Europska industrija suočava se s brojnim izazovima, kao što su iznimno visoka cijena energije, poteškoće u privlačenju kvalificirane radne snage i pristup financiranju. EU je 2023. predstavio industrijski plan u okviru zelenog plana, usmjeren na postizanje ugljične neutralnosti.Prilikom predstavljanja političkih smjernica prošle jeseni, predsjednica Ursula von der Leyen osvrnula se, u duhu izvješća Marija Draghija, na „plan za čistu industriju” za konkurentne industrije i kvalitetna radna mjesta.
Europska industrija suočava se s brojnim izazovima, kao što su iznimno visoka cijena energije, poteškoće u privlačenju kvalificirane radne snage i pristup financiranju. EU je 2023. predstavio industrijski plan u okviru zelenog plana, usmjeren na postizanje ugljične neutralnosti.Prilikom predstavljanja političkih smjernica prošle jeseni, predsjednica Ursula von der Leyen osvrnula se, u duhu izvješća Marija Draghija, na „plan za čistu industriju” za konkurentne industrije i kvalitetna radna mjesta.
Industrija je ključan dio zelene i digitalne tranzicije, kao i našeg ekonomskog sustava. Ali što taj novi plan znači za radnike? Snažna, sindikalno organizirana, dobro plaćena radna snaga s dobrim radnim uvjetima nije samo pitanje sindikata već je i važna za društvo u cjelini, demokraciju i socijalnu stabilnost, ali i produktivnost poduzeća.
Bez odgovarajućih smjernica i dostatnog javnog financiranja, taj bi se plan u konačnici mogao ograničiti samo na one dijelove Draghijeva izvješća i programe konkurentnosti koji najviše pogoduju deregulaciji. Time bi se mogao ugroziti europski socijalni model jer bi se poticao štetan oblik tržišnog natjecanja s negativnim posljedicama na plaće i radne uvjete.
Taj problem tema je zajedničke konferencije o europskoj industrijskoj politici za kvalitetna radna mjesta, koju Skupina radnika EGSO-a i Europska konfederacija sindikata (ETUC) organiziraju 14. veljače u prostorijama EGSO-a. Pozivamo sve zainteresirane da zabilježe datum u kalendar i pridruže se raspravi.
EGSO je u prosincu upriličio prikazivanje filma Pod sivim nebom o bjeloruskim novinarima koji plaćaju strašnu osobnu cijenu za izvješćivanje o političkim previranjima u svojoj zemlji.
EGSO je u prosincu upriličio prikazivanje filma Pod sivim nebom o bjeloruskim novinarima koji plaćaju strašnu osobnu cijenu za izvješćivanje o političkim previranjima u svojoj zemlji.
Pod sivim nebom, prvi igrani film bjelorusko-poljske režiserke Mare Tamkovič, potresna je priča o Leni, bjeloruskoj novinarki koja završava u zatvoru zbog izravnog prijenosa vladine represije nad mirnim prosvjedima na Trgu promjena u Minsku. Godine 2020. nezabilježen val prosvjeda potresa Bjelorusiju nakon namještenih izbora na kojima je Aleksandr Lukašenko ponovno izabran šesti put.
Lena i njezina kamermanka Olja bivaju uhićene jer su nastavile snimati prosvjede unatoč tome što ih je pratio policijski dron. U kafkijanski apsurdnom preokretu Lenu najprije optužuju za „organiziranje nereda i ometanje javnog prijevoza”, a naposljetku i za veleizdaju. Ono što je trebao biti sedmodnevni pritvor pretvara se u osmogodišnju zatvorsku kaznu izrečenu na tajnom suđenju. Njezina kolegica dobiva dvije godine. Lenin suprug Ilja, i sâm žrtva režimske policije, očajnički pokušava osloboditi Lenu iz zatvora, čak je pokušava uvjeriti da prizna krivnju u zamjenu za slobodu. No Lena to ne može učiniti.
Film je nadahnut istinitom pričom Kacjarine Andrejeve, novinarke bjeloruske televizijske kuće Belsat, njezina supruga Ihara Iljaša i kolegice Darje Čuljcove. Dok je Darja odslužila dvogodišnju kaznu, Kacjarina i Ihar trenutačno su u zatvoru, pri čemu Kacjarina služi produljenu zatvorsku kaznu u trajanju od osam godina i tri mjeseca. No oni ni izdaleka nisu jedini: potkraj 2024. Bjelorusko društvo novinara izjavilo je da je iza rešetaka još 45 medijskih djelatnika. Mnogi se suočavaju s pritiscima čak i nakon bijega u inozemstvo.
