Antonio García Del Riego, član EGSO-ove Skupine poslodavaca
Europa se nalazi na kritičnoj prekretnici dok se suočava s povijesnim izazovima, od zelene tranzicije do rata pred našim vratima i sve intenzivnije globalne konkurencije. Za suočavanje s tim izazovima bit će potrebno više od političkih deklaracija. Za to će biti potreban novac i sposobnost njegove mobilizacije, usmjeravanja i umnožavanja. Ukratko, za to nam je potreban snažan, konkurentan i autonoman financijski sustav. Nažalost, mi ga nemamo.
Antonio García Del Riego, član EGSO-ove Skupine poslodavaca
Europa se nalazi na kritičnoj prekretnici dok se suočava s povijesnim izazovima, od zelene tranzicije do rata pred našim vratima i sve intenzivnije globalne konkurencije. Za suočavanje s tim izazovima bit će potrebno više od političkih deklaracija. Za to će biti potreban novac i sposobnost njegove mobilizacije, usmjeravanja i umnožavanja. Ukratko, za to nam je potreban snažan, konkurentan i autonoman financijski sustav. Nažalost, mi ga nemamo.
Financije su žila kucavica svakog modernog gospodarstva. Svaka nova tvornica, električno vozilo, proširenje bolnica ili čista tehnologija ovise o tome preuzima li netko rizik za njihovo financiranje. A u Europi je taj „netko” često banka. MSP-ovi, koji čine 99 % poduzeća u EU-u, uvelike ovise o bankovnim kreditima koji su im potrebni za rast, ulaganja i izvoz. Međutim, institucije koje čine samu srž našeg financijskog ekosustava izložene su riziku od nekonkurentnosti i prekomjerne regulacije.
U Europi se često govori o „strateškoj autonomiji” u području energetike, obrane i digitalne infrastrukture, ali se rijetko kada spominje financijska autonomija. A to bi bilo nužno.
Danas više od 60 % investicijskog bankarstva u Europi obavljaju samo četiri američke banke. Buduća pravila Basel IV primjenjivat će se u cijelosti u EU-u, ali ne i u SAD-u, Ujedinjenoj Kraljevini ili Japanu. Ta asimetrija stavlja europske banke u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju. Ako želimo da europske banke financiraju usporednu tranziciju i podupiru strateške sektore, moraju se moći ravnopravno natjecati.
Unija tržišta kapitala mora se odmaknuti od retorike i postati istinsko jedinstveno tržište štednje i ulaganja. Kako bismo to postigli, potrebni su nam pametni, razmjerni i poticajni propisi kojima se štite stabilnost i potrošači, ali i potiču rast i konkurentnost. To podrazumijeva:
proporcionalnost;
tehnološku neutralnost; i
pravila koja se temelje na rezultatima.
Europa si ne može dopustiti da bude naivna. U svijetu koji sve više oblikuju politika moći i gospodarski blokovi financijska je snaga suverenitet. Sjedinjene Američke Države i Kina to razumiju. Trebali bismo i mi.
Suočeni sa svakodnevnim bombardiranjem, mladi u Ukrajini bore se za puko preživljavanje i ne mogu si priuštiti razmišljanje o dalekoj budućnosti, poručuje 18-godišnja Jevhenija Senjk, sudionica manifestacije YEYS 2025. i mlada aktivistica iz Ukrajine. Opisuje kako je rat utjecao na organizacije mladih u njezinoj zemlji i zašto je važno dati im glas na europskoj sceni.
Suočeni sa svakodnevnim bombardiranjem, mladi u Ukrajini bore se za puko preživljavanje i ne mogu si priuštiti razmišljanje o dalekoj budućnosti, poručuje 18-godišnja Jevhenija Senjk, sudionica manifestacije YEYS 2025. i mlada aktivistica iz Ukrajine. Opisuje kako je rat utjecao na organizacije mladih u njezinoj zemlji i zašto je važno dati im glas na europskoj sceni.
Kako je rat u Ukrajini u posljednje tri godine utjecao na vašu organizaciju i na promjenu vaših aktivnosti?
