U EU-u gotovo 900 tisuća ljudi živi kao beskućnik na ulici ili prespava svake noći u skloništu. Beskućništvo se u posljednjih 15 godina više nego udvostručilo pa EGSO stoga poziva države članice i EU da poduzmu mjere.
U EU-u gotovo 900 tisuća ljudi živi kao beskućnik na ulici ili prespava svake noći u skloništu. Beskućništvo se u posljednjih 15 godina više nego udvostručilo pa EGSO stoga poziva države članice i EU da poduzmu mjere.
EGSO poziva na donošenje sveobuhvatne strategije EU-a za borbu protiv beskućništva i na djelotvorne nacionalne politike za beskućništvo koje bi hitno trebalo provesti kako bi se do 2030. radikalno smanjila ova pojava koja je jedan od najekstremnijih oblika socijalne isključenosti.
„Pozivamo na donošenje strategije EU-a o beskućništvu kojom bi se nadopunila Europska platforma za borbu protiv beskućništva (EPOCH) i omogućilo uključivanje nacionalnih politika o beskućništvu u europski semestar”, rekla je Maria del Carmen Barrera Chamorro, izvjestiteljica za mišljenje EGSO-a Okvir EU-a za nacionalne strategije za borbu protiv beskućništva.
Ta strategija mora biti poduprta preporukom Vijeća. Stoga EGSO poziva belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a da započne raditi na njoj. Odbor također traži od Komisije da hitno pripremi prijedlog novog višegodišnjeg programa rada koji bi se nastavio i tijekom sljedećeg mandata Komisije.
„EGSO želi da beskućništvo i dalje bude prioritet socijalne politike EU-a uoči, ali i nakon europskih izbora. Potreban nam je strateški zaokret u upravljanju beskućništvom kako bismo ga potpuno iskorijenili do 2030.”, rekao je suizvjestitelj za mišljenje Ákos Topolánszky.
EGSO predlaže aktivno promicanje načela „stanovanje na prvom mjestu” kako bi se spriječilo trajno beskućništvo. Prema tom načelu stanovanje ne samo da pruža utočište, nego je i alat za reintegraciju. Konkretno, to znači osiguranje dugoročnih rješenja stambenog pitanja, neovisno o tome jesu li ispunjeni uvjeti poput pokazivanja osobnog razvoja ili prihvaćanja potpore.
Pristup usmjeren na stanovanje već je usvojen u Lisabonskoj deklaraciji koju su 2021. potpisale 27 država članica EU-a, europske institucije i mnoge europske nevladine organizacije. Deklaracija je politička osnova EPOCH-a, a njezini potpisnici obvezali su se surađivati u području beskućništva na razini EU-a i raditi na iskorjenjivanju beskućništva do 2030. Međutim, EGSO u svojem mišljenju primjećuje da pitanje beskućništva i dalje nije u dovoljnoj mjeri riješeno ni na europskoj ni na nacionalnoj razini.
Finska je jedina zemlja koja je u posljednja dva desetljeća uspjela dosljedno smanjivati beskućništvo. (ll)
EGSO poziva na proširenje područja primjene prijedloga Komisije o europskoj iskaznici za osobe s invaliditetom tako da se njome obuhvate i dulji boravci za potrebe rada ili studiranja, kako bi se osobama s invaliditetom omogućila sloboda kretanja u EU-u.
EGSO poziva na proširenje područja primjene prijedloga Komisije o europskoj iskaznici za osobe s invaliditetom tako da se njome obuhvate i dulji boravci za potrebe rada ili studiranja, kako bi se osobama s invaliditetom omogućila sloboda kretanja u EU-u.
EGSO je pohvalio prijedlog Komisije o europskoj iskaznici za osobe s invaliditetom i europskoj parkirnoj karti kao prvi korak prema omogućavanju osobama s invaliditetom da se slobodno kreću EU-om.
