Europski izbori u lipnju 2024. odredit će budućnost Europe, a EGSO, kao institucijski partner civilnog društva, kreće sa svojim prvim Tjednom civilnog društva.
Europski izbori u lipnju 2024. odredit će budućnost Europe, a EGSO, kao institucijski partner civilnog društva, kreće sa svojim prvim Tjednom civilnog društva.
Nemojte ga zaboraviti upisati u kalendar!
Na tom značajnom događanju okupit će se građani i građanke svih dobnih skupina i iz svih sredina, uključujući mlade, novinare i zaposlenike europskih institucija, i sudjelovati u živoj raspravi o temama koje su važne za naš svakodnevni život i budućnost Europe.
Pod krilaticom Ustanimo za demokraciju! raspravljat ćemo o opasnostima i izazovima s kojima se suočavamo u nastojanjima da očuvamo demokratske vrijednosti i utvrditi što civilno društvo točno očekuje od budućeg vodstva Europe. Naše preporuke doprinijet će EGSO-ovoj rezoluciji o europskim izborima.
Tjedan civilnog društva obuhvatit će pet glavnih EGSO-ovih inicijativa:
Dane civilnog društva: organizacije civilnog društva kao potpornji demokracije i ključni igrači u rješavanju postojećih problema
Dane europske građanske inicijative: mjesto susreta za zakonodavce EU-a i države članice, voditelje kampanja, građane, građanke i dionike civilnog društva
Tvoja Europa, tvoj glas: ustanite u obranu demokracije i podržite Europu: prioriteti mladih za sljedeći saziv Europskog parlamenta
Seminar za novinare: kako mobilizirati Europljane i Europljanke za europske izbore?
Dođite i pronađite inspiraciju na stručnim radionicama i raspravama na visokoj razini. Iznesite svoje stavove o pitanjima ključnima za novi europski zakonodavni ciklus i povežite se s organizacijama civilnog društva i donositeljima promjena iz cijele Europe!
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svom je mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju predložio strategiju za rješavanje društveno-gospodarskih poteškoća s kojima se suočavaju otočna, planinska i rijetko naseljena područja EU-a. EGSO poziva na mjere EU-a u okviru kohezijske politike i naglašava potrebu za prilagođenim strategijama, pouzdanim podacima i posebnim mehanizmima za održivi rast.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u svom je mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju predložio strategiju za rješavanje društveno-gospodarskih poteškoća s kojima se suočavaju otočna, planinska i rijetko naseljena područja EU-a. EGSO poziva na mjere EU-a u okviru kohezijske politike i naglašava potrebu za prilagođenim strategijama, pouzdanim podacima i posebnim mehanizmima za održivi rast.
Izolirane regije EU-a, kao što su otočna, planinska i rijetko naseljena područja, bore se s gospodarskim, društvenim i okolišnim izazovima koji otežavaju njihov razvoj. Izolirani otoci suočavaju se s visokim troškovima zbog svoje izolacije, a klimatske promjene predstavljaju rizik za planinska područja. Smanjenje broja stanovnika u rijetko naseljenim područjima zahtijeva inovativne strategije rasta. Izvjestitelj EGSO-a Ioannis Vardakastanis naglašava potrebu za prilagođenim pristupima kojima bi se uzele u obzir posebnosti svake regije. Odbor se u svojem mišljenju zalaže za kohezivno djelovanje EU-a, naglašavajući pritom regionalnu solidarnost za sprečavanje marginalizacije. EGSO predlaže primjenu snažne pravne osnove kohezijske politike EU-a. Osim toga, za prevladavanje jedinstvenih izazova preporučuje uspostavu posebnih fondova i paktova, primjerice pakta za otoke i pakta za planinska područja, po uzoru na uspješne strategije u urbanim i ruralnim područjima. Rješenja moraju obuhvatiti gospodarske, socijalne i okolišne aspekte i iziskuju različite mjere, od smanjenja operativnih troškova do poticanja otvaranja radnih mjesta i očuvanja lokalne kulture. Informirano donošenje odluka ovisi o točnim podacima, izgradnji kapaciteta i promicanju aktivnog dijaloga među europskim, nacionalnim i lokalnim dionicima kako bi se oblikovale politike koje odražavaju jedinstvene okolnosti tih regija u EU-u. (tk)
Financijski sektor, a pogotovo bankarstvo, nužan je za povećanje konkurentnosti gospodarstva EU-a jer znatno utječe na financiranje i prijelaz na održivost, koji je od ključne važnosti. U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) istaknuo je ključne načine za osnaživanje ovog sektora i povećanje njegovog doprinosa strateškoj autonomiji EU-a, kao i ciljeve koji će mu pomoći da to ostvari.
