Uoči Međunarodnog dana žena 8. ožujka i 69. sjednice Komisije o statusu žena (UNCSW69), glavnog globalnog tijela koje promiče prava žena, članica EGSO-a Maria Nikolopoulou, izvjestiteljica za mišljenje „Doprinos EGSO-a prioritetima EU-a na 69. zasjedanju UNCSW-a”, piše o napretku EU-a u području rodne ravnopravnosti. Iako mnoga poboljšanja zaslužuju priznanje, žene još uvijek nemaju ista prava kao muškarci. Mnoge nedostatke tek treba ukloniti i brojne druge bitke dobiti.
Uoči Međunarodnog dana žena 8. ožujka i 69. sjednice Komisije o statusu žena (UNCSW69), glavnog globalnog tijela koje promiče prava žena, članica EGSO-a Maria Nikolopoulou, izvjestiteljica za mišljenje „Doprinos EGSO-a prioritetima EU-a na 69. zasjedanju UNCSW-a”, piše o napretku EU-a u području rodne ravnopravnosti. Iako mnoga poboljšanja zaslužuju priznanje, žene još uvijek nemaju ista prava kao muškarci. Mnoge nedostatke tek treba ukloniti i brojne druge bitke dobiti.
U odnosu na usporedive zemlje svijeta, primjerice Sjedinjene Američke Države, europodručje se suočava s velikim izazovima: niska produktivnost rada, slabljenje konkurentnosti i usporavanje gospodarskog zamaha. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na hitnu i koordiniranu strategiju radi promjene tog trenda.
U odnosu na usporedive zemlje svijeta, primjerice Sjedinjene Američke Države, europodručje se suočava s velikim izazovima: niska produktivnost rada, slabljenje konkurentnosti i usporavanje gospodarskog zamaha. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva na hitnu i koordiniranu strategiju radi promjene tog trenda.
U svojem mišljenju „Ekonomska politika europodručja za 2025.” EGSO iznosi plan za poticanje rasta koji se zasniva na produbljivanju unutarnjeg tržišta, smanjenju nepotrebnih regulatornih propisa i osiguravanju fiskalne održivosti. Politike se istovremeno moraju baviti transformativnim trendovima kao što su umjetna inteligencija i pritisci koje donosi starenje stanovništva.
Nakon vanjskih šokova, primjerice pandemije COVID-a 19 i energetske krize, europodručje se suočava s velikim gospodarskim izazovima. Iako su uloženi određeni napori u stabilizaciju, pitanja kao što su unutarnja nesigurnost, demografske promjene i sve veći fiskalni pritisci iziskuju odvažne reforme.
EGSO predlaže trostruki pristup za povećanje produktivnosti i konkurentnosti: produbljivanje unutarnjeg tržišta, koordinacija industrijske politike i smanjenje birokracije. Fiskalna održivost izuzetno je bitna, a za nju su potrebni uravnotežen okvir, snažnija suradnja na razini EU-a i korištenje neiskorištenih prihoda. Ulaganja su i dalje slaba točka, pa su potrebni veći poduzetnički kapital i politike koje pogoduju inovacijama.
Od ključne je važnosti i otpornost tržišta rada za koju su nužni fleksibilnost, pravedne plaće, reforme sustava socijalne sigurnosti i razvoj vještina koji se temelji na umjetnoj inteligenciji. EGSO ističe da EU i države članice moraju zajedno snositi odgovornost i zalaže se za bolju koordinaciju politika. Uz pomoć odlučnog djelovanja i strateških ulaganja europodručje može izgraditi otporno, konkurentno i održivo gospodarstvo za budućnost. (tk)
Dok se zima nevoljko povlači pred prodorom proljeća, EGSO ožujak dočekuje s nizom dinamičnih događanja s fokusom na mladima i civilnom društvu
Prvo od njih je 16. izdanje manifestacije „Tvoja Europa, tvoje mišljenje” (YEYS), na kojem će se 13. i 14. ožujka 2025. okupiti gotovo stotinu sudionika i sudionica iz organizacija mladih, nacionalnih vijeća mladih i srednjih škola, kao i 37 nastavnika i nastavnica iz država članica EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine. Svi će oni zajedno doživjeti to jedinstveno iskustvo i pridonijeti oblikovanju Europe u kojoj žele živjeti.
