Dobrobit i problemi građana i radnika uvijek moraju biti okosnica donošenja političkih odluka. To su važni ljudski čimbenici koje treba uzeti u obzir i jedini način da se osiguraju pristojni životni uvjeti. Politikama kojima se svim osobama osiguravaju pristojni uvjeti povećavamo povjerenje i široko prihvaćanje sadašnjih i budućih političkih mjera i ujedno sprečavamo razočaranje stanovništva koje je plodno tlo za desničarski populizam i ekstremizam.
Ta su pitanja temelj prioriteta Skupine radnika za razdoblje 2023. – 2025., kojima je budućim čelnicima i čelnicama EU-a postavljen jasan zahtjev da usvoje progresivan program koji bi se u većoj mjeri usredotočio na socijalnu i ljudsku dimenziju. Nakon desetljeća kriza, čiji je teret nedvojbeno pao na leđa europskih građana i radnika, nadamo se da se rasprava u EU-u može ponovno usmjeriti prema onome što je zaista važno – društvenom napretku.
U našim prioritetima predstavljena je vizija Skupine radnika o Europi koja nije samo socijalna i održiva nego i poštuje vladavinu prava, ljudska prava, rodnu ravnopravnost, solidarnost i raznolikost. Treba nam Europa koja daje prednost borbi protiv nejednakosti, siromaštva i klimatske krize i koja osigurava pravednu zelenu i digitalnu tranziciju i dostojanstven rad za sve. To je najbolji način osnaživanja naše demokracije, društva i svakog pojedinca u njemu. Nadamo se da će se ta vizija uzeti u obzir.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) osvrnuo se na plenarnom zasjedanju u siječnju na utjecaj klimatskih promjena i uništavanja okoliša na mir, sigurnost i obranu. Pritom je naglasio hitnu potrebu za ulaganjem u pronalaženje otpornih odgovora na te globalne izazove.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) osvrnuo se na plenarnom zasjedanju u siječnju na utjecaj klimatskih promjena i uništavanja okoliša na mir, sigurnost i obranu. Pritom je naglasio hitnu potrebu za ulaganjem u pronalaženje otpornih odgovora na te globalne izazove.
Budući da je temeljna misija europskog projekta promicanje i očuvanje mira, Europa mora pojačati svoj rad na izgradnji mira.
U mišljenju EGSO-a naglašava se da je promicanje mira neodvojivo povezano s očuvanjem i promicanjem temeljnih prava i demokracije. Stoga Odbor smatra da nužno treba nastaviti integrirati međuodnos klime i sigurnosti u vanjske politike EU-a, i to stvaranjem proaktivnih sučelja između institucija odgovornih za vanjske odnose, unutarnju koheziju Unije i sigurnosne i obrambene službe država članica. Izraz „međuodnos klime i sigurnosti” odnosi se na učinke klimatskih promjena i uništavanja okoliša na mir, sigurnost i obranu.
Kako je istaknula članica EGSO-a i izvjestiteljica za mišljenje Ozlem Yildirim: „EGSO predlaže i posebne mjere za učinkovito predviđanje, što uključuje ulaganje u otporne odgovore, pripremu procesa donošenja odluka za napetosti u budućnosti i nadasve uspostavu stvarne strategije o tom pitanju na razini EU-a. Brzo i učinkovito ispunjavanje klimatskih obveza svih uključenih strana također je važan čimbenik prevencije.”
U Prijedlogu Europske komisije taj se međuodnos klime i sigurnosti uzima u obzir. Međutim, EGSO smatra da su u tom dokumentu slabo definirani zemljopisni, politički i vojni aspekti tog pitanja i da se ne ukazuje na njegov promjenjiv karakter koji vodi do pogoršanja situacije, što može dovesti do ozbiljnih napetosti među državama članicama. Komisija i države članice moraju o međuodnosu klime i sigurnosti kontinuirano održavati poseban dijalog. (at)
Kako bi se potaknuo rast malih poduzeća u EU-u, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava prijedlog Komisije o oporezivanju sjedišta. EGSO se u svojem savjetodavnom mišljenju zalaže za dodatne mjere i naglašava potrebu za jačom suradnjom između Komisije, država članica i predstavnika mikropoduzeća i malih i srednjih poduzeća radi djelotvorne provedbe i senzibilizacije.