Financijski sektor, a pogotovo bankarstvo, nužan je za povećanje konkurentnosti gospodarstva EU-a jer znatno utječe na financiranje i prijelaz na održivost, koji je od ključne važnosti. U mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) istaknuo je ključne načine za osnaživanje ovog sektora i povećanje njegovog doprinosa strateškoj autonomiji EU-a, kao i ciljeve koji će mu pomoći da to ostvari.
Otporan financijski sustav prioritet je gospodarske preobrazbe EU-a, ali unatoč naporima da se ugrade provjere konkurentnosti i poboljša regulativa putem programa REFIT, izazovi su i dalje prisutni. Izvjestitelj EGSO-a Antonio García del Riego ističe da nepotpunost bankovne unije i unije tržišta kapitala sprječava jedinstvo tržišta, zbog čega banke u EU-u zaostaju za drugim bankama u svijetu. Stoga treba provesti temeljite evaluacije kako bi se osigurao konkurentan i otporan financijski sektor. Pošteno tržišno natjecanje ključno je za stabilnost i rast, ali iziskuje snažnije regulatorne okvire koji štite raznolikost bankarskog sektora. EGSO naglašava važnost poštenog tržišnog natjecanja za osiguranje stabilnosti i privlačenje ulaganja i poziva na to da se nadzoru pristupi na uravnotežen način, kojim se promiču i digitalizacija i održivost tržišta. Iako pozdravlja uključivanje provjere konkurentnosti u buduće politike EU-a, EGSO ističe da se konkurentnost mora poboljšati bez odstupanja od globalnih standarda kao što je Basel III. Ta se provjera mora uskladiti s posebnostima financijskog sektora. Dovršetak unije tržišta kapitala smanjit će fragmentaciju tržišta, poboljšati financijsku stabilnost i potaknuti integraciju. EGSO naglašava da su učinkovite metode evaluacije, sudjelovanje dionika u procjenama učinka i pouzdani podaci za informirano donošenje odluka ključni za unapređenje tog sektora. (tk)
Belgija je 1. siječnja preuzela palicu i predsjedat će Vijećem EU-a u ključnoj prvoj polovici 2024. Naglasak će nedvojbeno biti na europskim izborima, koji će se održati u lipnju i na kojima će europski građani i građanke odlučiti o smjeru budućeg razvoja Unije. Imat ćemo aktivnu ulogu u širenju informacija o izborima i poticanju glasača da idu na birališta.
Belgija je 1. siječnja preuzela palicu i predsjedat će Vijećem EU-a u ključnoj prvoj polovici 2024. Naglasak će nedvojbeno biti na europskim izborima, koji će se održati u lipnju i na kojima će europski građani i građanke odlučiti o smjeru budućeg razvoja Unije. Imat ćemo aktivnu ulogu u širenju informacija o izborima i poticanju glasača da idu na birališta. „Kao dom organiziranog civilnog društva EGSO će s belgijskim predsjedništvom blisko surađivati na izgradnji snažnije, otpornije i demokratskije Europe”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.