Platforma je osnovana 2013., a cilj joj je zaštititi vrijednosti kao što su sloboda, solidarnost, jednakost i pravda jer vjerujemo da su one najvažnije za stvaranje progresivne budućnosti u Ukrajini. Imamo i brojne podružnice u inozemstvu kako bi se nastavio angažman mladih Ukrajinaca i Ukrajinki koji su bili prisiljeni napustiti zemlju.
Prije svega, rat je utjecao na rad regionalnih ogranaka jer su mnogi od njih, na primjer Odesa i Zaporižja, vrlo blizu bojišnice, gdje su ljudi izloženi svakodnevnom granatiranju. Teško im je razmišljati o organiziranju događanja kada im je glavni cilj sačuvati živu glavu. Svakodnevno granatiranje utječe na mlade u cijeloj zemlji, koji si ne mogu priuštiti razmišljanje o dalekoj budućnosti jer se ne zna što će biti sutra, pa čak ni što će biti za dva sata.
Osim toga, rat je doveo i do nestabilne financijske situacije u Ukrajini, a posljedično i do manjka radnih mjesta za mlade. Mladi istovremeno moraju tražiti posao, studirati i angažirati se u organizacijama mladih, što je teško postići.
Nakon masovne invazije mnogi su se mladi počeli boriti protiv ruske agresije oružjem u ruci, a ne samo unutar vijećâ ili organizacija mladih. Zbog toga mladi nemaju političko iskustvo. U budućnosti će biti teško osigurati da svi na odgovarajući način sudjeluju u politici.
Na platformi za socijalni dijalog pružamo besplatno, neformalno političko obrazovanje da bismo mlade informirali kako mogu utjecati na politiku na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Zašto smatrate da je važno da organizacije mladih ili njihovi predstavnici i predstavnice sudjeluju na događanjima kao što je YEYS?
Prije svega, ta međunarodna događanja dokaz su da Europa nije zaboravila Ukrajinu. Nama je važno biti ovdje: važno nam je da nas slušaju, da od drugih učimo o njihovim iskustvima i da se u svoju zemlju vratimo s novim idejama.
Naša prisutnost pokazuje i da smo sposobni i predani tome da postanemo dio Europske unije jer, ako smo ovdje, mladi iz Europe mogu slušati nas, a mi njih. To je neka vrsta partnerstva svih nas.
Kakvu potporu i pomoć trebaju mladi da bi ih se potaknulo da ostanu uključeni u rad s mladima i aktivizam mladih?
Smatram vrlo važnim da se Europska unija savjetuje s mladima iz Ukrajine. Ako nam Europska unija i dalje bude omogućavala da se naš glas čuje u oblikovanju politike EU-a, donijet ćemo zajedničke zaključke koji će biti korisni za obje strane. Dio smo Europe, pa i zaključci u svim područjima politika moraju biti zajednički. Osim toga, ako Europska unija nastavi pružati financijsku potporu mladima iz Ukrajine za sudjelovanje u događanjima kao što je ovaj, to će ih potaknuti da se i dalje angažiraju u politici jer financijsko opterećenje neće predstavljati tako veliku prepreku sudjelovanju.
Jevhenija Senjk aktivistica je u platformi za mlade SD (jednoj od članskih organizacija Nacionalnog vijeća mladih Ukrajine), a studira međunarodne odnose na Politehničkom nacionalnom sveučilištu u Lavovu.
Sedamnaestogodišnji učenik Adam Mokhtari bio je jedan od predstavnika Irske na događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS), održanom u Bruxellesu u ožujku pod temom „Omogućimo mladima da iznesu svoje stavove”. Adam je preporuke s događanja kasnije predstavio na EGSO-ovom Tjednu civilnog društva na sesiji pod nazivom „Planiranje budućnosti Europe – ponovno povezivanje polariziranih društava učenjem u zajednici i građanskim odgojem”. Adam nam je prenio što mu se svidjelo na YEYS-u i ispričao svoju životnu priču kako bi istaknuo zašto želi Europu u kojoj se svi osjećaju uključenima.