Kako bi se potaknuo rast malih poduzeća u EU-u, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava prijedlog Komisije o oporezivanju sjedišta. EGSO se u svojem savjetodavnom mišljenju zalaže za dodatne mjere i naglašava potrebu za jačom suradnjom između Komisije, država članica i predstavnika mikropoduzeća i malih i srednjih poduzeća radi djelotvorne provedbe i senzibilizacije.
MSP-ovi, čiji udio u nefinancijskim poduzećima u EU-u iznosi zapanjujućih 99,8 %, znatno doprinose zapošljavanju (66,6 %) i dodanoj vrijednosti (56,8 %). Prijedlogom Komisije o oporezivanju sjedišta, koji je dio šireg paketa olakšica za MSP-ove, nastoji se smanjiti regulatorno opterećenje, a porezni postupci za ta poduzeća pojednostaviti. EGSO naglašava da radi poticanja rasta mikropoduzeća i MSP-ova hitno treba usvojiti prijedlog o oporezivanju sjedišta, pri čemu naglasak treba staviti na samostalne MSP-ove koji se bave prekograničnim poslovanjem. Predloženo smanjenje u skladu je s ciljem EGSO-a da se potakne okruženje za dugoročni rast BDP-a i zaposlenosti.
Iako podržava početnu usmjerenost na samostalna mikropoduzeća i MSP-ove, EGSO predlaže da se razmotri mogućnost proširenja sustava oporezivanja sjedišta kako bi se u ex post procjenu po isteku pet godina uvrstila i društva kćeri, čime bi se povećala uključivost. EGSO prima na znanje komplementarnost oporezivanja sjedišta s prijedlogom o BEFIT-u, ali naglašava da je potreban oprez kako bi se izbjegle razlike u pravnom okviru. Suradnja među poreznim tijelima u državama članicama ključna je za uspjeh oporezivanja sjedišta, pa EGSO poziva na zajednički rad kako bi se osigurala pravilna provedba i od država članica traži da brzo prilagode informatičke sustave i senzibiliziraju mikropoduzeća i MSP-ove. (tk)
Konkurentnost, MSP-ovi i socijalna uključenost u središtu su programa belgijskog predsjedništva. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) iznosi preporuke o politikama u vezi s odnosom između gospodarskog upravljanja, dugoročnog uključivog rasta i održive sigurnosti, kao i u vezi sa snagom socijalne ekonomije u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Konkurentnost, MSP-ovi i socijalna uključenost u središtu su programa belgijskog predsjedništva. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) iznosi preporuke o politikama u vezi s odnosom između gospodarskog upravljanja, dugoročnog uključivog rasta i održive sigurnosti, kao i u vezi sa snagom socijalne ekonomije u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Belgija u prvoj polovici 2024. trinaesti put predsjeda Vijećem Europske unije. O prioritetima njezinog predsjedanja razgovaralo se tijekom dviju rasprava koje je EGSO organizirao na plenarnom zasjedanju u siječnju.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke pohvalio je predsjedništvo zbog uključivanja socijalnih partnera u svoj rad. Belgijskim predsjedništvom završava institucijski ciklus EU-a, što znači da se od Belgije zahtijeva da pronađe zakonodavne kompromise i vodi Vijeće EU-a tijekom izborne kampanje i samih izbora za Europski parlament.
