EGSO je za ovogodišnje izdanje inicijative „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” (YEYS) zaprimio stotine prijava iz srednjih škola iz cijelog EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine.
EGSO je za ovogodišnje izdanje inicijative „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” (YEYS) zaprimio stotine prijava iz srednjih škola iz cijelog EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine.
Organizatori tog događanja, koje će se održati 13. i 14. ožujka 2025., pažljivo su pregledali i ocijenili sve prijave i odabrali 36 srednjih škola.
„Tvoja Europa, tvoje mišljenje” vodeće je godišnje događanje EGSO-a za mlade, a ove će godine okupiti gotovo 100 učenika i učenica i 37 nastavnika i nastavnica. Održat će se pod nazivom „Dajmo glas mladima” i trajati dan i pol, a naglasak će biti na ulozi koju mladi mogu imati u oblikovanju otporne budućnosti. Cilj je mlade osnažiti da sudjeluju u građanskom djelovanju i aktivno doprinose participativnoj demokraciji, i u svojim zajednicama i šire.
Dok se EGSO priprema ugostiti sudionike i sudionice događanja, njegovi članovi i članice posjetit će početkom 2025. odabrane škole kako bi se s njima upoznali i razmijenili mišljenja uoči glavnog događanja.
Uvodna i završna sesija 14. ožujka 2025. prenosit će se uživo. Poveznica za praćenje bit će objavljena na internetskim stranicama EGSO-a, na službenoj internetskoj stranici Tvoja Europa, tvoje mišljenje 2025. | EGSO, gdje možete pronaći i više informacija i novosti o događanju.
Ovaj hvaljeni animirani film režirao je latvijski redatelj Gints Zilbalodis, a nastao je u latvijskoj, francuskoj i belgijskoj koprodukciji. Dobio je globalno priznanje osvojivši Zlatni globus za najbolji animirani film i glavne nagrade na festivalima kao što je Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju, Nagradu Udruženja njujorških filmskih kritičara i Europsku filmsku nagradu.
Pratite putovanje samotnog mačka koji je preživio postapokaliptični potop, dok se pokušava snaći u novoj stvarnosti i uči surađivati s drugim životinjama u čamcu za spašavanje.
Ovo prikazivanje filma dio je niza događanja koje EGSO organizira u suradnji s Europskom filmskom nagradom publike LUX Europskog parlamenta, s ciljem promicanja kulturne raznolikosti i poticanja dijaloga o gorućim društvenim pitanjima.
Tisuće primjeraka najnovijeg izdanja popularne brošure EGSO-a pod nazivom „Putovnica za europsku demokraciju” već se distribuiraju diljem Europe. Možda se pitate je li Putovnica za europsku demokraciju dostupna i u elektroničkom obliku. Naravno da jest!
Tisuće primjeraka najnovijeg izdanja popularne brošure EGSO-a pod nazivom „Putovnica za europsku demokraciju” već se distribuiraju diljem Europe. Možda se pitate je li Putovnica za europsku demokraciju dostupna i u elektroničkom obliku. Naravno da jest!
Interaktivna internetska verzija, koja sadrži videozapise, kvizove, karte i još mnogo toga, već je dostupna na 13 jezika, a u pripremi su i dodatni jezici! Istražite što sve nudi i otkrijte kako zaista možete potaknuti promjene!
Povodom 20. obljetnice EGSO-ove Skupine za vezu njezini osnivači i osnivačice i sadašnji članovi i članice pozvali su na aktivne mjere za obranu europske demokracije, otvorenog javnog prostora i pravedne Europe.
Povodom 20. obljetnice EGSO-ove Skupine za vezu njezini osnivači i osnivačice i sadašnji članovi i članice pozvali su na aktivne mjere za obranu europske demokracije, otvorenog javnog prostora i pravedne Europe.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) obilježio je 11. prosinca 20. obljetnicu svoje Skupine za vezu s europskim organizacijama i mrežama civilnog društva, jedinog stalnog tijela za politički dijalog i strukturiranu suradnju između organizacija civilnog društva i institucija EU-a. Tijekom dva desetljeća postojanja Skupina za vezu odigrala je važnu ulogu u jačanju glasa organiziranog civilnog društva i uključivanju njegovih pitanja u europski program. Skupina se sastoji od 45 mreža civilnog društva aktivnih na europskoj razini, čime se u potpunosti poštuju načela iz članka 11. Ugovora.