„Ovaj prijedlog o iskaznici i karti utjecat će na više od 80 milijuna Europljana i Europljanki s invaliditetom”, rekao je Ioannis Vardakastanis, glavni izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Europska iskaznica za osobe s invaliditetom i europska parkirna karta za osobe s invaliditetom”, koje je predstavljeno na plenarnom zasjedanju EGSO-a 14. prosinca. „Ovo je vrlo važan korak prema uklanjanju ozbiljnih prepreka i prema tome da se osobama s invaliditetom, i Europljanima i državljanima trećih zemalja koji zakonito borave u državama članicama, osigura ostvarivanje temeljnog načela na kojem se zasniva Unija: slobode kretanja. To će poslužiti i za oblikovanje daljnjih politika u budućnosti.”
Međutim, EGSO je upozorio da se prijedlogom ne uklanjaju neke od najvažnijih prepreka slobodnom kretanju Europljana i Europljanki s invaliditetom, naime nemogućnost prenošenja naknada povezanih s invaliditetom pri preseljenju u drugu državu članicu EU-a radi posla ili studiranja. U svojem samoinicijativnom mišljenju EGSO poziva na proširenje područja primjene prijedloga kako bi premještena osoba s invaliditetom mogla privremeno koristiti iskaznicu i kartu i tako nastaviti primati naknade povezane sa socijalnim politikama ili nacionalnim sustavima socijalne sigurnosti.
To trenutačno nije tako. Kada se neka osoba preseli iz jedne države članice u drugu, gubi pravo na sve naknade za invalidnost čim prijeđe granicu, sve dok se u novoj državi članici ponovno ne provede procjena invaliditeta.
Postupak procjene može trajati dulje od godinu dana, a tijekom prijelaznog razdoblja osoba ostaje bez priznatog statusa osobe s invaliditetom ili potpore. „Zahtijevamo da se područje primjene proširi kako bi se osiguralo da tijekom tog razdoblja u novoj zemlji ne bude pravnog vakuuma i obustave statusa osobe s invaliditetom. To će osobama s invaliditetom omogućiti dostojanstven život od samog početka”, izjavio je izvjestitelj Vardakastanis. (ll)
Izvjestitelj ste za mišljenje „Promicanje autonomne i održive proizvodnje hrane: strategije za zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2027.” Što Odbor u tom mišljenju predlaže u vezi s održivom proizvodnjom hrane, posebno u kontekstu ZPP-a nakon 2027.?
Izvjestitelj ste za mišljenje „Promicanje autonomne i održive proizvodnje hrane: strategije za zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2027.” Što Odbor u tom mišljenju predlaže u vezi s održivom proizvodnjom hrane, posebno u kontekstu ZPP-a nakon 2027.?
Stoyan Tchoukanov: ZPP je Europskoj uniji omogućio da za svoje sve brojnije stanovništvo osigura stabilnu opskrbu hranom visoke kvalitete, koja se stalno poboljšava, a da istodobno zadrži model obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ta se politika razvijala tijekom posljednjih 65 godina, ali i dalje postoje brojne kritike u pogledu triju dimenzija održivosti nove verzije koja je stupila na snagu 2021.
Budući da se suočavamo s novim izazovima, sada nam je više no ikad prije potreban stabilan dugoročni politički okvir usmjeren na održivu proizvodnju hrane i otvorenu stratešku autonomiju Europske unije. To bi trebalo ići ruku pod ruku sa zaštitom raznolikosti vrsta poljoprivrede u EU-u i zadovoljavanjem društvenih i ekoloških potreba („javna sredstva za javna dobra”), uz istodobno osiguravanje ruralnog razvoja.
Okolišne i klimatske politike ne bi se u oporavku od trenutačne krize smjele smatrati opterećenjem, već dijelom dugoročnih rješenja i smjernica za donošenje odluka u budućnosti. Najnovijom reformom ojačano je načelo da se za svaki hektar za koji se dodjeljuje potpora društvu zauzvrat moraju pružati ekološke usluge.
