U našoj kolumni „Ja ću glasati, a ti?” donosimo vam članak Mihályja Hardyja, mađarskog novinara i glavnog urednika radiostanice Klubrádió, koji nam daje uvid u predizbornu atmosferu u Mađarskoj. Klubrádió je posljednja velika neovisna radiostanica u toj zemlji, koja vijesti emitira 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i analizira aktualna pitanja i teme iz kulture. Iako joj je državno tijelo nadležno za medije oduzelo frekvenciju, radiostanica je uspjela preživjeti zahvaljujući svojoj popularnosti i skupnom financiranju.
U našoj kolumni „Ja ću glasati, a ti?” donosimo vam članak Mihályja Hardyja, mađarskog novinara i glavnog urednika radio stanice Klubrádió, koji nam daje uvid u predizbornu atmosferu u Mađarskoj. Klubrádió je posljednja velika neovisna radiostanica u toj zemlji, koja vijesti emitira 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i analizira aktualna pitanja i teme iz kulture. Iako joj je državno tijelo nadležno za medije oduzelo frekvenciju, radiostanica je uspjela preživjeti zahvaljujući svojoj popularnosti i skupnom financiranju.
EGSO je usvojio Rezoluciju u kojoj Europljane i Europljanke poziva da glasaju na europskim izborima. Troje izvjestitelja za Rezoluciju, članovi EGSO-a Christa Schweng, Cinzia del Rio i Ioannis Vardakastanis, koji u EGSO-u predstavljaju Skupinu poslodavaca, Skupinu radnika i Skupinu organizacija civilnog društva, zajednički su pozvali Europljane da iskoriste svoje demokratsko pravo glasa i izaberu predstavnike i predstavnice koji će se zauzimati za ujedinjenu, demokratsku, održivu i socijalnu Europu. U rubrici „Pitanje za...” pitali smo troje izvjestitelja što je na kocki na ovim izborima i zašto bi svi trebali glasati ovog lipnja.
EGSO je usvojio Rezoluciju u kojoj Europljane i Europljanke poziva da glasaju na europskim izborima. Troje izvjestitelja za Rezoluciju, članovi EGSO-a Christa Schweng, Cinzia del Rio i Ioannis Vardakastanis, koji u EGSO-u predstavljaju Skupinu poslodavaca, Skupinu radnika i Skupinu organizacija civilnog društva, zajednički su pozvali Europljane da iskoriste svoje demokratsko pravo glasa i izaberu predstavnike i predstavnice koji će se zauzimati za ujedinjenu, demokratsku, održivu i socijalnu Europu. U rubrici „Pitanje za...” pitali smo troje izvjestitelja što je na kocki na ovim izborima i zašto bi svi trebali glasati ovog lipnja.
Christa Schweng, bivša predsjednica EGSO-a i članica EGSO-ove Skupine poslodavaca
Europski izbori događaj su na kojem Europljani i Europljanke mogu odlučiti tko će voditi našu Europsku uniju sljedećih pet godina. Ovaj put izbori se odvijaju u dramatično promijenjenom geopolitičkom kontekstu obilježenom neopravdanim ratom koji se na našem pragu vodi protiv Ukrajine. Zemlje koje su nekad bile u neprijateljskim odnosima stvaraju nove saveze i počinju se protiviti našem načinu života. Stanje demokracije u najmanju je ruku zabrinjavajuće jer se nazadovanje demokracija može primijetiti i na svjetskoj razini. Vladavina prava i sloboda tiska su u opadanju, da spomenem samo dva najčešća pokazatelja. Širom Europe svjedočimo sve žešćim napadima na liberalne demokracije. U nekoliko država članica ugrožene su temeljne europske vrijednosti, a prostor civilnog društva i sloboda medija su ograničeni.
Dezinformacije i lažne vijesti uzrokuju podjele u našem društvu i dovode do nepovjerenja i mržnje.
EU se temelji na zajedničkim vrijednostima – demokraciji, zaštiti ljudskih prava, slobodi izražavanja, vladavini prava, toleranciji, pravdi, nediskriminaciji, jednakosti, solidarnosti i demokratskom sudjelovanju. Te se vrijednosti nikada ne smiju uzimati zdravo za gotovo, nego ih treba neprestano jačati, braniti i štititi.