Film je imao svjetsku premijeru na festivalu Tribeca u New Yorku u lipnju 2024.
Pod sivim nebom prikazan je 13. prosinca u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) u nazočnosti režiserke Tamkovič, u sklopu seminara o ulozi bjeloruskih neovisnih medija u poticanju otpornog društva koje se demokratizira.
EGSO info razgovarao je s Marom Tamkovič o njezinu filmu.
Koliko točno film prati stvarne događaje i sudbinu Kacjarine Andrejeve? Jeste li koristili i stvarne snimke nastale na prosvjedima 2020. i tijekom postupka protiv Andrejeve?
Stvarne snimke koriste se u filmu nekoliko puta. Snimke prosvjeda koje protagonisti puštaju na početku filma zapravo su snimke Andrejeve i Čuljcove – stvarne snimke koje smo ugradili u igranu scenu. Snimke pritvaranja Ramana Bandarenke koje protagonisti prate na prijenosnom računalu također su stvarne (aktivista Ramana Bandarenku nasmrt su pretukli maskirani nasilnici kad ih je pokušao zaustaviti u rezanju crvenih i bijelih vrpca koje simboliziraju bjelorusku zastavu iz razdoblja prije sovjetske okupacije). Na kraju filma, takoreći kao epilog, prikazujem montažu Kacjarininih snimki uživo s prosvjeda.
Glavna je priča usko povezana sa stvarnošću: pratimo kako su novinari uhićeni, kako im se sudilo i koje su kazne dobili. Međutim, moj cilj nije bio točno prenijeti te događaje, već iznijeti emocionalnu istinu o odlukama koje su ljudi morali donijeti i bolnim posljedicama s kojima su se suočili. Likovi imaju drukčija imena kako bi se stvorila određena distanca između njih i osoba iz stvarnog života koje su poslužile kao nadahnuće, ali i kako bi se publici dala prilika da na tu priču gleda kao na jednu od mnogih, kao metaforu za ono što se dogodilo cijeloj zemlji.
Zna li šira javnost u Bjelorusiji što se dogodilo Andrejevoj i drugim novinarima poput nje? Znate li koliko je ljudi pretrpjelo istu ili sličnu sudbinu?
U Bjelorusiji je došlo do političkih uhićenja i represije u toliko širokim razmjerima da je teško ne biti svjestan situacije. Najmanje 130 000 osoba pretrpjelo je razne oblike represije, a nakon 2020. zemlju je napustilo oko 500 000 ljudi. Razmjeri tih događaja naprosto su preveliki da bi ih se moglo sakriti.
Službeni broj političkih zatvorenika (okrivljenih ili osuđenih na temelju optužbi za kazneno djelo) u Bjelorusiji posljednjih nekoliko godina iznosi oko 1300 osoba, ali morate razumjeti da su stotine, ako ne i tisuće, već odslužile kaznu, nekima je odobreno ranije puštanje na slobodu, a mnogo novih osuđenika boji se zatražiti status političkih zatvorenika. Riječ je o tvorničkoj traci represije koja je u stalnom pokretu i na kojoj novi zatvorenici zamjenjuju one koji bivaju pušteni na slobodu.
Koja je bila glavna motivacija za snimanje ovog filma? Što želite postići?
Kao Bjeloruskinja osjećala sam potrebu da učinim nešto nakon što je bjeloruski režim brutalno ugušio prosvjede 2020. Kao bivša novinarka mogla sam se jako dobro poistovjetiti sa svojim likovima. Kao režiserku privukla me snažna i duboka priča koju sam jednostavno morala prikazati.
Što biste željeli da gledatelji shvate kao glavnu poruku ili da osjećaju nakon gledanja vašeg filma?
Doista se nadam da će ljudi stati i razmisliti o tome što zapravo znači sloboda, koliko može koštati i jesu li zaista svjesni onoga što imaju. Nadam se da će im misli biti s Kacjom i Iharom i svim drugim osobama iza rešetaka, s obzirom na to da mnogi u Europi slobodu uzimaju zdravo za gotovo.
Što bi EU – njegove institucije, civilno društvo, udruženja novinara, organizacije za ljudska prava, nacionalne vlade – trebali učiniti kako bi pružili pomoć?
Pozivam EU da ne zaboravi Bjelorusiju i ne otpiše je kao izgubljen slučaj. Upravo potpora EU-a omogućuje našoj kulturi, medijima i civilnom društvu da prežive pod ovim golemim pritiskom i, iako se to možda čini kao dugoročno ulaganje, ono će se svakako isplatiti.
