VGlasačka prava osoba s invaliditetom: EGSO traži izmjenu Izbornog akta EU-a

This page is also available in

EGSO smatra da je neprihvatljivo i u suprotnosti s temeljnim vrijednostima EU-a da zbog pravnih i tehničkih prepreka koje su još uvijek prisutne posvuda u Europi nijedna jedina država članica EU-a ne može zajamčiti izbore u potpunosti dostupne svima.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva Europski parlament (EP), Vijeće EU-a i države članice da hitno izmijene Izborni akt iz 1976. kako bi se zajamčilo da svi građani i sve građanke EU-a s invaliditetom doista mogu ostvariti pravo glasa na izborima za Europski parlament 2024.

U mišljenju „Potreba da se osobama s invaliditetom zajamči stvarno pravo glasanja na izborima za Europski parlament„, usvojenom 2. prosinca, EGSO traži da se u tekstu Izbornog akta razjasne načela univerzalnosti, tajnosti i neposrednosti.

Time bi se stalo na kraj diskriminaciji birača s invaliditetom koja je povezana s postojećim pravilima ili organizacijom izbora u raznim državama članicama, koji se znatno razlikuju od zemlje do zemlje. To bi također pomoglo da se uklone postojeće pravne ili tehničke prepreke, zbog kojih su milijuni osoba lišeni glasačkog prava.

„EGSO smatra da je takva diskriminacija neprihvatljiva i u suprotnosti s temeljnim vrijednostima EU-a, Ugovorom o Europskoj Uniji i važnim međunarodnim pravnim i političkim aktima”, izjavio je izvjestitelj za to mišljenje Krzysztof Pater.

Mišljenje je usvojeno na zadnjem plenarnom zasjedanju EGSO-a, na kojem su pitanja invaliditeta bila u središtu pozornosti, prigodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom 2020., koji se u cijelom svijetu obilježava 3. prosinca. Mišljenje se nadovezuje na informativno izvješće EGSO-a iz 2019. godine.

„Ovo je mišljenje prije svega o ljudskom dostojanstvu. Ono što tražimo povezano je s načelom jednakih prava za sve. Kako je moguće da u 21. stoljeću milijuni građana i građanki EU-a s invaliditetom ne mogu ostvariti svoje biračko pravo, a donositelji odluka ne čine gotovo ništa kako bi to promijenili? To je jedno od ključnih pitanja za demokraciju EU-a“, naglasio je g. Pater.

Zatim je izrazio nadu da će osobe s invaliditetom proći bolje od žena u Europi. Naime, posljednja ograničenja na pravo glasa žena u području koje je danas Europska unija ukinuto je tek 1976. godine, 70 godina nakon što je Finska postala prva zemlja u Europi koja je ženama omogućila da glasaju.

EGSO je upozorio da će, ako ne dođe do pravnih promjena, broj građana i građanki koji bi mogli biti lišeni tog prava nastaviti rasti jer se udio osoba s nekim oblikom invaliditeta u stanovništvu EU-a, koje ubrzano stari, u prosjeku povećava za jedan posto svakih šest godina.

Pravo glasa također je uskraćeno osobama na kratkotrajnom bolničkom liječenju, osobama koje se liječe ili su na rehabilitaciji u vlastitom domu i osobama u izolaciji zbog epidemioloških rizika.

U IZVJEŠĆU EGSO-a IZ 2019. SKREĆE SE POZORNOST NA DISKRIMINACIJU BIRAČA I BIRAČICA S INVALIDITETOM

U izvješću EGSO-a iz 2019., koje je sastavio Krzysztof Pater, detaljno su navedena ograničenja i prepreke s kojima se birači i biračice s invaliditetom suočavaju u pojedinačnim državama članicama. Navodi se i 200 primjera rješenja, koja postoje u svakoj zemlji.

Zaključci tog izvješća, objavljenog dva mjeseca prije izbora za Europski parlament 2019., kasnije su potvrđeni u izvješćima medija i organizacija civilnog društva o tim izborima.

Unatoč nekim pozitivnim promjenama u francuskim i njemačkim nacionalnim zakonima neposredno prije izbora za EP, utvrđeno je da nacionalni zakoni u 14 zemalja još uvijek isključuju oko 400 000 građana i građanki iz glasanja zbog problema s mentalnim zdravljem ili intelektualnih teškoća. Osobe s invaliditetom koje ne mogu glasati zbog organizacijskih ili tehničkih rješenja koja proizlaze iz nacionalnih pravila broje se u milijunima.

Na primjer, u izvješću se navodi da u osam država članica EU-a za osobe koje ne mogu fizički doći na biralište zbog invaliditeta ili bolesti ne postoji drugi način glasanja. U 18 zemalja slabovidne osobe ne mogu glasati samostalno, a u devet zemalja birači i biračice na glasačkom listiću moraju napisati identifikacijski broj kandidata/kandidatkinje, njegovo/njezino ime ili ime stranke koju podržavaju, što za mnoge predstavlja veliku prepreku.

MJERE KOJE PREDLAŽE EGSO

EGSO smatra da se postojeće prakse kojima se diskriminiraju građani i građanke EU-a s invaliditetom mogu brzo ukloniti izmjenom Izbornog akta kako bi se države članice EU-a obvezale da uvedu standarde kojima bi se zajamčilo da te osobe doista mogu ostvariti pravo glasa.

U tu svrhu EGSO poziva na to da se razjasni načelo općeg biračkog prava iz Izbornog akta unošenjem navoda da se nijednom građaninu i nijednoj građanki EU-a ne smije na temelju nacionalnih propisa uskratiti biračko pravo na izborima za EP zbog invaliditeta ili zdravstvenog stanja.

U Izbornom aktu potrebno je pojasniti i načelo neposrednosti i tajnosti izbora. EGSO predlaže šest mjera koje bi države članice EU-a trebale poduzeti kako bi osigurale poštovanje tih načela kad je riječ o glasanju svih građana i građanki, uključujući osobe s invaliditetom.

EGSO smatra da bi za provedbu predloženih rješenja EU mogao iskoristiti pozitivna iskustva mnogih zemalja.

„Ako se sva ta pravila provedu, europski izbori 2024. bit će uistinu univerzalni i dostupni svima. To je naš cilj i to bi moglo označiti novo doba za prava osoba s invaliditetom u Europi“, zaključio je Krzysztof Pater.

Downloads

Voting rights of persons with disabilities: EESC demands a change in the EU electoral law