Europski izbori prilika su da pokažemo da nam je stalo do demokracije i naših temeljnih vrijednosti, i zbog toga je važno da mi Europljani i Europljanke iskoristimo svoj glas.
Cinzia Del Rio, članica EGSO-ove Skupine radnika
Pozivamo građane i građanke da glasaju za Europu, za europski projekt, za integriraniju i solidarniju Europu. Europska unija temelji se na vrijednostima, načelima, vladavini prava, pravima i sudjelovanju, koja su nesporna jer predstavljaju temelje naše demokracije i ključne elemente našeg modela uključivog i održivog rasta. Moramo osigurati naše demokratske temelje.
Europa se danas suočava s novim izazovima:
mora se snalaziti u rascjepkanom geopolitičkom kontekstu koji je posljedica sukoba i u kojem se javljaju novi globalni gospodarski i politički akteri i konkurenti;
mora podupirati zelenu, digitalnu i demografsku tranziciju, kao i tehnološke promjene, inovacije i razvoj umjetne inteligencije pristupom usmjerenim na čovjeka, i istodobno uključiti mlade u te procese;
mora izgraditi obnovljenu zajedničku europsku industrijsku politiku i nove zajedničke financijske instrumente;
mora osigurati socijalna ulaganja kako bi se u potpunosti proveo europski stup socijalnih prava, poboljšala socijalna kohezija, stvorila kvalitetna radna mjesta i riješio problem siromaštva, nejednakosti i socijalne isključenosti.
Nijedna europska zemlja ne može to učiniti sama. Pozivamo građane i građanke da iskoriste svoj glas kako bi osigurali snažniju integraciju Europske unije i mogli graditi trajni mir i održati naš gospodarski i socijalni model.
Ioannis Vardakastanis, član EGSO-ove Skupine organizacija civilnog društva
Predstojeći izbori za Europski parlament iznimno su važni za budućnost naše Unije i našeg kontinenta u cjelini. U pitanju je sama bit EU-a – naše jedinstvo, demokracija, konkurentnost, održivost i socijalna pravda. Važno je da građani i građanke EU-a iskoriste svoje pravo glasa jer Parlament izravno oblikuje EU budućnosti.
EU simbolizira suradnju i mogućnosti i osigurava mir, demokraciju, uključivost i prosperitet. Međutim, izazovi s kojima se suočavaju europski građani i građanke kao što su rast životnih troškova i cijena energije, klimatske promjene i vojni sukobi među njih unose sve veću nesigurnost i iziskuju jedinstvena paneuropska rješenja.
Nacionalizam ne nudi prave odgovore. Za rješavanje tih pitanja i održavanje naših demokratskih vrijednosti potrebni su nam suradnja, solidarnost i stvaran civilni dijalog. EU također mora imati vodeću ulogu u svijetu u promicanju mira, multilateralizma i zaštite okoliša. Prelazak na digitalno i zeleno gospodarstvo je nužan. Uključivost je od temeljne važnosti. Svi građani i građanke moraju imati priliku sudjelovati u oblikovanju naše budućnosti. Kao članovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora predani smo tim načelima. Vaš je glas ključan za oblikovanje budućnosti naše Unije. Udružimo se za demokratsku, konkurentnu, održivu i socijalnu Europsku uniju. Vaš glas je važan – upotrijebite ga za svjetliju europsku budućnost!
Tekst Rezolucije dostupan je na posebnoj internetskoj stranici EGSO-a o Europskim izborima.
U ovom broju riječ dajemo Carlosu Trindadeu, članu EGSO-a i izvjestitelju za mišljenje „Zaštita demokracije od dezinformacija”. Uoči europskih izbora on piše o štetnim posljedicama koje dezinformacije mogu imati na demokraciju i kako se boriti protiv njih ako želimo živjeti u demokraciji.
In this issue we give the platform to Carlos Trindade, EESC member and rapporteur of the opinion Safeguarding democracy against disinformation. Uoči europskih izbora on piše o štetnim posljedicama koje dezinformacije mogu imati na demokraciju i kako se boriti protiv njih ako želimo živjeti u demokraciji.
