EGSO je na rujanskom plenarnom zasjedanju usvojio samoinicijativno mišljenje o tehnologijama dekarbonizacije industrije EU-a.

Usvajanjem Europskog zakona o klimi postavljen je ambiciozan cilj smanjenja emisija do 2030. i potvrđen cilj klimatske neutralnosti do 2050. Postizanje tih ciljeva zahtijevalo bi uvođenje tehnologija za uklanjanje ugljika. Što će proces smanjenja stakleničkih plinova biti sporiji i manje strog, to će veća biti ovisnost o tehnologijama za uklanjanje ugljika da bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma.

„Dekarbonizacija će iziskivati temeljito preoblikovanje industrijskih aktivnosti u sljedećih 30 godina”, smatra Andrés Barceló Delgado, izvjestitelj za to mišljenje. „Iako već postoje mnoge niskougljične tehnologije, njihov je napredak i dalje spor. Bit će nam potrebni ambiciozni planovi tehnološkog razvoja kako bi se te revolucionarne tehnologije unaprijedile i široko primjenjivale, i EU mora promicati inovacije putem fondova za klimu i inovacije”, dodao je.

Tehnologije za uklanjanje ugljika mogu, ovisno o tome kada će biti uvedene, služiti za dvije namjene: i) ubrzati postizanje nulte neto stope emisija kompenzacijom za one iz sektora u kojima je teško smanjiti emisije, čime se povećava vjerojatnost zadržavanja unutar temperaturnih pragova; ili ii) smanjiti globalno zagrijavanje ispod tih pragova nakon postizanja temperaturnog vrha iznad tih vrijednosti (prekoračenje).

„Razvoj tehnologija, zajedno s obrazovanjem i prekvalifikacijom radne snage, od ključnog je značaja za zelenu tranziciju u proizvodnoj industriji. Socijalni dijalog na europskoj razini, razini država članica i regionalnoj razini trebao bi potaknuti podizanje svijesti o zelenoj i pravednoj tranziciji u industriji, prihvaćanje tog procesa te pružanje podrške. Izgradnja kapaciteta i projekti za definiranje ključnih vještina bit će važni za osiguravanje djelotvorne industrijske tranzicije u kojoj nitko nije zapostavljen”, zaključila je suizvjestiteljica za to mišljenje, Monika Sitárová. (ks)