Piše: Florian Marin

Europski gospodarski i socijalni odbor predlaže da novi okvir EU-a za praćenje šuma bude održiv, isplativ i operativno izvediv. Osim toga, trebao bi biti pravodoban, siguran i zaštićen, dinamičan, uključiv i participativan kako bi se omogućila bliska suradnja znanosti i prakse, a u isto vrijeme i bolje planiranje i osmišljavanje politika na temelju činjenica.

Od ključne je važnosti osigurati komplementarnost i spriječiti udvostručavanje podataka koji su već obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom, primjerice o klimi ili kvaliteti zraka, propisima o bioraznolikosti, kao i zajedničkom poljoprivrednom politikom.

Kad je riječ o klimatskim promjenama, uz podatke o ruralnom razvoju, kružnom gospodarstvu i znanosti potrebno je raspolagati dugoročnim podacima. Važno je osigurati interoperabilnost i istu granularnost, tehnologiju i učestalost, posebno kada se dodatni podaci prikupljaju u svim državama članicama EU-a. Treba stalno voditi računa o smanjenju administrativnog opterećenja i izbjegavanju prekomjerne birokracije, kao što je višestruko prikupljanje podataka i izvješćivanje. Podacima o šumama treba dati jednaku važnost, neovisno o tome jesu li gospodarski, socijalni ili okolišni.

Ne možemo u dovoljnoj mjeri naglasiti koliko je važno poštovati pravo privatnog vlasništva i vlasništva nad podacima, posebno u okviru načela supsidijarnosti. U infrastrukturi za podatke o šumama prije svega treba prevladavati javni interes.

Svaka država članica EU-a koja iskorištava šume trebala bi imati dugoročan plan za šume kojim se dopunjuju druge strategije za šume i drvo, čime bi se osigurala savršena usklađenost s ciljevima održivog razvoja. S obzirom na višestruku vrijednost šuma, socijalni i gospodarski aspekti trebali bi biti obuhvaćeni strukturom planova za šume, a načelo partnerstva i uključivanje civilnog društva trebali bi biti sastavni dio razvoja i provedbe dugoročnih planova za šume.

Ulogu Stalnog odbora za šumarstvo treba ojačati i u njega uključiti relevantne aktere iz civilnog društva.