Ključni europski industrijski sektori pozivaju EGSO da maksimizira svoju ulogu u donošenju politika

Na događanju organiziranom povodom proslave 20. godišnjice EGSO-ova savjetodavnog rada u području industrijskih promjena, ključni industrijski sektori EU-a založili su se za to da se reakcije na poremećaje uzrokovane COVID-om 19, ruskom agresijom, klimatskom krizom te industrijskom i socijalnom preobrazbom u većoj mjeri temelje na podacima i budu okrenute budućnosti.

EGSO je 8. lipnja proslavio 20. godišnjicu svog Savjetodavnog povjerenstva za industrijske promjene (CCMI). Predstavnici rudarske, energetske, obrambene i zrakoplovno-svemirske industrije naglasili su da u svijetu koji se radikalno promijenio politika EU-a mora točno odražavati i industrijske imperative i društveni kontekst. 

Predsjednica EGSO-a Christa Schweng otvorila je događanje ističući da će „raditi zajedno s organiziranim civilnim društvom, institucijama EU-a i svim relevantnim dionicima na pronalaženju zajedničkih rješenja za izazove s kojima se suočavaju naši industrijski sektori.“

Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište odao je priznanje tome što „EGSO i dalje ima ključnu ulogu u pitanjima povezanima s industrijskom politikom,“ i sudionicima rekao da izazovi klimatskih promjena, pandemije i rata na pragu EU-a ukazuju na to da Europa hitno treba preuzeti kontrolu nad sudbinom svoje industrije.

Pietro Francesco De Lotto, predsjednik CCMI-ja, naglasio je ulogu Povjerenstva u postavljanju novih pitanja, anticipiranju novih područja analize i doprinošenju raspravama putem novih stručnih znanja kako bi se osiguralo da se stavovi svih dionika uzmu u obzir. „Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene uzor je za ponovno promišljanje o budućnosti socijalnog dijaloga u europskim institucijama,“ izjavio je.

Monika Sitárová, potpredsjednica CCMI-ja, izjavila je: „Podaci iz naših izvješća služe kao temelj za naša mišljenja i preporuke. Svoje iskustvo sa socijalnim dijalogom koristimo se za suočavanje s industrijskim promjenama i njihovim društvenim učinkom, predviđanje promjena i doprinos socijalno prihvatljivim rješenjima.“ (ks)