EGSO ponovno ističe da je smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. dobar izbor. No, u svojem mišljenju „Povećanje klimatskih ambicija Europe” naglašava da je važno pojačati napore ostvarivanja srednjoročnih ciljeva kako bi se proces ubrzao. U protivnom možda ne ispunimo cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

Činjenica je da je COVID-19 doveo do golemih gospodarskih problema. Međutim, preusmjeravanje ulaganja u plan oporavka utrlo je put novoj strategiji „potrošnje usmjerene na oporavak i kombinirane s ambicioznim mjerama u području klime“, istaknuo je suizvjestitelj iz EGSO-a Jan Dirx.

„U tom se mišljenju naglašava i potreba jačanja biogospodarstva i zamjene fosilnih goriva, stoga je iznimno važno dati prednost ažuriranju europskog zakonodavstva o prelasku na goriva iz obnovljivih izvora“, naglasio je izvjestitelj iz EGSO-a Arnold Puech d’Allisac.

Sada je važnije nego ikada iskoristiti sva moguća sredstva za unapređenje klimatskih ambicija: zeleni plan, propis o klimi, VFO, fond za oporavak Next Generation EU, ZPP, strategiju „od polja do stola“ i strategiju o bioraznolikosti, trgovinske politike i sporazume itd. Sve bi te instrumente trebalo dosljedno povezati i pobrinuti se za to da u tranziciji nitko ne bude zapostavljen.

Građani i građanke „ključni su partneri u borbi protiv klimatskih promjena“ i preduvjet za uspješnu klimatsku politiku u EU-u.

Stoga je EGSO ponovno iznio svoj prijedlog da se uspostavi europska platforma dionika klimatskog pakta utemeljena na načelima uključivosti, transparentnosti i istinskog sudjelovanja i odgovornosti dionika u području klime na svim razinama. (mr)