U novoj brošuri predstavljene su naše aktivnosti u prvoj polovici godine i ključni dosjei na kojima rade naše stručne skupine, kao i razmatračka mišljenja na zahtjev belgijskog predsjedništva. Želite li znati tko su naši belgijski članovi i članice?
Ovdje možete saznati o kome je riječ i koje dijelove civilnog društva predstavljaju. Informacije su dostupne na nizozemskom, francuskom, njemačkom i engleskom jeziku (cw).
EGSO je primjer uspjeha, ali Europska unija mora uložiti još veće napore za očuvanje svog društvenog ugovora, solidarnosti, pravednog gospodarstva i uključivosti. To je od presudne važnosti za zaštitu europskih vrijednosti.
EGSO je primjer uspjeha, ali Europska unija mora uložiti još veće napore za očuvanje svog društvenog ugovora, solidarnosti, pravednog gospodarstva i uključivosti. To je od presudne važnosti za zaštitu europskih vrijednosti.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) osnovan je Ugovorom iz Rima (potpisanim u ožujku 1957.), a svoje prvo plenarno zasjedanje održao je u svibnju 1958. Iskustvo rada Odbora i pouke za budućnost bili su tema rasprave „Proslava 65. obljetnice Europskog odbora regija: jačanje položaja organizacija civilnog društva i obrana demokracije” održane 13. prosinca 2023. u Bruxellesu. „U posljednjih 65 godina Odbor je izgradio istinsku platformu na kojoj civilno društvo može slobodno izražavati svoja stajališta i tako nastojati poboljšati zakonodavstvo EU-a. U geopolitičkom kontekstu koji se brzo mijenja glas snažnog i neovisnog civilnog društva važniji je nego ikada prije. Upravo se civilno društvo provođenjem svoje nadzorne uloge brine za to da demokratski kontrolni mehanizmi, vladavina prava i temeljna prava i vrijednosti i dalje funkcioniraju tako da nitko ne može demokraciju dovesti u pitanje”, rekao je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.
Članovi i članice EGSO-a predstavljaju razne organizacije civilnog društva u Europi, uključujući poduzeća, sindikate i druge interesne skupine. Riječ je o savjetodavnom tijelu EU-a koje dostavlja mišljenja Europskoj komisiji, Vijeću EU-a i Europskom parlamentu te tako djeluje kao most između institucija EU-a, koje donose odluke, i građana EU-a. „EGSO je upravo navršio 65 godina i mogli bismo pomisliti da je vrijeme za odlazak u mirovinu, ali upravo suprotno. EGSO je sada, kada se mnogi Europljani i Europljanke suočavaju s poteškoćama, potrebniji nego ikada. Treba se oduprijeti pokušaju da se zanemari uloga organiziranog socijalnog dijaloga. Naprotiv, ostale institucije EU-a trebale bi više slušati naš glas”, rekao je Georges Dassis, bivši predsjednik EGSO-a i predsjednik Udruge bivših članova EGSO-a.
U raspravi je istaknuto da je EGSO u debati o europskom stupu socijalnih prava proteklih godina bio glavni partner. Osim toga, EGSO je bio ravnopravni sudionik Konferencije o budućnosti Europe, u čijim se konačnim preporukama EGSO izričito navodi kao instrument za povećanje sudjelovanja i transparentnosti demokracije EU-a. Noviji primjeri pionirske uloge EGSO-a uključuju prvi poziv na uspostavu istinske europske zdravstvene unije i činjenicu da je EGSO bio predvodnik u predlaganju „prava na popravak”. Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca, naglasio je važnost rada EGSO-a i istaknuo poboljšanja zakonodavstva od 1958. godine: „Proteklih smo mjeseci ostvarili nekoliko ključnih ciljeva, uključujući provjeru konkurentnosti i plavi plan EU-a. I dalje ćemo prenositi gledišta onih koje predstavljamo.”