Međutim, jedinstveno financiranje po hektaru ne odražava ekološku stvarnost i ne predstavlja socijalno pravednu potporu. Smatramo da bi sljedećim ZPP-om to trebalo odvesti korak dalje i povećati okolišne i socijalne zahtjeve, uz obaveznu adekvatnu kompenzaciju i zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja.
Stoga bi plaćanja po površini trebalo prenamijeniti u poticaje umjesto naknada za predmetne usluge, uz razumno prijelazno razdoblje koje može biti i dulje od trajanja jednog ciklusa višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).
Mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebala bi imati priliku odlučiti zadržati potporu dohotku zasnovanu na plaćanju po površini i jedinicama rada na poljoprivrednom gospodarstvu, čime bi se državama članicama omogućilo da u strateškim planovima definiraju odgovarajuće kriterije. Kako bi se zaustavio daljnji pad broja poljoprivrednih gospodarstava u EU-u zbog nedostatka generacijske obnove, treba poduzeti mjere za povećanje prosječnih prihoda od poljoprivrede, pristupa zemljištu (putem bespovratnih investicijskih sredstava, povlaštenih kredita, nacionalnog zakonodavstva o prijenosu zemljišta), povoljnih uvjeta ulaganja u okviru drugog stupa (osiguravanjem dodatnog privatnog novca), usavršavanja (poljoprivrednika, radnika na poljoprivrednim gospodarstvima i savjetnika), osnaživanja žena, dobrih uvjeta rada, poboljšanja dugoročnih izgleda za poljoprivrednike (mirovine itd.) te ukupne privlačnosti ruralnih područja.
ZPP-om se mora pridonositi promicanju potražnje potrošača u EU-u za zdravijom i održivijom prehranom (ekološki, sezonski, lokalni proizvodi), smanjivati rasipanje hrane i regulirati tržište hrane kako bi se riješio problem financijalizacije prehrambenog sektora koja potiče velike špekulacije, s obzirom na to da se ostvaruje golema dobit dok se Europljani jedva nose sa sve većim cijenama hrane. Povećanja cijena energije i rizici od poremećaja u opskrbi energijom i gnojivima dio su nove normale, a u okviru ZPP-a trebalo bi razmotriti uključivanje protucikličkih mjera i osigurati programe potpore za ulaganja namijenjene poboljšanju proizvodnje i distribucije energije iz obnovljivih izvora u ruralnim područjima na razini poljoprivrednih gospodarstava i na lokalnoj razini.
U mišljenju predlažemo Komisiji da razmotri mogućnost jačanja javno-privatnih partnerstava za sustave osiguranja – dobrovoljnih u državama članicama – u instrumentima ZPP-a nakon 2027. kao odgovor na posljedice ekstremnih klimatskih nepogoda. S obzirom na izbore za Europski parlament koji će se održati 2024. i buduće proširenje EU-a, EGSO ovo mišljenje smatra prilikom za iznošenje određenih razmatranja, smjernica i prijedloga organiziranog civilnog društva o budućem obliku i smjeru ZPP-a nakon 2027. u cilju postizanja autonomne i održive proizvodnje hrane u okviru cjelovitije i sveobuhvatnije prehrambene politike. Cilj je doprinijeti prijedlogu Komisije za sljedeći ZPP isticanjem potreba organizacija civilnog društva i očekivanja društva u cjelini.
Predsjedništvo Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) odlučilo je 12. prosinca 2023. imenovati Isabelle Le Galo Flores novom glavnom tajnicom EGSO-a.
Predsjedništvo Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) odlučilo je 12. prosinca 2023. imenovati Isabelle Le Galo Flores novom glavnom tajnicom EGSO-a.
Isabelle Le Galo Flores magistra je matematičkog inženjerstva i magistra komunikacija, medijskih studija i međunarodnih odnosa. Tijekom karijere bila je na raznim rukovodećim položajima, a na zadnjem radnom mjestu bila je zamjenica glavnog direktora za Španjolsku u Zakladi Daniel i Nina Carasso, gdje je, među ostalim, radila u području održivih prehrambenih sustava i na temi građani i umjetnost.