„Obilježavanjem 20 godina EGSO-ove Skupine za vezu odajemo priznanje ne samo njezinim iznimnim postignućima nego i trajnim partnerstvima koja su oblikovala participativnu demokraciju u Europi. Tijekom dva desetljeća Skupina za vezu postala je dinamična platforma kojom se jača glas civilnog društva i potiče suradnja među raznim dionicima. Ostanimo i u budućnosti ujedinjeni da bismo ojačali demokratske vrijednosti, proširili prostor za građansko djelovanje i stvorili Europu koja istinski služi svim građanima”, rekao je u svojem uvodnom govoru predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.
„Naše putovanje nije bilo jednostavno”, dodala je Brikena Xhomaqi, supredsjednica Skupine za vezu, „ali smo naučili vjerovati jedni drugima. Nadam se da ćemo ojačati našu suradnju u zajedničkoj borbi za dosljednu europsku strategiju civilnog društva.”
Katarina Barley, potpredsjednica Europskog parlamenta nadležna za odnose s organizacijama civilnog društva, u svojem je uvodnom govoru izjavila da je „Europski parlament spreman ojačati suradnju sa Skupinom za vezu. Potrebna nam je sve strukturiranija suradnja s organizacijama civilnog društva. Zajedno moramo učiniti više kako bismo suzbili prijetnje demokraciji u Europskoj uniji, koje su veće nego ikad prije”, dodavši „Da ta skupina ne postoji, trebalo bi je osnovati.”
Na dinamičnom događanju povodom 20. obljetnice Skupine za vezu sudjelovalo je više od stotinu uzvanika, uključujući nekoliko ključnih osoba iz sektora civilnog društva. Među njima su bili predstavnici i predstavnice organizacija civilnog društva iz Srbije i Moldavije, što je u skladu s politikom EGSO-a da pozove predstavnike zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u da sudjeluju u njegovu radu. Sudjelovala su i četiri bivša predsjednika EGSO-a, Staffan Nilsson, Henri Malosse, Luca Jahier i George Dassis. Luca Jahier naglasio je da je EGSO odgovoran za uspostavu i održavanje platforme za civilni dijalog, dok je George Dassis izjavio da je „glavno postići mir, a za to moramo biti snažni i ujedinjeni”.
Niste mogli sudjelovati? Na stranici događanja pogledajte snimku događanja, zajedničku izjavu predsjedništva Skupine za vezu, završni videozapis, slike i priopćenje za medije. (lm)
U svojoj najnovijoj publikaciji Europski gospodarski i socijalni odbor predstavlja 11 priča o svojim nedavnim postignućima.
U njima možete saznati kako se EGSO na europskoj razini zauzima za razmatranje i rješavanje ključnih gospodarskih i socijalnih pitanja koja su utvrdili socijalni partneri i civilno društvo.
Te priče također pokazuju kako EGSO svojim savjetodavnim radom utječe na zakonodavstvo EU-a i prati njegovu pravilnu provedbu.
Ako želi preživjeti, posebice u današnjem kontekstu bujanja dezinformacija, uzleta umjetne inteligencije i porasta autoritarnih tendencija, EU mora jasno komunicirati. Kako bi doprla do svih, komunikacija o EU-u mora se odvijati na lokalnoj razini.
Ako želi preživjeti, posebice u današnjem kontekstu bujanja dezinformacija, uzleta umjetne inteligencije i porasta autoritarnih tendencija, EU mora jasno komunicirati. Kako bi doprla do svih, komunikacija o EU-u mora se odvijati na lokalnoj razini.
Rebranding Europe (Novi imidž Europe), nova knjiga komunikacijskog stratega i autora Stavrosa Papagianneasa, temelj je za kritičku raspravu o ulozi EU-a na globalnoj sceni na kojoj se Europa, s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, koja ulazi u treću godinu, rat na Bliskom istoku i niz geopolitičkih i gospodarskih izazova, nalazi na raskrižju.
