Udruga SUS Inima dosad je pomogla desecima tisuća ukrajinskih izbjeglica pronalazeći im smještaj, zadovoljavajući njihove osnovne potrebe i organizirajući im obrazovanje ili psihološku potporu u suočavanju s ratnim traumama. Uspostavlja se i infrastruktura za pomoć izbjeglicama u snalaženju s rumunjskim ekonomskim i pravnim okvirom. Cilj svega toga je omogućiti im što bezbolniju integraciju u rumunjsko društvo kako bi se osjećali kao kod kuće. Razgovarali smo s Lu Knobloch iz SUS Inime.

EGSO info: Što vas je potaknulo da započnete ovaj projekt ili inicijativu?

SUS INIMA je razvila programe za intervenciju i reagiranje u kriznim situacijama jer je na lokalnoj razini bilo potrebno tijelo koje može surađivati s javnim i privatnim tijelima, a istovremeno osigurati transparentnost i pouzdanu platformu preko koje mogu surađivati svi dionici voljni pružiti pomoć. Potaknula nas je i činjenica da su izbjeglice iz Ukrajine bile većinom žene i djeca od kojih mnogi nikad prije nisu bili u inozemstvu pa nisu imali iskustva s pravnom papirologijom, planiranjem putovanja itd. Situaciju je dodatno zakomplicirala i jezična barijera.

Kako je vaš projekt primljen? Jeste li dobili povratne informacije od osoba kojima ste pomogli? (Možete li navesti neki primjer?)

Isprva je pomoć koju smo nudili prihvaćana s određenom dozom oklijevanja, no s vremenom je broj zahvalnih korisnika svih vrsta interventnih mjera, podrške ili raznih usluga, od smještaja, prijevoza, pokrivanja osnovnih potreba (hrana i odgovori na krizne situacije) do obrazovanja, znatno porastao.

Kako ćete ova financijska sredstva upotrijebiti za daljnje pružanje pomoći u zajednici? Planirate li već neke nove projekte?

Konkretno financiranje ići će u dva smjera: 1) psihološka podrška izbjeglicama, prvenstveno djeci, kako bi im se pomoglo da se nose s traumama; 2) razvijanje nove inicijative u području ekonomske i socijalne kohezije, u smislu uspostave infrastrukture putem koje se može pomagati i savjetovati izbjeglice koji su svladali osnove rumunjskog pravnog i ekonomskog okvira, aktivno ih poticati na pronalaženje posla ili otvaranje lokalnih poduzeća i u tome im pomagati. Time bi se promicalo aktivno građanstvo i održiva društvena uključenost.

Što biste savjetovali drugim organizacijama, kako mogu postići rezultate pomoću takvih aktivnosti i programa?

• Nemojte se nadmetati s lokalnim vlastima, dionicima i nevladinim organizacijama, surađujte s njima,
• a sve programe ili inicijative koje želite razviti temeljite na konkretnim studijama slučajeva korisnika i njihovih potreba.

Mislite li da će, ako rat u Ukrajini potraje, doći do zasićenja u pogledu solidarnosti s ukrajinskim izbjeglicama? Što organizacije civilnog društva mogu i trebaju učiniti da bi to spriječile? Može li EU u tome odigrati pozitivnu ulogu?

Solidarnost je još uvijek na visokoj razini, ali se potpora koju pružaju lokalne zajednice smanjuje zbog iscrpljenih resursa. Jedan od načina na koji se mogu zadovoljiti postojeće potrebe je nastaviti pružati podršku i pomoć ukrajinskim izbjeglicama da se integriraju u lokalne zajednice u kojima se nalaze i u određenoj mjeri pojednostaviti papirologiju i procedure koje moraju proći da bi se zaposlili, otvorili poduzeće, dobili pristup bankovnim računima, osiguranju i zdravstvenim uslugama. To je potrebno da bi se osiguralo održivo smanjenje financijske ovisnosti o vanjskim izvorima. Civilno društvo ima ključnu ulogu u razvoju i pružanju pomoći i potpore izbjeglicama. EU može pomoći stvaranjem širih mreža na razini Europske komisije kojima bi se poduprla i olakšala razmjena znanja i iskustava koja može donijeti korist svim stranama, onima koji programe provode i onima koji ih koriste.