Glavni tajnik EGSO-a ima izvršnu funkciju, pruža pomoć i savjete statutarnim tijelima EGSO-a i upravlja radnom snagom od otprilike 700 zaposlenika i zaposlenica. Isabelle Le Galo Flores preuzela je dužnost 16. siječnja na razdoblje od pet godina, nakon što je Gianluca Brunetti napustio tu funkciju 31. prosinca 2023. (ehp)
Europski izbori u lipnju 2024. odredit će budućnost Europe, a EGSO, kao institucijski partner civilnog društva, kreće sa svojim prvim Tjednom civilnog društva.
Europski izbori u lipnju 2024. odredit će budućnost Europe, a EGSO, kao institucijski partner civilnog društva, kreće sa svojim prvim Tjednom civilnog društva.
Nemojte ga zaboraviti upisati u kalendar!
Na tom značajnom događanju okupit će se građani i građanke svih dobnih skupina i iz svih sredina, uključujući mlade, novinare i zaposlenike europskih institucija, i sudjelovati u živoj raspravi o temama koje su važne za naš svakodnevni život i budućnost Europe.
Pod krilaticom Ustanimo za demokraciju! raspravljat ćemo o opasnostima i izazovima s kojima se suočavamo u nastojanjima da očuvamo demokratske vrijednosti i utvrditi što civilno društvo točno očekuje od budućeg vodstva Europe. Naše preporuke doprinijet će EGSO-ovoj rezoluciji o europskim izborima.
Tjedan civilnog društva obuhvatit će pet glavnih EGSO-ovih inicijativa:
Dane civilnog društva: organizacije civilnog društva kao potpornji demokracije i ključni igrači u rješavanju postojećih problema
Dane europske građanske inicijative: mjesto susreta za zakonodavce EU-a i države članice, voditelje kampanja, građane, građanke i dionike civilnog društva
Tvoja Europa, tvoj glas: ustanite u obranu demokracije i podržite Europu: prioriteti mladih za sljedeći saziv Europskog parlamenta
Seminar za novinare: kako mobilizirati Europljane i Europljanke za europske izbore?
Dođite i pronađite inspiraciju na stručnim radionicama i raspravama na visokoj razini. Iznesite svoje stavove o pitanjima ključnima za novi europski zakonodavni ciklus i povežite se s organizacijama civilnog društva i donositeljima promjena iz cijele Europe!
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svom je mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju predložio strategiju za rješavanje društveno-gospodarskih poteškoća s kojima se suočavaju otočna, planinska i rijetko naseljena područja EU-a. EGSO poziva na mjere EU-a u okviru kohezijske politike i naglašava potrebu za prilagođenim strategijama, pouzdanim podacima i posebnim mehanizmima za održivi rast.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svom je mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju predložio strategiju za rješavanje društveno-gospodarskih poteškoća s kojima se suočavaju otočna, planinska i rijetko naseljena područja EU-a. EGSO poziva na mjere EU-a u okviru kohezijske politike i naglašava potrebu za prilagođenim strategijama, pouzdanim podacima i posebnim mehanizmima za održivi rast.