Prijave počinju u veljači 2025. Uskoro će na internetskoj stranici Tjedna civilnog društva (#CivSocWeek) i na društvenim medijima biti dostupne dodatne informacije. Pratite nas!
„Oslobađanje potencijala konkurentnosti za ostvarenje zajedničkog napretka” glavni je cilj novousvojenih prioriteta naše skupine.
U kontekstu trenutačnih globalnih izazova konkurentnost i stvaranje okruženja pogodnog za poslovanje moraju biti prioriteti političkog programa poduprtog konkretnim mjerama.
Kako bi EU bio okruženje pogodno za poslovanje, konkurentnost se ne smije temeljiti na subvencijama i protekcionizmu, nego na izvrsnosti i zdravom tržišnom natjecanju, a poduzeća moraju imati konkurentan pristup svim potrebnim proizvodnim resursima.Želi li pogodovati poslovanju, EU mora donijeti uredbu kojom će poticati poslovanje i produktivnost, omogućiti potpuno funkcioniranje jedinstvenog tržišta i administrativno opterećenje svesti na minimum. Osim toga, za privlačenje ulaganja ključno je ostvariti puno povjerenje između poduzeća i oblikovatelja politika, a nužno je i zaštititi interese poduzeća iz EU-a u odnosu na međunarodne konkurente.
Stoga pozivamo na donošenje sljedećih 10 prioritetnih mjera politike koje bi pogodovale poslovanju:
radikalna reforma regulatornog pristupa
sustavi produktivnih inovacija usmjereni na ulaganja i inovacije
visoki tehnološki kapaciteti u području obrane, sigurnosti i zelene tranzicije i potpora tehnološkim start-up poduzećima
Ako želimo iskoristiti pozitivan učinak konkurentnih poduzeća da bismo ostvarili snažno gospodarstvo i globalno utjecajan EU, treba hitno provesti navedene mjere.
Izvješća Enrica Lette i Marija Draghija poziv su na djelovanje: ili će EU ponovo postati konkurentan ili će biti prinuđen na koncesije u području dobrobiti, ekoloških standarda i temeljnih sloboda.
EGSO je za ovogodišnje izdanje inicijative „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” (YEYS) zaprimio stotine prijava iz srednjih škola iz cijelog EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine.
EGSO je za ovogodišnje izdanje inicijative „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” (YEYS) zaprimio stotine prijava iz srednjih škola iz cijelog EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine.
Organizatori tog događanja, koje će se održati 13. i 14. ožujka 2025., pažljivo su pregledali i ocijenili sve prijave i odabrali 36 srednjih škola.
„Tvoja Europa, tvoje mišljenje” vodeće je godišnje događanje EGSO-a za mlade, a ove će godine okupiti gotovo 100 učenika i učenica i 37 nastavnika i nastavnica. Održat će se pod nazivom „Dajmo glas mladima” i trajati dan i pol, a naglasak će biti na ulozi koju mladi mogu imati u oblikovanju otporne budućnosti. Cilj je mlade osnažiti da sudjeluju u građanskom djelovanju i aktivno doprinose participativnoj demokraciji, i u svojim zajednicama i šire.
Dok se EGSO priprema ugostiti sudionike i sudionice događanja, njegovi članovi i članice posjetit će početkom 2025. odabrane škole kako bi se s njima upoznali i razmijenili mišljenja uoči glavnog događanja.
Uvodna i završna sesija 14. ožujka 2025. prenosit će se uživo. Poveznica za praćenje bit će objavljena na internetskim stranicama EGSO-a, na službenoj internetskoj stranici Tvoja Europa, tvoje mišljenje 2025. | EGSO, gdje možete pronaći i više informacija i novosti o događanju.
Ovaj hvaljeni animirani film režirao je latvijski redatelj Gints Zilbalodis, a nastao je u latvijskoj, francuskoj i belgijskoj koprodukciji. Dobio je globalno priznanje osvojivši Zlatni globus za najbolji animirani film i glavne nagrade na festivalima kao što je Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju, Nagradu Udruženja njujorških filmskih kritičara i Europsku filmsku nagradu.
Pratite putovanje samotnog mačka koji je preživio postapokaliptični potop, dok se pokušava snaći u novoj stvarnosti i uči surađivati s drugim životinjama u čamcu za spašavanje.
Ovo prikazivanje filma dio je niza događanja koje EGSO organizira u suradnji s Europskom filmskom nagradom publike LUX Europskog parlamenta, s ciljem promicanja kulturne raznolikosti i poticanja dijaloga o gorućim društvenim pitanjima.