Energetska tranzicija, borba protiv klimatske krize i odgovor na geopolitičke prijetnje koje predstavlja Rusija samo su neki od izazova koji jačaju potrebu za EGSO-om koji pomaže u stvaranju konsenzusa radi postizanja općeg dobra, promicanja vrijednosti europske integracije i poticanja participativne demokracije i organizacija civilnog društva. „EGSO već 65 godina predstavnicima sindikata pruža platformu za sudjelovanje u suštinskim raspravama s poslodavcima, organizacijama civilnog društva i drugim institucijama Europske unije. Uspjeh EGSO-a počiva na suradnji. Okupljanjem predstavnika različitih društvenih skupina uspijevamo donositi mišljenja koja obuhvaćaju niz različitih perspektiva. Upravo ta uključivost omogućuje da naš rad bude u skladu s demokratskim načelima”, rekla je Lucie Studničná, predsjednica Skupine radnika.
Séamus Boland, predsjednik Skupine organizacija civilnog društva, pozvao je na opću mobilizaciju EGSO-a za predstojeće europske izbore. „EU mora zajedničko rješavanje problema usmjeriti na zajedničke europske izazove. Hoćemo li u tome uspjeti uvelike će ovisiti o rezultatima izbora za Europski parlament. EGSO i njegovi članovi i članice imaju mandat i odgovornost da putem svojih mreža organizacija civilnog društva dopru do građana kako bi se suzbile dezinformacije, strahovi i nedostatak povjerenja. Osim toga, moramo ponoviti poziv za uspostavu istinskih mjera za provedbu dijaloga s civilnim društvom na razini EU-a u svim područjima politika.”
Inicijativom Global Gateway nastoji se osigurati otvorenu stratešku autonomiju EU-a, ali ona se mora temeljiti na procjenama učinka, istaknuo je Europski gospodarski i socijalni odbor u svom mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu. EGSO predlaže da mu se dodijeli aktivnija ulogu u ključnim fazama postupka donošenja odluka o razvojnim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway.
Inicijativom Global Gateway nastoji se osigurati otvorenu stratešku autonomiju EU-a, ali ona se mora temeljiti na procjenama učinka, istaknuo je Europski gospodarski i socijalni odbor u svom mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu. EGSO predlaže da mu se dodijeli aktivnija ulogu u ključnim fazama postupka donošenja odluka o razvojnim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway.
Strategijom Global Gateway mobilizirat će se ulaganja u visini do 300 milijardi EUR u razdoblju 2021. – 2027. za suzbijanje klimatskih promjena, poboljšanje digitalne, energetske i prometne povezanosti i jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih infrastruktura u cijelom svijetu.
Međutim, EGSO naglašava da se investicijski programi u okviru inicijative Global Gateway moraju zasnivati na procjenama učinka, osiguranju demokratske odgovornosti za razvojne inicijative u partnerskim državama, i ekonomskoj, socijalnoj i okolišnoj održivosti projekata. Istovremeno, Odbor izražava zadršku prema projektima koji se financiraju drugim sredstvima EU-a i koji bi mogli odstupiti od standardnog procesa praćenja zbog nejasnih postupaka procjene učinaka pojedinačnih projekata.
Izvjestitelj za to mišljenje, član EGSO-a Stefano Palmieri, naglasio je da projekti u okviru strategije Global Gateway trebaju poštovati određen broj načela i ciljeva i da je „usklađenost s vrijednostima EU-a i provedba detaljnih procjena učinka važna za osiguranje održivosti tih projekata”.
Odbor ujedno izražava žaljenje zbog nedostatka smislenog sudjelovanja lokalnih europskih dionika u općem razvojnom procesu. EGSO bi želio biti aktivnije uključen u ključne faze postupka donošenja odluka o razvojnim projektima povezanima sa strategijom Global Gateway, počevši s organizacijom redovitih sastanaka između Odbora za Global Gateway i organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. (mt)
Organizacije civilnog društva izražavaju razočaranje rezultatima konferencije COP28, ali ih vide kao platformu za pojačano europsko djelovanje na globalnoj razini. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i dalje je predan rješavanju klimatske krize i naglašava potrebu za većim ambicijama i uključivanjem mladih.
