjeli Putinove ciljeve, a neki to nisu ni željeli. „Vladimira Putina obučio je KGB i on ima mentalitet i etiku KGB-a. Isto tako, slažem se s time da osoba koja je produkt KGB-a može biti vješta u tome da zavara najveći dio svijeta”, rekla je Galia Ackerman.

Na otvorenju događanja govorili su hrvatski ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Odjela za medije u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko.

Uvodne govore na panelima održali su predsjednik EGSO-ove Skupine za organizacije civilnog društva Seamus Boland, predsjednik EGSO-ove Skupine radnika Oliver Röpke i član EGSO-ve Skupine poslodavaca i predsjednik Stručne skupine EGSO-a za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo (SOC) Aurel Laurențiu Plosceanu.

Panel-rasprava kojom je seminar otvoren – „U sjeni rata: Novi geopolitički kontekst u Europi i njegove posljedice za budućnost EU-a” – prvenstveno se bavila ruskim utjecajem na Balkan i poukama za Ukrajinu u vezi s proširenjem EU-a.

Napori Zapada u „borbi diskursa” protiv Putinove Rusije bila je jedna od tema panel-rasprave „Komunikacija u kriznim vremenima”. Članovi i članice panela naglasili su snagu Rusije u širenju svoje propagande izvan Europe i Sjeverne Amerike i ukazali na sve veću potrebu za „armijom” profesionalaca i dobrovoljaca u borbi protiv tehnika širenja dezinformacija u Europi.

Veliki problemi na energetskom tržištu, dodatno pogoršani ratom, bili su tema panel-rasprave „Energetska revolucija između rata i klimatskih ciljeva, izazovi za zeleni plan”. Raspravljalo se o izazovima u zelenoj tranziciji, poukama koje smo izvukli iz ovisnosti o Rusiji (koje sada vrijede i za Kinu) i pozitivnim i negativnim stranama nuklearne energije.

Potporu seminaru dali su i Ured Europskog parlamenta i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. (ll)

Skupina poslodavaca EGSO-a

Poslodavci smatraju da su ekonomske migracije sve važniji element u skupu politika EU-a kojima se žele osigurati vještine i radna snaga potrebne europskim poduzećima da bi bila konkurentna, produktivna i inovativna. Ulogu ekonomskih migracija kao sastavnog dijela politika EU-a koji se nastoji povećati dostupnost kvalificirane radne snage treba sagledati u kontekstu smanjenja broja radno sposobnog stanovništva, stagnacije mobilnosti unutar EU-a, neusklađenosti vještina i nedostatka radne snage u nizu sektora.

Na seminaru „Politike EU-a u području ekonomskih migracija: odgovor na potrebe tržišta rada i potrebe za vještinama” raspravljalo se o tome kako politika ekonomskih migracija EU-a može doprinijeti promicanju pristupa migracijama u okviru kojeg se više važnosti pridaje potražnji za radnom snagom. Razmotrena su razna sredstva, pristupi u okviru politika i inicijative na europskoj, nacionalnoj i sektorskoj razini koji utječu na ulogu migracija u ispunjavanju potreba poslodavaca za vještinama.

To su događanje 7. studenog 2022. zajedno organizirali BusinessEurope i EGSO-ova Skupina poslodavaca. Među govornicima i sudionicima bila je i povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson, kao i predstavnice i predstavnici Europske komisije, Cedefop-a, EU-a, nacionalnih socijalnih partnera i nacionalnih vlasti te članovi i članice EGSO-a.

Stefano Mallia, predsjednik EGSO-ove Skupine poslodavaca, na događanju je istaknuo važnost ekonomskih migracija: „U situaciji u kojoj domaća radna snaga EU-a nije dovoljna za potrebe europskog gospodarstva, EU i države članice moraju nastaviti olakšavati migraciju kvalificiranih radnika i radnica iz trećih zemalja. Države članice trebaju osigurati da njihovi nacionalni sustavi, primjerice ispitivanje tržišta rada, pomažu u djelotvornom rješavanju problema nedostatka radne snage i vještina.”

Markus Beyrer, glavni izvršni direktor organizacije BusinessEurope, složio se i dodao: „Pozivamo Europsku komisiju da poduzme korake za uvođenje sustava ekonomskih migracija koji bi funkcionirao na temelju izražavanja interesa na razini EU-a kako bi Europa postala atraktivnija talentiranim osobama u cijelom svijetu Rado ćemo surađivati s Komisijom na osmišljavanju cjelovite verzije predložene baze talenata kako bismo osigurali da je ona dobro usklađena s potrebama poslodavaca u Europi.”