Belgijski potpredsjednik vlade David Clarinval iznio je stajališta predsjedništva o reformi zajedničke poljoprivredne politike, zaštiti samozaposlenih osoba i industrijskoj politici EU-a. Podnošenjem zahtjeva EGSO-u za izradu 13 savjetodavnih mišljenja predsjedništvo nastoji doprinijeti raspravama o Strateškom programu za razdoblje 2024. – 2029. Međuinstitucijska deklaracija koja će se donijeti u travnju bit će posvećena budućem socijalnom programu EU-a. Prioriteti belgijskog predsjedništva uključuju zelenu i socijalnu tranziciju kojom se odgovara na krize u vezi s klimom i bioraznolikošću. Važnost koju predsjedništvo pridaje pravednoj mobilnosti radne snage i održivoj socijalnoj zaštiti također je u središtu dijaloga socijalnih partnera EGSO-a. Teme kojima će se posvetiti najveća pažnja bit će jačanje europske konkurentnosti, podupiranje MSP-ova i promicanje uravnotežene trgovinske politike za postizanje globalne Europe. (tk)
Prekogranični tokovi energije ključni su za opskrbu više država članica EU-a električnom energijom i plinom. To znači da se energetska infrastruktura mora nadograditi spojnim vodovima između susjednih zemalja kako bi se povećao kapacitet Unije za održivu energiju.
Prekogranični tokovi energije ključni su za opskrbu više država članica EU-a električnom energijom i plinom. To znači da se energetska infrastruktura mora nadograditi spojnim vodovima između susjednih zemalja kako bi se povećao kapacitet Unije za održivu energiju.
U mišljenju koje je zatražilo belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a, usvojenom na plenarnom zasjedanju 18. siječnja 2024., EGSO je o tom pitanju poslao jasnu poruku.
EU bi posebnu pozornost trebao posvetiti razvoju mreža, a potrebna su i znatna ulaganja da bi se poticao rast europskog gospodarstva i otvarala visokokvalitetna i ekološki prihvatljiva radna mjesta.
„U EGSO-u vjerujemo da je za postizanje zelene tranzicije i strateške energetske autonomije od ključne važnosti provesti strukturnu promjenu našeg energetskog sustava”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke tijekom rasprave održane prilikom usvajanja mišljenja.
Belgijska ministrica energetike Tinne Van der Straeten naglasila je da je prelazak na čistu energiju, koji je započet zbog klimatskih potreba, sada s gospodarskog i sigurnosnog aspekta neophodan i da međupovezanost stvara fleksibilniji sustav kojim bi se mogle uravnotežiti geografske razlike u proizvodnji energije vjetra i solarne energije.
„Kada je riječ o energiji iz obnovljivih izvora, ambicije Europe trenutačno premašuju njezine planove u pogledu infrastrukture, stoga brzo trebamo transeuropsku infrastrukturu koja mora biti troškovno učinkovita, sigurna, održiva i fleksibilna”, izjavila je. (mp)
Ukratko, civilno društvo sačinjavaju skupine zajednica koje su kadre samoorganizirati se i definirati i ostvariti zacrtane ciljeve. U demokratskim su sustavima skupine civilnog društva brojne i raznolike kako bi u najvećoj mogućoj mjeri mogle predstavljati raznolikost glasova i stajališta svojih članova i članica. U nedemokratskim režimima nevladine organizacije najčešće su u opoziciji prema vlastodršcima. Pokretačka snaga civilnog društva leži u sudjelovanju građana i želji za suradnjom na postizanju općeg dobra, neovisno o državnim institucijama.
Ukratko, civilno društvo sačinjavaju skupine zajednica koje su kadre samoorganizirati se i definirati i ostvariti zacrtane ciljeve. U demokratskim su sustavima skupine civilnog društva brojne i raznolike kako bi u najvećoj mogućoj mjeri mogle predstavljati raznolikost glasova i stajališta svojih članova i članica. U nedemokratskim režimima nevladine organizacije najčešće su u opoziciji prema vlastodršcima. Pokretačka snaga civilnog društva leži u sudjelovanju građana i želji za suradnjom na postizanju općeg dobra, neovisno o državnim institucijama.