Organizacije civilnog društva izražavaju razočaranje rezultatima konferencije COP28, ali ih vide kao platformu za pojačano europsko djelovanje na globalnoj razini. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i dalje je predan rješavanju klimatske krize i naglašava potrebu za većim ambicijama i uključivanjem mladih.
Konferencija COP28 označava povijesnu prekretnicu s obzirom na to da se zemlje prvi put u trideset godina obvezuju da će se odreći fosilnih goriva u energetskim sustavima. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke priznaje taj napredak, ali ustraje u tome da treba u potpunosti napustiti fosilna goriva i naglašava važnost uključivanja mladih u te napore.
Pregovarači Europske unije smatraju uspješnim to što je zadržan cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog porasta temperature. Konferencija COP28 usmjerena je na energetski sektor, a cilj joj je smanjenje emisija za 43 % do 2030. i postizanje nulte neto stope emisija do 2050. Međutim, Sporazum je kritiziran zbog svojih nedostataka, među ostalim zbog nesigurnosti u pogledu toga može li se ostvariti cilj od 1,5 °C, utjecaja naftnih država i ograničenih financijskih sredstava za tranziciju.
Supredsjednica Rimskog kluba Sandrine Dixson-Declève upozorava na sve veće nejednakosti u bogatstvu i društvene napetosti koje proizlaze iz nepravedne raspodjele tereta. Izaslanica mladih EGSO-a Diandra Ni Bhuachalla razočarana je rezultatima konferencije COP28 i naglašava važnost stvarnih iskustava ljudi u borbi protiv lobija za fosilna goriva.
Unatoč zabrinutosti članovi EGSO-a prepoznaju pozitivne aspekte Sporazuma iz Dubaija i obvezuju se na uklanjanje pravnih praznina. Istodobno pozivaju i druge institucije EU-a da učine isto. Glavna poruka rasprave EGSO-a odlučna je predanost: „Nećemo odustati” od hitnog rješavanja klimatske krize stalnim djelovanjem EU-a i UN-a. (ks)
Od nastanka ideje o jedinstvenom europskom tržištu 1980-ih godina do njegova osmišljavanja i pokretanja početkom 1990-ih dogodile su se brojne povijesne promjene na našem kontinentu i šire. Otada se EU više nego udvostručio u veličini i broju država članica i suočavao s krizama i sukobima te okolišnim, gospodarskim, socijalnim i tehnološkim izazovima.
Od nastanka ideje o jedinstvenom europskom tržištu 1980-ih do njegova osmišljavanja i pokretanja početkom 1990-ih dogodile su se brojne povijesne promjene na našem kontinentu i šire. Otada se EU više nego udvostručio u veličini i broju država članica i suočavao s krizama i sukobima te okolišnim, gospodarskim, socijalnim i tehnološkim izazovima.
Znatno se promijenila i geopolitička situacija. U Aziji se pojavila nova velesila i na mnogim razinama postala inherentni suparnik EU-a. Načela unutarnjeg tržišta, tj. slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i rada, tijekom godina su pozitivno utjecala na gospodarske rezultate EU-a. No, ti rezultati daleko su od savršenstva.
