Sve više Europljana i Europljanki zabrinuto je zbog toga što ne mogu pronaći pristojan smještaj koji si mogu priuštiti. Prijeti im opasnost od neprimjerenog smještaja, financijskog pritiska, nesigurnosti stanovanja, pa čak i beskućništva. Cjenovna nedostupnost smještaja može utjecati na zdravlje i dobrobit ljudi, stvoriti nejednake životne uvjete i mogućnosti, nametnuti troškove zdravstvene skrbi, dovesti do niže produktivnosti i štetiti okolišu.

Na nedavnoj konferenciji koju je u Bruxellesu održao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) jasno je upozoreno na činjenicu da se stambena kriza u Europi pogoršava i da to uzrokuje brojne popratne pojave.

Prema nedavnoj studiji Eurofounda, stambena kriza pogotovo pogađa mlade, koji zbog toga ne mogu napustiti obiteljski dom. Između 2007. i 2019. dob u kojoj najmanje 50 % osoba živi izvan roditeljskog doma u EU-u se povećala s 26 na 28 godina. U Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Belgiji, Grčkoj, Irskoj i na Cipru u razdoblju od 2010. do 2019. došlo je do najvećeg porasta broja osoba koje u dobi od 25 do 34 godine žive s roditeljima.

EGSO već godinama upozorava na probleme koji se u vezi sa stanovanjem javljaju na području cijelog EU-a i 2020. usvojio je mišljenje „Univerzalan pristup dugoročno pristojnom, održivom i cjenovno pristupačnom stanovanju”, koje su sastavili članovi Raymond Hencks i András Edelényi i u kojem je pozvao na izradu europskog akcijskog plana za stanovanje.

U preporukama s konferencije EGSO namjerava dati politički poticaj raspravi i osigurati da se stambena kriza u EU-u uvrsti na dnevni red novog Europskog parlamenta i nove Komisije za razdoblje 2024. – 2029. Europska unija mora osigurati sredstva da riješi problem manjka pristojnih i cjenovno pristupačnih mogućnosti stanovanja.