Predstavljanju knjige održanom 3. prosinca u palači Résidence u Bruxellesu prisustvovao je potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Laurenţiu Plosceanu, koji je sudjelovao u raspravi o položaju Europe na turbulentnoj globalnoj sceni i potrebi EU-a da jasno komunicira o svojim vrijednostima.
„Ovo je ključni trenutak za EU. Kako bi osigurala svoju budućnost, Europa mora svojim građanima i svijetu prenijeti jasnu i uvjerljivu viziju. Nije riječ o politici, već o povjerenju, identitetu i zajedničkoj svrsi”, izjavio je Stavros Papagianneas.
Sudionici i sudionice rasprave naglasili su da učinkovita komunikacija nije samo jedna od opcija, već je nužna za opstanak EU-a, posebice u suvremenom vremenu dezinformacija, umjetne inteligencije i sve većeg autoritarizma. Europa mora biti predvodnik u promicanju demokracije i ljudskih prava. Uloga medija ključna je za oblikovanje europske javne sfere, potvrdio je Colin Stevens, glavni urednik portala EU Reporter i moderator rasprave. „Mi mediji moramo uvijek iznova objašnjavati da se Europa tiče svih. Moramo to činiti baš svakoga dana”, rekao je.
Stručnjaci se slažu da je vrlo teško boriti se protiv dezinformacija i iskorijeniti „lažne vijesti”, posebice s pojavom umjetne inteligencije. Najučinkovitija protumjera je stvaranje otpornosti stanovništva.
„Vrijeme je da saslušamo građane umjesto da govorimo. Oni žele sudjelovati i biti uključeni”, istaknuo je Laurenţiu Plosceanu. Naglasio je važnost suradnje s regionalnim tiskom i pozvao institucije EU-a da razviju partnerstvo s regionalnim medijima i pozovu regionalne novinare u Bruxelles. Zaključio je da Europa mora početi djelovati na lokalnoj razini.
Budući da velika većina Europljana razmišlja prije svega na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, a tek onda i na europskoj razini, komunikacija o Europi mora se prilagoditi toj stvarnosti i priznati da diskursi za dopiranje do građana moraju biti lokalni, regionalni i nacionalni. (mt)
2025. godina donosi nam zajedničku odgovornost za izgradnju snažnije Europe
Poljsko predsjedništvo Vijeća Europske unije ulazi u novu 2025. godinu sa željom da se hitno i odlučno uhvati u koštac sa složenim izazovima koji utječu na sadašnjost i budućnost Europe. Pod sveobuhvatnom temom sigurnosti poljski čelnici i čelnice obećali su da će nas voditi kroz ovu godinu, koja će biti ključna za otpornost, koheziju i napredak EU-a.
2025. godina donosi nam zajedničku odgovornost za izgradnju snažnije Europe
Poljsko predsjedništvo Vijeća Europske unije ulazi u novu 2025. godinu sa željom da se hitno i odlučno uhvati u koštac sa složenim izazovima koji utječu na sadašnjost i budućnost Europe. Pod sveobuhvatnom temom sigurnosti poljski čelnici i čelnice obećali su da će nas voditi kroz ovu godinu, koja će biti ključna za otpornost, koheziju i napredak EU-a.
Prioriteti poljskog predsjedništva odražavaju sveobuhvatan pristup sigurnosti u njezinim brojnim dimenzijama. Kad je riječ o unutarnjoj sigurnosti, s naglaskom na zaštiti granica i suzbijanju dezinformacija, ističe se potreba za pomnim praćenjem novih prijetnji. U okviru vanjske sigurnosti fokus će biti na jačanju obrambenih sposobnosti, poticanju inovacija i ubrzavanju rada na proširenju kako bi se osigurala stabilnost u našem susjedstvu. Istovremeno, sigurnost u području gospodarstva, energije, opskrbe hranom i zdravlja i dalje će biti ključna za neovisnost Europe i dobrobit njezinih građana.
U Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO) spremni smo svesrdno podržati program poljskog predsjedništva i iskoristiti svoju jedinstvenu ulogu kao glas civilnog društva. EGSO će aktivno doprinositi raspravama o tome kako zaštititi konkurentnost Europe i pritom osigurati da nitko ne bude zapostavljen u tranzicijama koje nam predstoje, bez obzira na to radi li se o digitalnoj, zelenoj ili gospodarskoj tranziciji.
Ovu godinu obilježava politička obnova: novoosnovana Europska komisija započinje svoje mandatno razdoblje. To je nova prilika za oblikovanje okvira politike i provedbu inicijativa koje su u skladu s očekivanjima europskih građana. EGSO će u skladu sa svojom ulogom pružiti podršku tom novom poglavlju i osigurati da perspektive civilnog društva i socijalnih partnera budu u središtu donošenja odluka EU-a.
Na pragu 2025. i pogleda uprtog u budućnost moramo imati na umu našu zajedničku odgovornost za izgradnju snažnije i uključivije Europe. EGSO će se nastaviti zalagati za vladavinu prava, održivi razvoj i socijalnu koheziju i pritom voditi računa o tome da civilno društvo daje obol prioritetima programa EU-a. Zajedno s poljskim predsjedništvom nastojat ćemo riješiti goruće izazove današnjice i istovremeno stvarati uvjete za sigurnu, konkurentnu i ujedinjenu Europu za buduće generacije.
Stanovanje treba smatrati temeljnim pravom kojim se svim Europljanima, uključujući mlade i ranjive skupine, osigurava primjeren i održiv smještaj.
To je ključna poruka Foruma EGSO-a o stanovanju, koji je prvi put održan na plenarnom zasjedanju 5. prosinca 2024. U raspravi su sudjelovali istaknuti govornici i usvojeno je mišljenje o toj temi.
Nakon imenovanja Dana Jørgensena povjerenikom za energetiku i stanovanje predsjednik EGSO-a Oliver Röpke pozdravio je povijesnu odluku nove Komisije da stvori poseban portfelj za stanovanje i pritom izjavio: „Stanovanje je temeljno pravo, a ne povlastica, i ne možemo prihvatiti da se ispunjenje te osnovne potrebe uskraćuje ranjivim skupinama stanovništva. Budući da se suočavamo s teškom stambenom krizom koja pogađa gotovo svaku državu članicu, naglašavam da je hitno potrebno svima omogućiti cjenovno pristupačno, održivo i primjereno stanovanje.”
Pozivajući na novi pristup prema kojem se stanovanje, jednako kao i zdravlje i obrazovanje, smatra ključnom infrastrukturom za društvo, predsjednik udruge Housing Europe Bent Madsen pozdravio je „stav novog povjerenika za stanovanje, koji je rekao da bi se naš pristup trebao temeljiti na vrijednostima, pravilima i ulaganjima. Spremni smo kao javna zadruga i pružatelji usluga socijalnog stanovanja pokazati kako se našim građanima i društvima mogu osigurati domovi koji su im potrebni.”
U mišljenju „Primjereno, održivo i cjenovno pristupačno socijalno stanovanje u EU-u”, koje su sastavili Thomas Kattnig i Rudolf Kolbe, EGSO ističe da stambeno tržište više ne funkcionira. Taj se problem mora riješiti poboljšanjem okvirnih uvjeta, primjerice u području podataka, koordinacije, postupaka odobravanja i pravila planiranja uporabe zemljišta, uspostavom temeljnog prava na stanovanje, osiguravanjem dostatnih financijskih sredstava, provedbom pristupa „stanovanje na prvom mjestu” za beskućnike i većim fokusom na održivost i potrebe mladih. (mp)
Sve veće najamnine, podivljale cijene nekretnina i plaće koje ne prate inflaciju čine stanovanje nepristupačnim za sve veći broj ljudi. Stambena kriza u EU-u nije iluzija.
Ona povećava troškove zdravstvene skrbi, šteti okolišu i smanjuje produktivnost, a zbog smanjene kupovne moći negativno utječe i na gospodarstvo.
Sve veće najamnine, podivljale cijene nekretnina i plaće koje ne prate inflaciju čine stanovanje nepristupačnim za sve veći broj ljudi. Stambena kriza u EU-u nije iluzija.