Provedba zajednički dogovorenih pravila ponekad je prilično neujednačena, administrativni zahtjevi znatno su porasli, a kapaciteti za nadzor tržišta izrazito su ograničeni. EU se usto trenutno suočava s proturječnim ciljevima: zahtjevima industrije (ali i drugih nacionalnih aktera) za subvencije nasuprot pozivima da se ograniče državne potpore i zadrže jednaki uvjeti u svim državama članicama; zahtjevima za lokalnom proizvodnjom kako bi se stvaranje vrijednosti i radna mjesta zadržali u Europi nasuprot potražnji za otvorenim tržištima i pristupom njima kao načinom za zadržavanje troškovne konkurentnosti u odnosu na globalne konkurente i za pružanje cjenovno pristupačnih proizvoda potrošačima; pristupom prijeko potrebnim sirovinama za proizvodnju robe, od automobila, vjetroturbina ili solarnih ploča do kuhinjskih i vrtnih uređaja, nasuprot uvjetima opskrbe tim resursima, kao što su jamčenje radnih i ekoloških standarda i natjecanje s konkurentima za te resurse.
U svijetu u kojem se multilateralno dogovorena međunarodna trgovinska pravila više ne poštuju, otvorenost tržišta i granica EU-a, koja je ključni aspekt na kojem se temeljilo početno promišljanje jedinstvenog tržišta, nije dovoljna. Dapače, bez određenih zaštitnih mjera poput strogog nadzora kvalitete i sigurnosti proizvoda koji ulaze na tržište EU-a ili provjere ulaganja i povezanih ciljeva ulagača, mogla bi postati EU-ova slaba točka. U svijetu koji se udaljava od multilateralnih sustava temeljenih na pravilima i u kojem države sve više sprečavaju ili ograničavaju pristup resursima u skladu s njihovim nacionalnim interesima, ekonomija globalizacije i međunarodno integriranih lanaca opskrbe više ne funkcionira.
Unutarnjem tržištu utemeljenom na tim pravilima stoga je potrebna nova strategija, koju bi trebalo usmjeriti na nekoliko aspekata: europsku industrijsku politiku, okvir koji pogoduje poduzećima i MSP-ovima, poduzeća socijalne ekonomije, javnu podršku europskom projektu, dobro organizirane i učinkovite usluge od općeg interesa i korake za očuvanje i razvoj našeg socijalnog modela.
EGSO dovršenje tržišta kapitala EU-a smatra ključnim za produbljivanje jedinstvenog tržišta. Tržište kapitala trebalo bi se fokusirati na financiranje proizvodnje, kupovine i tokova dobara i usluga, i to pogotovo podupiranjem usluga od općeg interesa, podržavanjem istraživanja, razvoja i inovacija u poduzećima i poticanjem poduzetništva.
Nadalje, prednost bi trebalo dati politikama koje pružaju okvir za inovacije privatnih poduzeća i potiču inovacije omogućavanjem pristupa poduzetničkom kapitalu i suradnje između industrijskog i znanstvenog sektora. Provedba pravne stečevine mora biti daljnji prioritet za jačanje unutarnjeg tržišta. Nažalost, mnoga od tih pravila nisu prenesena u nacionalne zakone, provode se na vrlo različite načine ili se primjenjuju u vrlo različitoj mjeri. To je ozbiljna i velika prepreka neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
EU bi trebao promicati klimatsku diplomaciju kao političku okosnicu svojeg vanjskog djelovanja, naglasio je Europski gospodarski i socijalni odbor u svojem mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu. Potreban mu je pouzdan i vjerodostojan strateški plan kojim bi svoju klimatsku diplomaciju prilagodio aktualnoj geopolitičkoj situaciji i UN-ovim ciljevima održivog razvoja.
EU bi trebao promicati klimatsku diplomaciju kao političku okosnicu svojeg vanjskog djelovanja, naglasio je Europski gospodarski i socijalni odbor u svojem mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu. Potreban mu je pouzdan i vjerodostojan strateški plan kojim bi svoju klimatsku diplomaciju prilagodio aktualnoj geopolitičkoj situaciji i UN-ovim ciljevima održivog razvoja.
EGSO smatra da u daljnjem djelovanju klimatsku diplomaciju treba unaprijediti u okosnicu vanjskih odnosa EU-a.
Predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a i izvjestitelj za mišljenje Stefano Mallia naglasio je: „Želimo li izbjeći nepopravljivu štetu, ne smijemo gubiti vrijeme. Klimatska diplomacija preventivna je diplomacija i stoga je hitno treba unaprijediti kako bi postala okosnica vanjskih odnosa i vanjske politike EU-a.”
EGSO potiče EU da donese sveobuhvatnu strategiju klimatske diplomacije s kratkoročnim i dugoročnim prioritetima, putem koje bi se klimatsko djelovanje integriralo u sva područja vanjskih odnosa, uključujući sigurnost i obranu, trgovinu, ulaganja, promet, migracije, razvojnu suradnju, financijsku i tehničku pomoć, kulturu i zdravlje.
Uspješna interna provedba europskog zelenog plana čini EU vjerodostojnim akterom koji može utjecati na druge dionike i nadahnuti ih na slično djelovanje usmjereno na održivost. Stoga EGSO poziva države članice i institucije da osiguraju bolju koordinaciju među akterima u EU-u kako bi se njihove politike uskladile s klimatskim ciljevima i ubrzalo unutarnje djelovanje usmjereno na provedbu zelenog plana.
Kako je izjavio izvjestitelj za mišljenje Stefano Mallia: „Moramo se okrenuti sebi da bismo procijenili možemo li ostvariti ciljeve koje smo postavili u okviru zelenog plana. Nakon što sredimo svoju situaciju, trebali bismo se okrenuti susjednim zemljama, poticati njihovu gospodarsku diversifikaciju, oblikovati planove za pravednu tranziciju i podupirati projekte prilagodbe i upravljanja rizicima da bismo spriječili i smanjili rizike nestabilnosti.” (mt)
U nedavno usvojenom mišljenju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) upozorava da pretjerano oslanjanje EU-a na uvoz aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova iz Azije ugrožava zdravlje i dobrobit građana i građanki EU-a. EGSO stoga predlaže donošenje akta o ključnim lijekovima.
U nedavno usvojenom mišljenju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) upozorava da pretjerano oslanjanje EU-a na uvoz aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova iz Azije ugrožava zdravlje i dobrobit građana i građanki EU-a. EGSO stoga predlaže donošenje akta o ključnim lijekovima.
Europska unija sve teže osigurava opskrbu osnovnim farmaceutskim proizvodima, a većinu aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova trenutačno uvozi iz Azije. Oslanjanje na vanjske dobavljače postavlja pitanje otpornosti EU-a na prekide u lancima opskrbe, volatilnost cijena i potencijalne geopolitičke rizike.
„Oslanjanjem na vanjske dobavljače za uvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda ugrožavamo živote naših građana i građanki. Moramo smjesta djelovati da bismo Europljanima i Europljankama osigurali pristup potrebnim lijekovima”, izjavio je Lech Pilawski, EGSO-ov izvjestitelj za to mišljenje.
Da bi se to pitanje riješilo, EGSO preporučuje uspostavu novog mehanizma EU-a koji bi podržavao proizvodnju aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova u Europi. Predloženi akt o ključnim lijekovima bio bi u obliku uredbe, a zamišljen je kao sveobuhvatan mehanizam kojim se aktivno podupire proizvodnja aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova u Europskoj uniji. Taj bi mehanizam osigurao financiranje istraživanja i razvoja, razvoja infrastrukture i operativnih troškova.
Provedba tih preporuka iziskivat će znatna ulaganja i visok stupanj suradnje među državama članicama. EGSO poziva Europsku komisiju da preuzme koordinaciju tih napora i razvije sveobuhvatnu strategiju kojom bi se zaštitila zdravstvena sigurnost Europe, promicalo gospodarsko blagostanje, a građankama i građanima EU-a osigurali cjenovno pristupačni lijekovi. (gb)