Nagradama EU-a za ekološku proizvodnju odaje se priznanje različitim dionicima duž ekološkog lanca vrijednosti koji su pokrenuli inovativne, održive i nadahnjujuće projekte i proizveli stvarnu dodanu vrijednost za proizvodnju i potrošnju ekološke hrane.
Svečanost dodjele nagrada zakazana je za 23. rujna 2024., na Dan ekološke proizvodnje EU-a.
„Sloboda je samo još jedna riječ za ,nemam više što izgubiti’” kaže vrlo popularna country pjesma koju je 1969. napisao Kris Kristofferson i koju su obradili brojni izvođači, od Janis Joplin do Kennyja Rogersa. Za razliku od toga što nam pjesma Me and Bobby McGee govori o slobodi, u Europi danas imamo puno za izgubiti ako se za nju ne budemo borili. Naročito u Mađarskoj.
„Sloboda je samo još jedna riječ za ,nemam više što izgubiti’” kaže vrlo popularna country pjesma koju je 1969. napisao Kris Kristofferson i koju su obradili brojni izvođači, od Janis Joplin do Kennyja Rogersa. Za razliku od toga što nam pjesma Me and Bobby McGee govori o slobodi, u Europi danas imamo puno za izgubiti ako se za nju ne budemo borili. Naročito u Mađarskoj.
Ljudi se na dobre stvari vrlo brzo naviknu. Ne uče iz prošlosti kako bi u većoj mjeri cijenili slobode kao što su sloboda putovanja, sloboda tiska, sloboda zapošljavanja ili sloboda obrazovanja bilo gdje u Europi. Pripadam baby boom generaciji rođenih u pedesetima prošlog stoljeća kada je Mađarska još bila dio Varšavskog pakta, koja se sjeća dugog puta do ostvarenja današnjih sloboda, od pada Berlinskog zida do pristupanja 2004. Mađarske EU-u, obitelji slobodnih naroda. Bilo je potrebno četrnaest godina od pada komunizma da se toj obitelji uspije pridružiti i naša zemlja, zajedno s Češkom, Slovačkom i Poljskom. Smatram da posljednjih četrnaest godina Mađarska polako nazaduje, zaostaje i od vodećeg zagovornika građanskih sloboda i slobode tiska u ranim devedesetima danas smo spali na populizam, autokraciju i ustavnu diktaturu, koja je sama po sebi proturječna.
Vlada u Budimpešti gotovo je otvoreno proglasila rat zajedničkim europskim vrijednostima: u njezinu narativu „Bruxelles” je neprijatelj, a EU sâmo zlo. Taj narativ traje već gotovo 14 godina i otežava potporu bilo kakvoj proeuropskoj kampanji, kako od strane oporbe (ako je uopće još ima) tako i od strane civilnog društva i nevladinih organizacija (ili onoga što je od njih ostalo). Ipak, ne odustajemo – odbijamo dopustiti da europske vrijednosti nestanu samo zato što su neki mađarski političari odlučili plesati na glazbu koja svira negdje daleko, možda u Kremlju.
Nedavna ispitivanja u Mađarskoj ipak pokazuju da gotovo 68 – 70 % stanovništva s pravom glasa podupire Europsku uniju i uživa koristi povezane s njom i sa zajedničkim europskim vrijednostima. Pitanje je jesu li spremni u velikom broju izaći na izbore 9. lipnja 2024. U Mađarskoj se glasanje za europske izbore održava istog dana kao i općinski izbori a, s obzirom na rastuće nezadovoljstvo u zemlji, izgledi nisu loši. Protestni glas protiv vladinih politika jest i proeuropski glas.