Ona povećava troškove zdravstvene skrbi, šteti okolišu i smanjuje produktivnost, a zbog smanjene kupovne moći negativno utječe i na gospodarstvo.
Kao glas organiziranog civilnog društva, EGSO smatra da treba hitno djelovati kako bi se suzbilo nefunkcioniranje tržišta u stambenom sektoru. Stoga pozivamo Komisiju da zajedno s Parlamentom, državama članicama i civilnim društvom poradi na sastavljanju sveobuhvatnog paketa mjera EU-a kako bi se, u skladu s europskim stupom socijalnih prava i Poveljom o temeljnim pravima, uspostavili okvirni uvjeti i osiguralo pravo na stanovanje.
Stoga pozdravljamo imenovanje povjerenika za energetiku i stanovanje i najavu da će u sljedećih 100 dana biti predstavljen europski plan za cjenovno pristupačno stanovanje. Potreban nam je, među ostalim, registar transparentnosti za transakcije nekretninama, koji bi pokrivao cijeli EU, a usto i jednostavnija koordinacija, učinkovitiji postupci izdavanja dozvola, bolje planiranje uporabe zemljišta, cjenovno pristupačno zemljište za socijalno stanovanje, veća ulaganja u obnovu i klimatski prihvatljivu izgradnju, kao i program „Stanovanje na prvom mjestu” (Housing First) u okviru kojeg bi se beskućnicima ponovno pružile mogućnosti i zajamčila sigurnost. Pozivamo na to da se stanovanje uključi u primarno pravo EU-a i tako prizna kao temeljno pravo, a ne roba.
Istodobno se slažemo s izvješćem Enrica Lette da u pravu o državnim potporama treba proširiti definiciju pristupa socijalnom stanovanju.
EGSO poziva i na znatno povećanje financijske potpore za socijalno stanovanje. Kao prvo, javna ulaganja u socijalno stanovanje moraju se isključiti iz pravila Pakta o stabilnosti i rastu koja se odnose na dugovanje. Kao drugo, općinama i neprofitnim investitorima i zadrugama u području nekretnina trebalo bi omogućiti dobivanje dugoročnih beskamatnih zajmova, bilo posredstvom planirane investicijske platforme bilo izravno od Europske investicijske banke.
Količinu dostupnih stambenih prostora dodatno smanjuje kratkoročni najam, problem s kojim se susreću mnogi veliki europski gradovi. Da bismo taj problem mogli učinkovito riješiti, potreban nam je paket na razini EU-a koji bi sadržavao razne instrumente (npr. porez na prazne nekretnine i gornje granice najamnine) i tako državama članicama omogućio poduzimanje odgovarajućih mjera.
Posebnu pozornost također treba posvetiti a) zadovoljavanju stambenih potreba mladih s pomoću ciljanih programa kao što je Stanovanje na prvom mjestu za mlade (Housing First for Youth – HF4Y) i b) uključivanju osoba s invaliditetom.
Da bi se osigurala ne samo cjenovna pristupačnost već i održivost stanovanja, prednost treba dati obnovi i naknadnoj ugradnji, a ne novim zgradama. Smatramo da takvu obnovu treba olakšati kombiniranjem obveznih i popratnih mjera kojima će se osigurati pravedno djelovanje u području klime. Želimo li svima omogućiti da bez obzira na svoju financijsku situaciju mogu provesti toplinsku i energetsku obnovu, potrebni su instrumenti financiranja. Istodobno se moraju utvrditi obveze vlasnika nekretnina, a pogotovo najmodavaca, kako bi se stanare zaštitilo od prekomjernog povećanja najamnine zbog troškova koje najmodavci na njih prenose.
Naposljetku, naglašavamo da stambena kriza ne samo da negativno utječe na kvalitetu života europskih građana već ugrožava i neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU-a. Stoga treba osmisliti strategiju EU-a za stanovanje kojom će se povećati stambena ponuda, uvesti mjere za smanjenje troškova izgradnje, pomoći u usavršavanju radne snage, povećati produktivnost i poboljšati ekološka učinkovitost građevinske industrije.