Sedamnaestogodišnji učenik Adam Mokhtari bio je jedan od predstavnika Irske na događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS), održanom u Bruxellesu u ožujku pod temom „Omogućimo mladima da iznesu svoje stavove”. Adam je preporuke s događanja kasnije predstavio na EGSO-ovom Tjednu civilnog društva na sesiji pod nazivom „Planiranje budućnosti Europe – ponovno povezivanje polariziranih društava učenjem u zajednici i građanskim odgojem”. Adam nam je prenio što mu se svidjelo na YEYS-u i ispričao svoju životnu priču kako bi istaknuo zašto želi Europu u kojoj se svi osjećaju uključenima.
Adam Mokhtari
Ja sam Adam Mokhtari. Predstavljanje Irske na događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje! 2025. za mene je bilo izvanredno iskustvo. Na događanju se okupilo oko 90 nas mladih iz cijele Europe da razmijenimo ideje i tako utječemo na budućnost.
Jedna od najzanimljivijih aktivnosti bila je kad smo u skupinama raspravljali o važnim pitanjima i donosili odluke. Jako mi se svidjela i aktivnost u kojoj smo naizmjence bili slušatelj, govornik i promatrač dok smo govorili o tome što svakome od nas osobno znači Europa. Svatko je imao sedam minuta da kaže što god želi. Na taj smo način svi imali priliku iznijeti svoje mišljenje.
Na kraju smo se dogovorili o pet ključnih preporuka: treba povećati transparentnost vlada i uključiti mlade, podučavati aktivno građanstvo u školama, osigurati jednakost za sve, mladima omogućiti da imaju stvaran utjecaj u politici i osmisliti odlučan akcijski plan za klimu.
Bila mi je čast predstaviti sve sudionike YEYS-a na EGSO-ovom Tjednu civilnog društva i iznijeti naše preporuke kreatorima politika. To mi je pokazalo da je glas mladih važan.
Moć obrazovanja
Obrazovanje ima golemu ulogu u pomaganju mladima da sudjeluju u demokraciji jer učimo kako kritički razmišljati, prepoznati lažne vijesti i djelovati. Da mi škola nije pomogla, ne bih imao ovu priliku. Sada želim i druge potaknuti da se uključe.
Na događanju YEYS predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i koordinatorica EU-a za mlade Biliana Sirakova saslušali su naše ideje i potaknuli nas da nastavimo insistirati na promjenama.
Moja osobna priča i zašto je uključenost važna
Rođen sam u Irskoj, ali moji roditelji tamo su se preselili krajem 90-ih godina prošlog stoljeća. Kad su stigli, Irci su ih prihvatili s ljubavlju i poštovanjem. Moja majka i otac rekli su mi da je u to vrijeme u Irskoj bilo vrlo malo raznolikosti, ali moji su roditelji unatoč tome 90-ih godina prošlog stoljeća dobro živjeli.
Ja sam Irac i Europljanin alžirskog porijekla. Ponekad osjećam da sam drugačiji, ali uglavnom se osjećam kao da sam isti kao i svi drugi. Mnogo sam naučio od raznih kultura i mislim da je život zbog toga bolji. Kad bismo svi bili isti, bilo bi dosadno. Važno je biti otvoren prema razlikama i razumjeti druge.
Nažalost, neki migranti i mladi danas se suočavaju s diskriminacijom, mržnjom i nepravednim postupanjem, što društvene mreže ponekad potiču. To se mora promijeniti. Nezadovoljan sam kad to vidim. Nekim imigrantima u Irskoj sada je teško, žive na ulici i na njih se gleda kao na problem. Nije im lako i vrlo je tužno to gledati.
Imao sam sreće što sam pohađao škole u kojima se svi osjećaju uključenima, ali to nije iskustvo koje imaju svi mladi ljudi. Moramo se potruditi da se svi mladi osjećaju prihvaćenima i da pripadaju zajednici kako se ne bi osjećali zanemarenima ili isključenima iz društva.
Izgradimo bolju budućnost
Da bi Irska i Europska unija postale uključivije, potrebno nam je bolje obrazovanje o različitim kulturama i o tome što EU čini za nas. To će pomoći u razumijevanju i poboljšanju uključenosti.
Potrebna su nam događanja u zajednici na kojima se ljudi okupljaju i druže na pozitivan način. Više mladih mora biti uključeno u odluke na lokalnoj razini, na primjer, u klubovima mladih, sportskim klubovima ili školama, ili na razini EU-a. Zahvaljujući tome osjećat će se uključenima u pitanja koja su im važna. Mladima treba pokazati kako se mogu uključiti.