Izolirane regije EU-a, kao što su otočna, planinska i rijetko naseljena područja, bore se s gospodarskim, društvenim i okolišnim izazovima koji otežavaju njihov razvoj. Izolirani otoci suočavaju se s visokim troškovima zbog svoje izolacije, a klimatske promjene predstavljaju rizik za planinska područja. Smanjenje broja stanovnika u rijetko naseljenim područjima zahtijeva inovativne strategije rasta. Izvjestitelj EGSO-a Ioannis Vardakastanis naglašava potrebu za prilagođenim pristupima kojima bi se uzele u obzir posebnosti svake regije. Odbor se u svojem mišljenju zalaže za kohezivno djelovanje EU-a, naglašavajući pritom regionalnu solidarnost za sprečavanje marginalizacije. EGSO predlaže primjenu snažne pravne osnove kohezijske politike EU-a. Osim toga, za prevladavanje jedinstvenih izazova preporučuje uspostavu posebnih fondova i paktova, primjerice pakta za otoke i pakta za planinska područja, po uzoru na uspješne strategije u urbanim i ruralnim područjima. Rješenja moraju obuhvatiti gospodarske, socijalne i okolišne aspekte i iziskuju različite mjere, od smanjenja operativnih troškova do poticanja otvaranja radnih mjesta i očuvanja lokalne kulture. Informirano donošenje odluka ovisi o točnim podacima, izgradnji kapaciteta i promicanju aktivnog dijaloga među europskim, nacionalnim i lokalnim dionicima kako bi se oblikovale politike koje odražavaju jedinstvene okolnosti tih regija u EU-u. (tk)
Financijski sektor, a pogotovo bankarstvo, nužan je za povećanje konkurentnosti gospodarstva EU-a jer znatno utječe na financiranje i prijelaz na održivost, koji je od ključne važnosti. U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) istaknuo je ključne načine za osnaživanje ovog sektora i povećanje njegovog doprinosa strateškoj autonomiji EU-a, kao i ciljeve koji će mu pomoći da to ostvari.
Financijski sektor, a pogotovo bankarstvo, nužan je za povećanje konkurentnosti gospodarstva EU-a jer znatno utječe na financiranje i prijelaz na održivost, koji je od ključne važnosti. U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) istaknuo je ključne načine za osnaživanje ovog sektora i povećanje njegovog doprinosa strateškoj autonomiji EU-a, kao i ciljeve koji će mu pomoći da to ostvari.
Otporan financijski sustav prioritet je gospodarske preobrazbe EU-a, ali unatoč naporima da se ugrade provjere konkurentnosti i poboljša regulativa putem programa REFIT, izazovi su i dalje prisutni. Izvjestitelj EGSO-a Antonio García del Riego ističe da nepotpunost bankovne unije i unije tržišta kapitala sprječava jedinstvo tržišta, zbog čega banke u EU-u zaostaju za drugim bankama u svijetu. Stoga treba provesti temeljite evaluacije kako bi se osigurao konkurentan i otporan financijski sektor. Pošteno tržišno natjecanje ključno je za stabilnost i rast, ali iziskuje snažnije regulatorne okvire koji štite raznolikost bankarskog sektora. EGSO naglašava važnost poštenog tržišnog natjecanja za osiguranje stabilnosti i privlačenje ulaganja i poziva na to da se nadzoru pristupi na uravnotežen način, kojim se promiču i digitalizacija i održivost tržišta. Iako pozdravlja uključivanje provjere konkurentnosti u buduće politike EU-a, EGSO ističe da se konkurentnost mora poboljšati bez odstupanja od globalnih standarda kao što je Basel III. Ta se provjera mora uskladiti s posebnostima financijskog sektora. Dovršetak unije tržišta kapitala smanjit će fragmentaciju tržišta, poboljšati financijsku stabilnost i potaknuti integraciju. EGSO naglašava da su učinkovite metode evaluacije, sudjelovanje dionika u procjenama učinka i pouzdani podaci za informirano donošenje odluka ključni za unapređenje tog sektora. (tk)
Belgija je 1. siječnja preuzela palicu i predsjedat će Vijećem EU-a u ključnoj prvoj polovici 2024. Naglasak će nedvojbeno biti na europskim izborima, koji će se održati u lipnju i na kojima će europski građani i građanke odlučiti o smjeru budućeg razvoja Unije. Imat ćemo aktivnu ulogu u širenju informacija o izborima i poticanju glasača da idu na birališta.
Belgija je 1. siječnja preuzela palicu i predsjedat će Vijećem EU-a u ključnoj prvoj polovici 2024. Naglasak će nedvojbeno biti na europskim izborima, koji će se održati u lipnju i na kojima će europski građani i građanke odlučiti o smjeru budućeg razvoja Unije. Imat ćemo aktivnu ulogu u širenju informacija o izborima i poticanju glasača da idu na birališta. „Kao dom organiziranog civilnog društva EGSO će s belgijskim predsjedništvom blisko surađivati na izgradnji snažnije, otpornije i demokratskije Europe”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.