Kad je stranka PiS bila na vlasti, organizacije civilnog društva mobilizirale su se protiv promjena koje su štetile državnom sustavu upravljanja i zaštiti ljudskih prava. Kako se opisuje u izvješću „Pritisak i mobilizacija: civilno društvo i kriza vladavine prava” Helsinške zaklade za ljudska prava, nevladine zajednice organizirale su u razdoblju od 2016. do 2022. mnoštvo masovnih prosvjeda u obranu vladavine prava i protiv kršenja ustavnih vrednota, a nudile su i pravnu pomoć skupinama kojima prijeti diskriminacija ili represija. Nevladini sektor nastavio je pronalaziti nove kanale za sudjelovanje u postupcima donošenja odluka, među ostalim organiziranjem djelotvornih koalicija za izbor povjerenika za ljudska prava i pravobranitelja za prava djece, kao i panela građana i građanki.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih 15. listopada 2023. dokaz su snage civilnog društva u Poljskoj. Povijesni odaziv birača od 74,38 % i izborna prednost oporbenih skupina dokaz su učinkovite građanske mobilizacije koja je dovela do promjene vlade. Kandidati stranke Pravo i pravda (PiS) dobili su 35,38 % glasova. Time je ta stranka prva od 1989. osvojila parlamentarne izbore treći put zaredom, ali, za razliku od izbora 2015. i 2019., njezina lista kandidata nije dobila većinu mjesta potrebnih za formiranje vlade. U Sejm su izabrane i sljedeće političke grupacije: Građanska koalicija (30,7 %), Treći put PSL-PL (14,4 %), Nova ljevica (8,61 %) i Konfederacija „Sloboda i neovisnost” (7,16 %). Tri koalicijske skupine – Građanska koalicija, Treći put PSL-PL i Nova ljevica – osvojile su ukupno 51,72 % glasova, što im je dalo većinu potrebnu za formiranje vlade. Vlada s Donaldom Tuskom kao premijerom oformljena je nakon početnog neuspjelog pokušaja PiS-a.
Ni u jednom istraživanju nije predviđen tako visok odaziv birača. Podsjećamo, odaziv na parlamentarnim izborima 2019. bio je 61,74 %, u usporedbi sa 62,7 % na povijesnim izborima 1989. Rezultati anketa (npr. onih koje su proveli CBOS i Zaklada Batory) pokazuju da je poticaj građanima i građankama da izađu na izbore bila želja za promjenom zbog dugotrajnih frustracija društva. Valja napomenuti da je izborima prethodila snažna društvena mobilizacija. Među ostalim, za glasanje izvan mjesta boravišta prijavio se rekordan broj birača (do 12. listopada u 15:00 sati biralište je promijenilo 960 000 osoba, a to je zatražilo još oko 1 200 000 osoba). Broj Poljaka i Poljakinja koji žive u inozemstvu i koji su se prijavili za glasanje gotovo se udvostručio (oko 600 000, u usporedbi s 350 000 na izborima 2019.).
Najava i održavanje referenduma na nacionalnoj razini mogli bi se smatrati još jednim čimbenikom povećane građanske mobilizacije za parlamentarne izbore. Odaziv birača na referendumu iznosio je 40,91 % i stoga nije bio obvezujući. Još jedan važan čimbenik te mobilizacije bile su brojne mjere koje su nevladine organizacije poduzele kako bi potaknule odaziv birača. Posebno valja istaknuti one koje su bile usmjerene na žene i mlade (npr. „Tvoj izbor” Inicijative ženskih glasova, „Dosta smo šutjeli” inicijative Istok ili „Tvoja odluka” inicijative SexEd) i koje su pridonijele povećanom odazivu birača. Na parlamentarnim izborima 2019. glasalo je 61,5 % žena i 60,8 % muškaraca. Odaziv mladih u dobi od 18 do 29 godina bio je 46,4 %. Na izborima 2023. glasalo je više žena (73,7 %) nego muškaraca (72,0 %) i 68,8 % mladih (18 – 29 godina starosti). Organizacije u lokalnim zajednicama provele su najmanje 20 kampanja uoči izbora kako bi potaknule ljude da glasaju.