Rasprave su pokazale da su potrebne suradnja i koordinacija EU-a, država članica i dionika (prije svega poslodavaca) da bi se osiguralo da politika ekonomskih migracija EU-a može doprinijeti promicanju pristupa migracijama koji se u većoj mjeri temelji na potražnji. Baza talenata EU-a može imati važnu ulogu u povezivanju migranata iz trećih zemalja s dostupnim slobodnim radnim mjestima. Nova platforma EU-a za migracije namijenjena poboljšanju upravljanja migracijama radne snage, opisana u paketu mjera za vještine i talente, trebala bi unaprijediti suradnju i koordinaciju među svim relevantnim dionicima. S obzirom na važnost funkcionalnih nacionalnih okvira migracijske politike, Komisija bi trebala utvrditi mogućnosti za uzajamno učenje i istorazinsko ocjenjivanje o pitanjima kao što su redovito ažuriranje popisa deficitarnih zanimanja i ispitivanje tržišta rada koje dobro funkcionira.

Ovdje možete naći cjelokupni sažetak događanja: https://www.eesc.europa.eu/en/news-media/news/eu-economic-migration-policies-responding-labour-market-and-skills-needs-0 (dv)

Skupina radnika EGSO-a

Početkom ovog mjeseca Skupina radnika održala je sastanak kako bi raspravljala o temeljnom pitanju sindikalnog pokreta – demokraciji na radnom mjestu. Ključno je da radnici i njihovi predstavnici budu informirani o donošenju odluka u poduzeću i da se s njima o tome savjetuje. Savjetovanjem se promiču bolje plaće i bolji uvjeti za radnike, što pak povećava produktivnost i veće sudjelovanje radnika. Poduzeća koja podupiru demokraciju na radnom mjestu doista su znatno bolja i inovativnija. U aktualnoj zelenoj i digitalnoj tranziciji naglašena je hitna potreba za stvaranjem snažnog zakonodavnog okvira kojim se podupire demokracija na radnom mjestu.

Oliver Röpke, predsjednik EGSO-ove Skupine radnika, pozdravio je sudionike i podsjetio na posljedice globalne pandemije i ruske invazije na Ukrajinu za europsko gospodarstvo. Sastanak je zatim otvorio Aurelio Fernández López, član španjolskog stalnog predstavništva pri EU-u, koji je prisutnima potvrdio da će demokracija na radnom mjestu biti ključni prioritet španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Rolf Schmachtenberg, državni tajnik u njemačkom Saveznom ministarstvu rada i socijalnih pitanja, održao je uvodni govor u kojemu je istaknuo da su sudjelovanje radnika i suodlučivanje temelj njemačkog gospodarskog uspjeha.

Druga tematska rasprava dana odnosila se na ulogu demokracije na radnom mjestu u održavanju radnih standarda u lancima opskrbe. Članica Skupine radnika Maria del Carmen Barrera Chamorro uputila je na svoje mišljenje o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu, koje je nedavno usvojeno. Premda je izrazila potporu naporima Komisije u tom području, napomenula je da sadašnji prijedlozi isključuju sudjelovanje sindikata i radničkih vijeća.

Sažimajući raspravu, Oliver Röpke rekao je da će poslijepodnevna rasprava pridonijeti trenutačnom radu EGSO-a na pitanju demokracije na radnom mjestu, temi kojom bi se trebali pozabaviti europski sindikati surađujući na zajedničkom pothvatu.

EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva

Akademska zajednica, lokalne organizacije civilnog društva, predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti i članovi EGSO-a sastali su se u listopadu 2022. na konferenciji u kulturnom centru Dolní Vítkovice, bivšoj industrijskoj zoni za vađenje ugljena i proizvodnju čelika u Ostravi. Konferenciju „Preobrazba Moravsko-šleske Regije – U potrazi za društveno pravednom tranzicijom” organizirala je EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva u okviru češkog predsjedanja Vijećem EU-a, uz sudjelovanje ministrice okoliša Češke Republike Anne Hubáčkove, bivšeg europskog povjerenika Vladimíra Špidle i bivše europske povjerenice i predsjednice EGSO-a Christe Schweng.

Otvarajući konferenciju, predsjednik EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva Séamus Boland istaknuo je hitnu potrebu za pravednom tranzicijom na klimatski neutralno gospodarstvo i za tim da akteri civilnog društva osiguraju da nitko ne bude zapostavljen. Izjavio je: „Europski zeleni plan i digitalna tranzicija EU-a međuovisni su i ključni za strategiju EU-a za geostratešku neovisnost o Rusiji. Međutim, tu veliku stratešku viziju EU-a moramo spustiti na lokalnu razinu jer se ništa neće postići bez uključivanja lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva. Moramo ih izravno uključiti u postupke „odozdo prema gore” kako bismo zajednički razvijali kreativna i održiva rješenja za održivu budućnost.”