Mihály Hardy mađarski je novinar i glavni urednik radio postaje Klubrádió
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) predstavio je, na zahtjev belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a, ključne preporuke za jačanje socijalne kohezije, upravljanje dugom i davanje prednosti ulaganjima u zdravstvo i zapošljavanje diljem Europe. EGSO je izrazio bojazni da bi oskudni proračuni mogli usporiti napredak u borbi protiv siromaštva i klimatskih promjena.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) predstavio je, na zahtjev belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a, ključne preporuke za jačanje socijalne kohezije, upravljanje dugom i davanje prednosti ulaganjima u zdravstvo i zapošljavanje diljem Europe. EGSO je izrazio bojazni da bi oskudni proračuni mogli usporiti napredak u borbi protiv siromaštva i klimatskih promjena.
EGSO je svoje preporuke iznio u mišljenju „Poticanje dugoročnog uključivog rasta reformama i ulaganjima”, koje je, uz raspravu s povjerenikom za zapošljavanje i socijalna prava Nicolasom Schmitom i belgijskom ministricom za mirovine i socijalnu integraciju Karine Lalieux, usvojeno na plenarnom zasjedanju u ožujku.
U mišljenju je istaknuta potreba za usklađivanjem postojećih okvira kao što su europski semestar i europski stup socijalnih prava. Govornici i govornice u raspravi na visokoj razini naglasili su potrebu za unapređenjem socijalne Europe i rješavanjem gorućih pitanja kao što su rodno uvjetovane razlike u mirovinama i digitalna uključenost. Konferencija na visokoj razini o europskom stupu socijalnih prava, koja će se uskoro održati u Belgiji, pokazatelj je predanosti daljnjoj provedbi tog instrumenta.
U prijedlozima Odbora naglašava se učinkovito korištenje financijskih sredstava, sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva u postupcima donošenja odluka te važnost osiguravanja pravedne zelene i digitalne tranzicije. Središnje teme su uključivost i maksimalno povećanje učinka socijalnih ulaganja, uz istodobno poticanje gospodarske stabilnosti i socijalne kohezije u EU-u. (tk)
U ovom je broju naša gošća iznenađenja profesorica Danuta Hübner, zastupnica u Europskom parlamentu iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke. Navela je sve razloge zbog kojih će izbori 2024. biti bitka za Europu i zašto političke stranke imaju veliku odgovornost da potaknu svoje potencijalne glasače da iziđu izbore. U 2024. ne možemo jednostavno prepustiti drugima da odlučuju o tome tko će nas zastupati u donošenju odluka na europskoj razini. Ovaj puta previše je toga na kocki.
U ovom je broju naša gošća iznenađenja profesorica Danuta Hübner, zastupnica u Europskom parlamentu iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke. Navela je sve razloge zbog kojih će izbori 2024. biti bitka za Europu i zašto političke stranke imaju veliku odgovornost da potaknu svoje potencijalne glasače da iziđu izbore. U 2024. ne možemo jednostavno prepustiti drugima da odlučuju o tome tko će nas zastupati u donošenju odluka na europskoj razini. Ovaj puta previše je toga na kocki.
Europski građani svakih pet godina biraju svoje predstavnike u Europski parlament (EP), jedinu izravno izabranu instituciju Europske unije. Od 2024. u desetom parlamentarnom sazivu sjedit će 720 novoizabranih zastupnika. Oni će tijekom petogodišnjeg mandatnog razdoblja imati odlučujuću ulogu u oblikovanju Europe, njezinih institucija i politika, njezina položaja u polariziranom globalnom svijetu i njezine predanosti zajedničkim vrijednostima.
Europski građani svakih pet godina biraju svoje predstavnike u Europski parlament (EP), jedinu izravno izabranu instituciju Europske unije. Od 2024. u desetom parlamentarnom sazivu sjedit će 720 novoizabranih zastupnika. Oni će tijekom petogodišnjeg mandatnog razdoblja imati odlučujuću ulogu u oblikovanju Europe, njezinih institucija i politika, njezina položaja u polariziranom globalnom svijetu i njezine predanosti zajedničkim vrijednostima.
Svaki izbori su važni, s njima započinje demokracija. Međutim, znamo da je demokracija mnogo više od izbora. Možemo vidjeti demokratski izabrane vlade koje provode demokraciju a istodobno krše vladavinu prava. Izbori, čak i kad su pošteni i slobodni, nisu jedino jamstvo demokracije niti su jedini čimbenik koji određuje demokraciju. Zbog toga bi birači trebali aktivno sudjelovati u izborima.