Tisuće primjeraka najnovijeg izdanja popularne brošure EGSO-a pod nazivom „Putovnica za europsku demokraciju” već se distribuiraju diljem Europe. Možda se pitate je li Putovnica za europsku demokraciju dostupna i u elektroničkom obliku. Naravno da jest!
Tisuće primjeraka najnovijeg izdanja popularne brošure EGSO-a pod nazivom „Putovnica za europsku demokraciju” već se distribuiraju diljem Europe. Možda se pitate je li Putovnica za europsku demokraciju dostupna i u elektroničkom obliku. Naravno da jest!
Interaktivna internetska verzija, koja sadrži videozapise, kvizove, karte i još mnogo toga, već je dostupna na 13 jezika, a u pripremi su i dodatni jezici! Istražite što sve nudi i otkrijte kako zaista možete potaknuti promjene!
Povodom 20. obljetnice EGSO-ove Skupine za vezu njezini osnivači i osnivačice i sadašnji članovi i članice pozvali su na aktivne mjere za obranu europske demokracije, otvorenog javnog prostora i pravedne Europe.
Povodom 20. obljetnice EGSO-ove Skupine za vezu njezini osnivači i osnivačice i sadašnji članovi i članice pozvali su na aktivne mjere za obranu europske demokracije, otvorenog javnog prostora i pravedne Europe.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) obilježio je 11. prosinca 20. obljetnicu svoje Skupine za vezu s europskim organizacijama i mrežama civilnog društva, jedinog stalnog tijela za politički dijalog i strukturiranu suradnju između organizacija civilnog društva i institucija EU-a. Tijekom dva desetljeća postojanja Skupina za vezu odigrala je važnu ulogu u jačanju glasa organiziranog civilnog društva i uključivanju njegovih pitanja u europski program. Skupina se sastoji od 45 mreža civilnog društva aktivnih na europskoj razini, čime se u potpunosti poštuju načela iz članka 11. Ugovora.
„Obilježavanjem 20 godina EGSO-ove Skupine za vezu odajemo priznanje ne samo njezinim iznimnim postignućima nego i trajnim partnerstvima koja su oblikovala participativnu demokraciju u Europi. Tijekom dva desetljeća Skupina za vezu postala je dinamična platforma kojom se jača glas civilnog društva i potiče suradnja među raznim dionicima. Ostanimo i u budućnosti ujedinjeni da bismo ojačali demokratske vrijednosti, proširili prostor za građansko djelovanje i stvorili Europu koja istinski služi svim građanima”, rekao je u svojem uvodnom govoru predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.
„Naše putovanje nije bilo jednostavno”, dodala je Brikena Xhomaqi, supredsjednica Skupine za vezu, „ali smo naučili vjerovati jedni drugima. Nadam se da ćemo ojačati našu suradnju u zajedničkoj borbi za dosljednu europsku strategiju civilnog društva.”
Katarina Barley, potpredsjednica Europskog parlamenta nadležna za odnose s organizacijama civilnog društva, u svojem je uvodnom govoru izjavila da je „Europski parlament spreman ojačati suradnju sa Skupinom za vezu. Potrebna nam je sve strukturiranija suradnja s organizacijama civilnog društva. Zajedno moramo učiniti više kako bismo suzbili prijetnje demokraciji u Europskoj uniji, koje su veće nego ikad prije”, dodavši „Da ta skupina ne postoji, trebalo bi je osnovati.”
Na dinamičnom događanju povodom 20. obljetnice Skupine za vezu sudjelovalo je više od stotinu uzvanika, uključujući nekoliko ključnih osoba iz sektora civilnog društva. Među njima su bili predstavnici i predstavnice organizacija civilnog društva iz Srbije i Moldavije, što je u skladu s politikom EGSO-a da pozove predstavnike zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u da sudjeluju u njegovu radu. Sudjelovala su i četiri bivša predsjednika EGSO-a, Staffan Nilsson, Henri Malosse, Luca Jahier i George Dassis. Luca Jahier naglasio je da je EGSO odgovoran za uspostavu i održavanje platforme za civilni dijalog, dok je George Dassis izjavio da je „glavno postići mir, a za to moramo biti snažni i ujedinjeni”.
Niste mogli sudjelovati? Na stranici događanja pogledajte snimku događanja, zajedničku izjavu predsjedništva Skupine za vezu, završni videozapis, slike i priopćenje za medije. (lm)