Kampanje su se uglavnom provodile na internetu, ali i na televiziji, radiju, pa čak i u kinima. Zahvaljujući sudjelovanju slavnih osoba, influencera, glumaca i javnih osoba doprla je do raznih ciljanih skupina. Prema istraživanju CBOS-a „Izborni motivi i odluke 2023.”, provedenom u listopadu 2023., većina glasača (oko 70 %) odlučila je kako će glasati barem nekoliko tjedana prije izbora. Ostatak je to učinio kasnije – u posljednjem tjednu prije izbora (28 %), na dan izbora (9 %) ili na dan prije izbora (4 %). Za birače Građanske koalicije (KO) posebno važan bio je stav te grupacije prema Europskoj uniji (80 %). Kao razlog za glasanje za KO gotovo jednako često (77 %) navodi se i želja za promjenom vodstva. Velik dio glasača te grupacije (64 %) smatrao je da ona predstavlja vrijednosti i načela koja su im bliska. Glasači PIS-a smatrali su da ta stranka zastupa i njihove interese („skrb o ljudima poput njih” – 66 %) i njihove vrijednosti i načela (62 %) i imali su pozitivno mišljenje o dosadašnjem vodstvu te stranke (64 %) i njezinom gospodarskom programu (59 %).
U lipnju 2024. Poljaci i Poljakinje izaći će na birališta kako bi izabrali svoje zastupnike u Europskom parlamentu. Izbori za EP mogu se smatrati još jednom etapom izbornog ciklusa koji je započeo 2023. parlamentarnim izborima jer će se u travnju 2024. održati i lokalni izbori u Poljskoj. Tema Europe bit će prisutna u kampanjama lokalnih vlasti, iako u manjoj mjeri nego tijekom parlamentarnih izbora. Nadalje, dvadeseta obljetnica pristupanja Poljske EU-u mogla bi utjecati na odaziv birača na europskim izborima. Napominjemo da je na posljednjim izborima za Europski parlament 2019. odaziv birača u Poljskoj iznosio 45,68 %.
Poljski građani i građanke snažno se zalažu za to da njihova zemlja bude dio Europske unije. Prema studiji CBOS-a iz travnja 2023. godine 85 % ispitanika odobrava članstvo u EU-u. Taj se broj smanjio, ali je i dalje vrlo visok. Udio ispitanika koji se protive članstvu Poljske u EU-u iznosi 10 %, a 5 % ispitanika nema mišljenje o toj temi.
Također bismo trebali imati na umu da će se ovo biti prvi put da se izbori za Europski parlament održavaju u sjeni polikrize, tj. tekućeg rata u Ukrajini, klimatske krize, gospodarske krize i jačanja populističke desnice. Stoga će, s obzirom na očekivano intenziviranje aktivnosti dezinformiranja, u kampanji biti važno provoditi djelotvornu i dosljednu komunikacijsku politiku prilagođenu određenim skupinama glasača. Te međunarodne napetosti potiču pristaše Europske unije da nadu polažu u zajednicu koja jamči našu sigurnost.
Małgorzata Molęda-Zdziech
Varšavska ekonomska škola – Tim centra Europe Direct u Poljskoj
U prosincu smo počeli objavljivati mišljenja naših gostiju o europskim izborima u okviru rubrike „Ja ću glasati. A ti?” Ovoga puta, naša gošća je Malgorzata Molęda-Zdziech, poljska sociologinja, politologinja i aktivna komentatorica događaja u Poljskoj.
U prosincu smo počeli objavljivati mišljenja naših gostiju o europskim izborima u okviru rubrike „Ja ću glasati. A ti?” Ovoga puta, naša gošća je Malgorzata Molęda-Zdziech, poljska sociologinja, politologinja i aktivna komentatorica događaja u Poljskoj.
Ona je pročelnica Odsjeka za političke studije na Visokoj školi za ekonomiju u Varšavi i rektorova predstavnica za suradnju s Europskom unijom. U svojem članku komentira važan utjecaj poljskog civilnog društva na rezultate posljednjih poljskih nacionalnih izbora održanih u listopadu 2023. Također upućuje na jedan od prioriteta budućeg poljskog predsjedanja Vijećem EU-a koji se odnosi na ulogu civilnog društva u zaštiti vladavine prava. (ehp)