U novoj brošuri predstavljene su naše aktivnosti u prvoj polovici godine i ključni dosjei na kojima rade naše stručne skupine, kao i razmatračka mišljenja na zahtjev belgijskog predsjedništva. Želite li znati tko su naši belgijski članovi i članice?
Ovdje možete saznati o kome je riječ i koje dijelove civilnog društva predstavljaju. Informacije su dostupne na nizozemskom, francuskom, njemačkom i engleskom jeziku (cw).
EGSO je primjer uspjeha, ali Europska unija mora uložiti još veće napore za očuvanje svog društvenog ugovora, solidarnosti, pravednog gospodarstva i uključivosti. To je od presudne važnosti za zaštitu europskih vrijednosti.
EGSO je primjer uspjeha, ali Europska unija mora uložiti još veće napore za očuvanje svog društvenog ugovora, solidarnosti, pravednog gospodarstva i uključivosti. To je od presudne važnosti za zaštitu europskih vrijednosti.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) osnovan je Ugovorom iz Rima (potpisanim u ožujku 1957.), a svoje prvo plenarno zasjedanje održao je u svibnju 1958. Iskustvo rada Odbora i pouke za budućnost bili su tema rasprave „Proslava 65. obljetnice Europskog odbora regija: jačanje položaja organizacija civilnog društva i obrana demokracije” održane 13. prosinca 2023. u Bruxellesu. „U posljednjih 65 godina Odbor je izgradio istinsku platformu na kojoj civilno društvo može slobodno izražavati svoja stajališta i tako nastojati poboljšati zakonodavstvo EU-a. U geopolitičkom kontekstu koji se brzo mijenja glas snažnog i neovisnog civilnog društva važniji je nego ikada prije. Upravo se civilno društvo provođenjem svoje nadzorne uloge brine za to da demokratski kontrolni mehanizmi, vladavina prava i temeljna prava i vrijednosti i dalje funkcioniraju tako da nitko ne može demokraciju dovesti u pitanje”, rekao je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.
Članovi i članice EGSO-a predstavljaju razne organizacije civilnog društva u Europi, uključujući poduzeća, sindikate i druge interesne skupine. Riječ je o savjetodavnom tijelu EU-a koje dostavlja mišljenja Europskoj komisiji, Vijeću EU-a i Europskom parlamentu te tako djeluje kao most između institucija EU-a, koje donose odluke, i građana EU-a. „EGSO je upravo navršio 65 godina i mogli bismo pomisliti da je vrijeme za odlazak u mirovinu, ali upravo suprotno. EGSO je sada, kada se mnogi Europljani i Europljanke suočavaju s poteškoćama, potrebniji nego ikada. Treba se oduprijeti pokušaju da se zanemari uloga organiziranog socijalnog dijaloga. Naprotiv, ostale institucije EU-a trebale bi više slušati naš glas”, rekao je Georges Dassis, bivši predsjednik EGSO-a i predsjednik Udruge bivših članova EGSO-a.
U raspravi je istaknuto da je EGSO u debati o europskom stupu socijalnih prava proteklih godina bio glavni partner. Osim toga, EGSO je bio ravnopravni sudionik Konferencije o budućnosti Europe, u čijim se konačnim preporukama EGSO izričito navodi kao instrument za povećanje sudjelovanja i transparentnosti demokracije EU-a. Noviji primjeri pionirske uloge EGSO-a uključuju prvi poziv na uspostavu istinske europske zdravstvene unije i činjenicu da je EGSO bio predvodnik u predlaganju „prava na popravak”. Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca, naglasio je važnost rada EGSO-a i istaknuo poboljšanja zakonodavstva od 1958. godine: „Proteklih smo mjeseci ostvarili nekoliko ključnih ciljeva, uključujući provjeru konkurentnosti i plavi plan EU-a. I dalje ćemo prenositi gledišta onih koje predstavljamo.”