Potrebna nam je potpora EU-a da bi uključivost postala prioritetno pitanje. Bilo mi je vrlo drago čuti da je za EGSO uključivost prioritet.
Kakvu Europu želim
Mnogi mladi ne znaju mnogo o tome što EU čini za njih. Europska unija trebala bi učiniti više da nam pomogne da se uključimo u politiku i glasanje.
Želim ujedinjenu i pravednu Europu koja sve dočekuje raširenih ruku i u kojoj se svi, bez obzira na svoje porijeklo, osjećaju uključenima.
YEYS mi je pokazao da mladi mogu donijeti promjene. Čak i ako sve naše ideje ne budu odmah prihvaćene, barem smo ih imali prilike iznijeti. Kao mladi Irac alžirskog porijekla, imam osjećaj da je moj glas važan i želim da i drugi imaju istu priliku.
Obrazovanje može pomoći u zbližavanju ljudi, borbi protiv diskriminacije i omogućavanju mladima da iznose svoje stavove. Svoje ću dojmove ponijeti sa sobom i kad se vratim u Irsku potaknuti ću i druge da se uključe. Budućnost je u našim rukama! Ovo je naša Europa i imamo pravo odlučivati o njoj!
Adam Mokhtari je sedamnaestgodišnji učenik iz Irske. Pohađa srednju školu „Bremore Educate Together” u Balbrigganu blizu Dublina. Izuzetno je zainteresiran za pitanja EU-a i jako mu je stalo do toga da društva budu uključivija i uspješnija. Ove je godine sudjelovao u događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje i bio je njegov predstavnik na Tjednu civilnog društva.
Kao odgovor na inicijativu predsjednice Ursule von der Leyen za Europski pakt o oceanima, Europski gospodarski i socijalni odbor iznio je ključne preporuke za promicanje sveobuhvatnog i uravnoteženog pristupa upravljanju oceanima. Njegova je vizija usmjerena na osiguravanje zdravih i produktivnih oceana, poticanje plavog gospodarstva EU-a, jačanje istraživanja i inovacija u području mora, kao i zaštitu morskih ekosustava za buduće generacije.
Kao odgovor na inicijativu predsjednice Ursule von der Leyen za Europski pakt o oceanima, Europski gospodarski i socijalni odbor iznio je ključne preporuke za promicanje sveobuhvatnog i uravnoteženog pristupa upravljanju oceanima. Njegova je vizija usmjerena na osiguravanje zdravih i produktivnih oceana, poticanje plavog gospodarstva EU-a, jačanje istraživanja i inovacija u području mora, kao i zaštitu morskih ekosustava za buduće generacije.
Oslobađanje potencijala plavog gospodarstva
EGSO naglašava važnost razvoja snažnog i konkurentnog plavog gospodarstva. To podrazumijeva pojednostavljenje regulatornih okvira, osiguravanje strateške autonomije, promicanje inovacija i napredak prema dekarbonizaciji.
Kako bismo osigurali prosperitetnu budućnost pomorske industrije, zalažemo se za hitno ulaganje u e-goriva, energiju iz odobalnih obnovljivih izvora i inovativne pomorske tehnologije. Osim toga, uspostava snažnog pomorskog klastera s jasnim ciljevima održivosti pomoći će Europi da zadrži vodeću poziciju u pomorskoj industriji. Zbog toga je nužno uspostaviti industrijski savez za vrijednosne lance plavog gospodarstva i ojačati strategiju pomorske sigurnosti EU-a.
Povrh toga, preporučujemo evaluaciju postojećih politika kao što je zajednička ribarstvena politika. Održivo ribarstvo trebalo bi kontinuirano podupirati, a ovisnost o morskim prehrambenim proizvodima smanjiti. Na uvoz bi se trebali primjenjivati isti socijalni i okolišni standardi. EGSO ujedno poziva Komisiju da do 2026. izradi akcijski plan EU-a za „plavu hranu”.