Predsjednik Boland prepoznao je odao je priznanje naporima koje je Moravsko-šleska regija uložila kako bi se preobrazila u održivu i niskougljičnu regiju. Također je naglasio izazov u pogledu identiteta koji proizlazi iz preobrazbe iz češkog središta za proizvodnju čelika u u gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Jasno je da taj proces podrazumijeva i stvaranje novog lokalnog identiteta.

Jedan od najvažnijih zaključaka konferencije bio je da socijalno pravedna tranzicija može postati stvarnost samo uz pomoć bogatog skupa aktivnosti i mjera: povećanja ulaganja jamčenjem kontinuiranog pristupa javnim i privatnim sredstvima; usmjeravanja na male projekte, socijalne usluge, infrastrukturu, inovacije i istraživanje, poljoprivredu, razvoj i socijalnu koheziju; razmjene znanja među industrijama i sektorima te učenja iz najboljih praksi i pozitivnih primjera. Sve te aktivnosti i mjere trebale bi biti posebno usmjerene na stvaranje novih radnih mjesta, kvalificiranije radne snage te veće integracije i uključivosti.

Organizacije civilnog društva moraju biti izravno uključene u način na koji se promjene odvijaju, u partnerstvu i uz pomoć uključivog pristupa „odozdo prema gore”, kako bi se osigurao participativni pothvat i, u konačnici, istinski pravedna tranzicija.

Više o tome možete saznati na internetskim stranicama EGSO-a, a cjeloviti tekst preporuka i zaključaka, fotografije, videozapise i prezentacije svih gostujućih govornika možete naći na stranici događanja. (jk/mr)

EGSO se priprema za godišnje događanje „Tvoja Europa, tvoje mišljenje!”, na kojem će učenici i učenice iz cijele Europe moći iznijeti svoje mišljenje o vlastitom aktivnom građanstvu u participativnoj demokraciji.

„Tvoja Europa, tvoje mišljenje!” (YEYS!) događanje je koje se nakon tri godine ponovo odvija u fizičkoj prisutnosti i održat će se 23. i 24. ožujka 2023. pod nazivom „Dijalozi mladih o demokraciji”.

Budući da se događanje održava nakon godine kojom su dominirali kriza u Ukrajini, prijetnje miroljubivim režimima i nepredvidivi društveni i gospodarski izazovi koji za sobom povlače sistemske promjene, tema ovogodišnjeg događanja bit će kako podizati svijest o demokratskim vrijednostima i istovremeno poticati kritičko razmišljanje, osnaživanje mladih i njihovo sudjelovanje.

Tijekom događanja, koje će trajati dva dana, učenici i učenice sudjelovat će u nizu radionica i interaktivnih aktivnosti na kojima će osmisliti preporuke koje će se poslati europskim institucijama i visokopozicioniranim europskim donositeljima politika i odluka.

Prijave su završene 6. prosinca, a mogle su se prijaviti škole iz svih država članica EU-a i sedam zemalja kandidatkinja (Albanija, Moldavija, Republika Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Turska i Ukrajina).

Iz svake zemlje ždrijebom će biti odabrana po jedna škola koja će sudjelovati u dvodnevnom događanju čiji će se dijelovi prenositi i putem EGSO-ovih kanala na društvenim mrežama.

Članovi i članice EGSO-a posjetit će izabrane škole dovoljno unaprijed kako bi učenike i učenice te nastavnike i nastavnice pripremili za YEYS. Posjeti će biti organizirani u školama ili na daljinu u siječnju i veljači 2023., a školama će prije posjeta biti poslana dokumentacija i pedagoški materijal. (ck)

Kako bi obilježio Međunarodni dan osoba s invaliditetom (3. prosinca), EGSO predstavlja virtualnu izložbu fotografija „Poznajete li ove sportašice?”

Izložba se sastoji od niza plakata sa sportašicama iz osam andaluzijskih pokrajina u Španjolskoj. Sve su one sportašice s intelektualnim teškoćama koje žive za sport zahvaljujući svojim golemim naporima i naporima svojih obitelji, opirući se svim preprekama koje bi ih inače spriječile u tom uspjehu.

Plakati prikazuju priče i iskustva 24 sportašice. Po tri plakata iz svake pokrajine pokazuju hrabrost, napredak i snagu karakteristične za te sportašice, kojima je, suprotno svim očekivanjima, sport omogućio da promijene svoj život.

Izložba se održava na internetu od 1. do 31. prosinca 2022. Riječ je o kulturnoj inicijativi koja je povezana sa samoinicijativnim mišljenjem EGSO-a „Mjere EU-a za razdoblje nakon COVID-a 19: Bolji oporavak putem sporta”. (ck)