Energetska tranzicija, borba protiv klimatske krize i odgovor na geopolitičke prijetnje koje predstavlja Rusija samo su neki od izazova koji jačaju potrebu za EGSO-om koji pomaže u stvaranju konsenzusa radi postizanja općeg dobra, promicanja vrijednosti europske integracije i poticanja participativne demokracije i organizacija civilnog društva. „EGSO već 65 godina predstavnicima sindikata pruža platformu za sudjelovanje u suštinskim raspravama s poslodavcima, organizacijama civilnog društva i drugim institucijama Europske unije. Uspjeh EGSO-a počiva na suradnji. Okupljanjem predstavnika različitih društvenih skupina uspijevamo donositi mišljenja koja obuhvaćaju niz različitih perspektiva. Upravo ta uključivost omogućuje da naš rad bude u skladu s demokratskim načelima”, rekla je Lucie Studničná, predsjednica Skupine radnika.
Séamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva, pozvao je na opću mobilizaciju EGSO-a za predstojeće europske izbore. „EU mora zajedničko rješavanje problema usmjeriti na zajedničke europske izazove. Hoćemo li u tome uspjeti uvelike će ovisiti o rezultatima izbora za Europski parlament. EGSO i njegovi članovi i članice imaju mandat i odgovornost da putem svojih mreža organizacija civilnog društva dopru do građana kako bi se suzbile dezinformacije, strahovi i nedostatak povjerenja. Osim toga, moramo ponoviti poziv za uspostavu istinskih mjera za provedbu dijaloga s civilnim društvom na razini EU-a u svim područjima politika.”
Inicijativom Global Gateway nastoji se osigurati otvorenu stratešku autonomiju EU-a, ali ona se mora temeljiti na procjenama učinka, istaknuo je Europski gospodarski i socijalni odbor u svom mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu. EGSO predlaže da mu se dodijeli aktivnija ulogu u ključnim fazama postupka donošenja odluka o razvojnim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway.
Inicijativom Global Gateway nastoji se osigurati otvorenu stratešku autonomiju EU-a, ali ona se mora temeljiti na procjenama učinka, istaknuo je Europski gospodarski i socijalni odbor u svom mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu. EGSO predlaže da mu se dodijeli aktivnija ulogu u ključnim fazama postupka donošenja odluka o razvojnim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway.
Strategijom Global Gateway mobilizirat će se ulaganja u visini do 300 milijardi EUR u razdoblju 2021. – 2027. za suzbijanje klimatskih promjena, poboljšanje digitalne, energetske i prometne povezanosti i jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih infrastruktura u cijelom svijetu.
Međutim, EGSO naglašava da se investicijski programi u okviru inicijative Global Gateway moraju zasnivati na procjenama učinka, osiguranju demokratske odgovornosti za razvojne inicijative u partnerskim državama, i ekonomskoj, socijalnoj i okolišnoj održivosti projekata. Istovremeno, Odbor izražava zadršku prema projektima koji se financiraju drugim sredstvima EU-a i koji bi mogli odstupiti od standardnog procesa praćenja zbog nejasnih postupaka procjene učinaka pojedinačnih projekata.
Izvjestitelj za to mišljenje, član EGSO-a Stefano Palmieri, naglasio je da projekti u okviru strategije Global Gateway trebaju poštovati određen broj načela i ciljeva i da je „usklađenost s vrijednostima EU-a i provedba detaljnih procjena učinka važna za osiguranje održivosti tih projekata”.
Odbor ujedno izražava žaljenje zbog nedostatka smislenog sudjelovanja lokalnih europskih dionika u općem razvojnom procesu. EGSO bi želio biti aktivnije uključen u ključne faze postupka donošenja odluka o razvojnim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway, počevši s organizacijom redovitih sastanaka između Odbora za Global Gateway i organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. (mt)