Poboljšanje znanja, istraživanja i inovacija u području mora
EGSO se zalaže za veće financiranje istraživanja i inovacija u području mora i naglašava potrebu za globalnim znanstvenim timskim radom i boljom tehnologijom u pomorskom sektoru. Stoga predlažemo uspostavu centara plavog gospodarstva i pokretanje Opservatorija EU-a za oceane.
Poticanje ulaganja i financiranja za održivost oceana
Naglašavamo potrebu za mobiliziranjem znatnih javnih i privatnih sredstava za potporu 14. cilju održivog razvoja (život u vodi). U tu bi svrhu trebalo uspostaviti namjenske proračunske linije za projekte povezane s oceanima u okviru EU-ovih programa financiranja kao što je Obzor Europa. Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) također bi trebao dobiti više financijskih sredstava za potporu konkurentnim i dekarboniziranim sektorima.
Socijalno uključiva i pravedna tranzicija
Otporno plavo gospodarstvo mora osigurati pravedno postupanje prema pomorskim radnicima. EGSO preporučuje mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage, poticanje generacijske obnove i pružanje prilika za strukovnu prekvalifikaciju. Trebalo bi uspostaviti sveobuhvatne sustave socijalne potpore kako bi se zaštitili radnici, posebno oni koji zbog tehnoloških promjena ne mogu preuzeti nove uloge.
Zdravi i otporni oceani
Naši oceani izloženi su brojnim prijetnjama zbog klimatskih promjena, onečišćenja, plastike i ljudskih pritisaka. Stoga pozivamo na veći angažman na obnovi i zaštiti mora, kao i na održivo očuvanje u skladu s globalnim obvezama u pogledu bioraznolikosti. Postizanje „dobrog stanja okoliša” ključno je i za gospodarsku stabilnost i za otpornost na klimatske promjene. Povrh toga, trebali bismo hitno ulagati u zelenu infrastrukturu, smanjenje onečišćenja i europski plan za prilagodbu klimatskim promjenama, a istodobno jačati vodeći položaj EU-a u globalnom upravljanju morima.
Osiguravanje sveobuhvatnog okvira za upravljanje oceanima
Da bi se potaknulo gospodarsko blagostanje i istodobno poštovala ograničenja našeg planeta, EGSO poziva na regionalnu suradnju s lokalnim zajednicama radi usklađivanja politika. Zalaže se i za bolje međunarodne sporazume, snažniju oceansku diplomaciju EU-a i posebne radne skupine za pomorstvo u institucijama EU-a.
Naposljetku, EGSO preporučuje i poboljšanje prostornog planiranja morskog područja kako bi se različiti interesi, kao što je intenzivnija proizvodnja energije na moru, uravnotežili s interesima ribarstva i akvakulture. Cilj je promicati suživot i održivost te istodobno osigurati očuvanje tradicionalnih ribarskih zajednica i njihovo uključivanje u donošenje odluka.
Premošćivanje razlika: Borba civilnog društva protiv štetne polarizacije
U vrijeme kada se naše društvo suočava sa sve većom polarizacijom i sve slabijim povjerenjem u demokratske institucije, civilno se društvo mora suočiti s tim izazovom. Polarizacija sama po sebi nije uvijek negativna; demokratska rasprava hrani se različitim stajalištima. Ipak, ako polarizacija dovodi do neprijateljstva, dezinformacija i podjela, ona ugrožava same temelje naših demokracija.
Premošćivanje razlika: Borba civilnog društva protiv štetne polarizacije
U vrijeme kada se naše društvo suočava sa sve većom polarizacijom i sve slabijim povjerenjem u demokratske institucije, civilno se društvo mora suočiti s tim izazovom. Polarizacija sama po sebi nije uvijek negativna; demokratska rasprava hrani se različitim stajalištima. Ipak, ako polarizacija dovodi do neprijateljstva, dezinformacija i podjela, ona ugrožava same temelje naših demokracija.
Tijekom ovogodišnjeg Tjedna civilnog društva vidjeli smo istaknute primjere inicijativa za borbu protiv štetne polarizacije. Nagrada EGSO-a za civilno društvo ukazala je na organizacije koje rade na medijskoj pismenosti, suzbijanju dezinformacija i poticanju međugeneracijskog dijaloga. To su projekti kojima se mora pružiti potpora ako želimo izgraditi otporna i povezana društva.
