EGSO-ova Skupina radnika

Godišnje izvješće o napretku za 2023. Europske agencije za okoliš (EEA) ne budi preveliku nadu: EU do 2030. možda neće ostvariti većinu ciljeva Posebno su loši izgledi za potrošački otisak, razine potrošnje energije, kružnu proizvodnju i ekološku poljoprivredu, iako ni ostatak – od bioraznolikosti do prilagodbe klimatskim promjenama i njihovog ublažavanja – ne izgleda ništa bolje.

Bitno drugačiji nisu bili ni rezultati sastanka COP28, s čijim zaključcima, kako je pokazala rasprava na EGSO-ovom plenarnom zasjedanju u prosincu, civilno društvo nije nimalo zadovoljno. Unatoč tome što se fosilna goriva prvi puta identificiraju kao glavni uzrok klimatskih promjena, tekst je bogatiji riječima nego konkretnim mjerama i ne navodi jasno tko će i koliko morati platiti. Cilj da se porast prosječne globalne temperature ograniči na 1,5 stupanj do kraja stoljeća teško će se postići, jer će temperatura za toliko porasti već u sljedećih pet godina. Godina 2023. bila je najtoplija godina ikad zabilježena, a svaki njezin mjesec nakon lipnja najtopliji mjesec ikad zabilježen.

Ta turobna slika ne smije nas obeshrabriti već, dapače, motivirati jer valja nešto poduzeti. Sad nije trenutak za stidljive dobre namjere (u prošlosti ih je bilo sasvim dovoljno i vidite kamo su nas dovele) ili povratak na mjere štednje. Načela pravedne tranzicije i gospodarske, socijalne i okolišne održivosti moraju prožimati svaku politiku EU-a. U skladu s najnovijim mišljenjem EGSO-a o toj temi, to mora uključivati usvajanje direktive o pravednoj tranziciji u svijetu rada, i to na razini cijelog EU-a. Ovaj golemi zadatak koji je pred nama može se ostvariti samo ako svi u njemu sudjeluju. Ako troškovi opet budu prebačeni samo na najranjivije skupine, kao što je već često slučaj, populizam krajnje desnice sve će više rasti. Jednom kad ni oni ne budu više mogli poricati katastrofalne učinke klimatskih promjena, bit će prekasno.