Posljednjih pet godina obilježio je niz gotovo egzistencijalnih izazova za Europsku uniju. Morali smo se nositi s Brexitom i njegovim posljedicama. Nakon toga uslijedili su pandemija bolesti COVID-19, brutalna i neljudska invazija Rusije na Ukrajinu, posljedični gospodarski izazovi, uključujući energetsku krizu i visoke razine inflacije. Suočili smo se sa svim tim neočekivanim poremećajima i ostvarili ključne strateške ciljeve dvostruke tranzicije na zeleno i digitalno konkurentno gospodarstvo. Promjenjivo geopolitičko okruženje dovelo je do dalekosežnih sankcija koje su EU i njegovi demokratski partneri nametnuli Rusiji, do prelaska na smanjenje rizika naše ovisnosti o Kini i do postavljanja naših odnosa sa SAD-om na dosad nezabilježene čvrste temelje. Unija je pokrenula i prvi program europske obrambene industrije, koji će se realizirati u predstojćim godinama.
Izbori 2024. bitka su za Europu. Izborna kampanja morat će ispuniti očekivanja građana, poštujući njihovu ulogu u donošenju odluka na europskoj razini. Nema sumnje da se pitanja kao što su migracije, klimatske promjene i potpora Ukrajini u obrani svoje domovine od ruske agresije tiču svih nas koji smo skloni slobodi, demokraciji i miru. Novoizabrani političari morat će uložiti sve napore kako bi ponovno uspješno pokrenuli politiku proširenja. U razgovoru sa zemljama kandidatkinjama o njihovim zadaćama u sljedećih pet godina morat će im objasniti da će, ako budu izabrane, morati voditi računa o tome da je Europska unija dio svijeta koji se raspada, podijeljen između demokracija i autoritarnih režima. Godina 2024. godina je izbora širom svijeta, u zemljama s ukupno 4 milijarde stanovnika.
Mi Europljani napeto ćemo iščekivati odluku Amerikanaca koji izlaze na izbore za novog predsjednika. Transatlantski odnosi bit će važna tema u našim raspravama o europskim izborima. Dužnost je europskih političara i političkih stranaka da ulože sve napore u interakciju s građanima i potaknu ih da izraze svoje mišljenje. Zbog geopolitičke neizvjesnosti ovo je važnije nego ikad. Političke stranke koje predstavljaju svoje kandidate na izborima često imaju različita mišljenja o pitanjima koja su ključna za naše živote. Samo ako se kao građani uključimo u debatu s tim kandidatima i izađemo na birališta, imat ćemo priliku izraziti svoje mišljenje i utjecati na budućnost Europe, koja je ujedno i naša budućnost. Ponekad to u nama izaziva frustracije i ljutnju, ali upravo je zato važno da aktivno sudjelujemo u političkom izbornom dijalogu.
Godine 2019. odaziv na europskim izborima prvi je put u povijesti neznatno premašio 50 %. Tada je upravo glas mladih Europljana pridonio povećanju odaziva birača. S jedne strane dobra je vijest da je polovina osoba s pravom glasa iskoristila svoje pravo glasa, s druge strane to znači da polovica nas, europskih građana s pravom glasa, nije glasala. U 2024. ne možemo dopustiti da drugi umjesto nas odlučuju tko će nas u Europi zastupati u donošenju odluka i zakona. Slab odaziv smanjuje legitimnost izabranih i dovodi do njihove slabije uloge u Europskom parlamentu. Stoga je glavna zadaća političkih stranaka potaknuti svoje potencijalne glasače da izađu na birališta.
Europljani već desetljećima smatraju svoje vlade svojim predstavnicima u EU-u. Izbori 2024. prilika su da se pokaže stvarna moć Europskog parlamenta kao glasa građana. Neki će prvi put glasati. U pet država članica glasat će 16-godišnjaci. Mladi će imati drukčija očekivanja od političara. To smo vidjeli tijekom Konferencije o budućnosti Europe, a sada to čujemo tijekom održavanja panela za praćenje koje je organizirala Europska komisija. Političari bi predstojeće europske izbore trebali iskoristiti kao proces za formiranje nove generacije birača i političara, kao priliku za poboljšanje transparentnog političkog obrazovanja, kao i izgradnje identiteta i povjerenja.