Širom Europe svjedočimo sve većoj društvenoj rascjepkanosti. Izazovi su brojni: gospodarske nejednakosti, socijalna isključenost, lažne informacije na internetu i politički ekstremizam. Nedavni uzlet populističkih pokreta širom Europe, smanjenje medijskog pluralizma i slabljenje povjerenja u institucije pokazuju kako polarizacija dovodi do nezadovoljstva. Ti trendovi oslabljuju demokratske strukture i narušavaju socijalnu koheziju. U takvim vremenima civilno društvo nije samo sudionik u demokratskom procesu, već i čuvar njegove otpornosti.
Organizacije civilnog društva dugo su predvodile obranu demokratskih vrijednosti. One djeluju kao posrednici jer iznose različita mišljenja, suzbijaju dezinformacije i potiču informirane javne rasprave. Glas su onih koje se ne čuje i zalažu se za uključive politike kojima se razlike premošćuju, a ne produbljuju. Kroz građanski angažman, rasprave utemeljene na činjenicama i inicijative koje promiču toleranciju, civilno društvo aktivno se bori protiv podjela.
EGSO čvrsto vjeruje da je jačanje sudjelovanja i dijaloga jedini put prema naprijed. To je vidljivo u našem svakodnevnom radu: naši članovi i članice, koji predstavljaju poslodavce, sindikate i nevladine organizacije, sudjeluju u intenzivnim raspravama, ali uvijek s ciljem pronalaženja zajedničkog stajališta. Naša snaga leži u konsenzusu, a taj se model mora proširiti Europom.
Moramo osnažiti civilno društvo kako bi ono u potpunosti ispunilo svoju ulogu u borbi protiv polarizacije. To znači da mu treba osigurati pristup financiranju, zaštititi njegovu mogućnost da slobodno djeluje i poticati okruženje u kojem se njegov doprinos demokratskom životu priznaje i cijeni. Treba ojačati participativne mehanizme kroz savjetovanja s građanima, lokalne inicijative ili instrumente deliberativne demokracije kako bi se građanstvo osjećalo uključenim u donošenje odluka.
Budućnost Europe ovisi o tome osjećaju li se njezini građani zastupljenima, uključenima i saslušanima. Civilno društvo nije dodatak demokraciji već njezina okosnica. Dok se snalazimo u doba podjela, moramo mu osigurati alate, priznanje i prostor koji mu je potreban da nastavi štititi naše demokratske vrijednosti. Poticanjem dijaloga, promicanjem socijalne uključenosti i borbom protiv ekstremizma civilno društvo može biti snaga koja polarizaciju iz izvora sukoba pretvara u pokretač konstruktivne rasprave i društvenog napretka.
Nastavimo našu suradnju kako bismo osigurali da podjele ne odrede našu budućnost. Umjesto toga, izgradimo Europu u kojoj raznolikost mišljenja jača naše jedinstvo, u kojoj se angažmanom ponovno gradi povjerenje i u kojoj je civilno društvo predvodnik u premošćivanju razlika.
Postavili smo nekoliko pitanja Javieru Garatu Pérezu, izvjestitelju EGSO-a za mišljenje „Preporuke civilnog društva za europski pakt o oceanima”, o najvažnijim preporukama EGSO-a u vezi s inicijativom Europske komisije kojom se utvrđuje sveobuhvatna vizija za sve politike povezane s oceanima. Koje konkretne mjere treba poduzeti kako bi se oceani zaštitili od uništavanja i onečišćenja i kako bi se očuvala njihova bioraznolikost? Koje su najveće prijetnje dobrobiti oceana i koja rješenja predlaže Odbor?
Postavili smo nekoliko pitanja Javieru Garatu Pérezu, izvjestitelju EGSO-a za mišljenje „Preporuke civilnog društva za europski pakt o oceanima”, o najvažnijim preporukama EGSO-a u vezi s inicijativom Europske komisije kojom se utvrđuje sveobuhvatna vizija za sve politike povezane s oceanima. Koje konkretne mjere treba poduzeti kako bi se oceani zaštitili od uništavanja i onečišćenja i kako bi se očuvala njihova bioraznolikost? Koje su najveće prijetnje dobrobiti oceana i koja rješenja predlaže Odbor?