Komunikacijska strategija EP-a za europske izbore 2024. usredotočena je na mobilizaciju onih koji ne izlaze na izbore i onih koji glasaju prvi put, na pomaganje drugim uključenim stranama, što uključuje medije, nevladine organizacije, poduzeća i pojedince, na podupiranje nepristranog građanskog angažmana europskih građana i organizacija u promicanju važnosti glasanja.
Već vidimo strano miješanje u europske izbore, hibridne operacije dezinformiranja, narušavanje povjerenja u institucije i političare i stvaranje narativa koji izazivaju podjele. To se događa prije izbora, dok će se tijekom izbora te aktivnosti još povećati, a njihov negativan učinak nakon izbora zadržati. Protiv dezinformiranja se moramo boriti zakonima. Samo nacionalne i europske mjere neće biti dovoljne. Potrebna su nam konkretna financijska sredstva kojima bismo podržali pristup koji obuhvaća cijelo društvo u razotkrivanju dezinformacija i njihovih širitelja jer one utječu na svakodnevni život ljudi i njihove strateške odluke.
Ovi izbori odlučit će o sudbini demokracije, slobode i sigurnosti. Svaki glas je važan.
Danuta Hübner, zastupnica u Europskom parlamentu (Klub EPP-a)
Sve više Europljana i Europljanki zabrinuto je zbog toga što ne mogu pronaći pristojan smještaj koji si mogu priuštiti. Prijeti im opasnost od neprimjerenog smještaja, financijskog pritiska, nesigurnosti stanovanja, pa čak i beskućništva. Cjenovna nedostupnost smještaja može utjecati na zdravlje i dobrobit ljudi, stvoriti nejednake životne uvjete i mogućnosti, nametnuti troškove zdravstvene skrbi, dovesti do niže produktivnosti i štetiti okolišu.
Sve više Europljana i Europljanki zabrinuto je zbog toga što ne mogu pronaći pristojan smještaj koji si mogu priuštiti. Prijeti im opasnost od neprimjerenog smještaja, financijskog pritiska, nesigurnosti stanovanja, pa čak i beskućništva. Cjenovna nedostupnost smještaja može utjecati na zdravlje i dobrobit ljudi, stvoriti nejednake životne uvjete i mogućnosti, nametnuti troškove zdravstvene skrbi, dovesti do niže produktivnosti i štetiti okolišu.
Na nedavnoj konferenciji koju je u Bruxellesu održao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) jasno je upozoreno na činjenicu da se stambena kriza u Europi pogoršava i da to uzrokuje brojne popratne pojave.
Prema nedavnoj studiji Eurofounda, stambena kriza pogotovo pogađa mlade, koji zbog toga ne mogu napustiti obiteljski dom. Između 2007. i 2019. dob u kojoj najmanje 50 % osoba živi izvan roditeljskog doma u EU-u se povećala s 26 na 28 godina. U Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Belgiji, Grčkoj, Irskoj i na Cipru u razdoblju od 2010. do 2019. došlo je do najvećeg porasta broja osoba koje u dobi od 25 do 34 godine žive s roditeljima.
EGSO već godinama upozorava na probleme koji se u vezi sa stanovanjem javljaju na području cijelog EU-a i 2020. usvojio je mišljenje „Univerzalan pristup dugoročno pristojnom, održivom i cjenovno pristupačnom stanovanju”, koje su sastavili članovi Raymond Hencks i András Edelényi i u kojem je pozvao na izradu europskog akcijskog plana za stanovanje.
U preporukama s konferencije EGSO namjerava dati politički poticaj raspravi i osigurati da se stambena kriza u EU-u uvrsti na dnevni red novog Europskog parlamenta i nove Komisije za razdoblje 2024. – 2029. Europska unija mora osigurati sredstva da riješi problem manjka pristojnih i cjenovno pristupačnih mogućnosti stanovanja.
Cinzia Del Rio, članica EGSO-ove Skupine radnika