Njihove preporuke mogle bi se razmatrati na drugom izdanju EGSO-ova Tjedna civilnog društva, koji se održava samo nekoliko dana poslije, i poslužiti kao osnova za rasprave usmjerene na mlade, te bi se mogle proslijediti predstavnicima europskih institucija na visokoj razini.
Nakon obećavajućeg početka 2024., ovogodišnji Tjedan civilnog društva održat će se od 17. do 21. ožujka s naglaskom na jačanju kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima.Socijalna nestabilnost, ekonomska recesija i rasprostranjeno nezadovoljstvo, posebno među onima koji se osjećaju nevidljivima i zapostavljenima, dodatno su produbili društvene podjele.
Ta goruća pitanja razmatrat će se na Tjednu civilnog društva 2025., u okviru kojega će se okupiti razni dionici civilnog društva iz Europe i šire kako bi sudjelovali u važnim raspravama, razmjeni najboljih praksi i suradnji na razvoju rješenja kojima se potiče socijalna kohezija i jača demokratski angažman.
Ove će se godine na dnevnom redu naći tri glavne inicijative: paneli EGSO-ove Skupine za vezu s europskim organizacijama i mrežama civilnog društva, na kojima će se razmatrati kako bi se strategijom europskog civilnog društva mogla poticati veća kohezija; Dan europske građanske inicijative (EGI) i uloga u borbi protiv polarizacije; i svečanost dodjele Nagrade za civilno društvo. Tema 15. izdanja Nagrade za civilno društvo, kojom se nagrađuje izvrsnost u inicijativama civilnog društva, borba je protiv štetne polarizacije europskog društva. Pobjednici su belgijska organizacija civilnog društva „FEC Diversité”, francusko udruženje „Reporters d'Espoirs” i Slovačko debatno društvo. Poredak će biti objavljen na svečanosti dodjele Nagrade!
Naš Tjedan civilnog društva platforma je na kojoj će se organizirano civilno društvo i građani i građanke moći izjasniti o glavnim aktualnim pitanjima, od sve većih izazova koje donose klimatske promjene, sve većih troškova života i sve većih razlika u prihodima, pa do ishoda izbora 2024. u cijelom svijetu, koji su svi stvorili plodno tlo za široko rasprostranjenu polarizaciju.
Pozivam vas da se pridružite našim konstruktivnim raspravama i iskoristite ovu priliku da razmjenu ideja pretvorite u konkretne promjene. Naše je mišljenje važno i može se čuti samo ako smo ujedinjeni, proaktivni i spremni doprinijeti povezanijoj i participativnijoj Europi. Prijave su otvorene. Ne propustite ovu priliku!
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) najavio je 11. veljače otvaranje prijava za četvrto izdanje Nagrada EU-a za ekološku proizvodnju. Prijave su otvorene do 27. travnja 2025.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) najavio je 11. veljače otvaranje prijava za četvrto izdanje Nagrada EU-a za ekološku proizvodnju. Prijave su otvorene do 27. travnja 2025.
Nagrade se dodjeljuju za izvrsnost u ekološkom vrijednosnom lancu i njima se odaje priznanje izvanrednim doprinosima u kategorijama kao što su najbolji ekološki poljoprivrednik, najbolji grad i regija ekološke proizvodnje, najbolji MSP za preradu ekološke hrane, najbolji trgovac ekološkom hranom na malo i najbolji ekološki restoran / pružatelj usluga pripreme i posluživanja hrane. EGSO je nadležan za tri kategorije:
najbolji MSP za preradu ekološke hrane
najbolji trgovac ekološkom hranom na malo
najbolji ekološki restoran / pružatelj usluga pripreme i posluživanja hrane
Dobitnici će biti objavljeni 23. rujna 2025. (Dan ekološke proizvodnje EU-a). Prijaviti se mogu dionici u ekološkoj proizvodnji, uključujući poljoprivrednike, prerađivače, trgovce na malo i javna tijela.
Glavna tema Tjedna civilnog društva 2025., EGSO-ovog događanja koje se održava po drugi puta od 17. do 20. ožujka, bit će jačanje kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima. Rezervirajte svoje mjesto putem ove poveznice.
Glavna tema Tjedna civilnog društva 2025., EGSO-ovog događanja koje se održava po drugi puta od 17. do 20. ožujka, bit će jačanje kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima. Rezervirajte svoje mjesto putem ove poveznice.
Još uvijek imate vremena prijaviti se za EGSO-ov drugi Tjedan civilnog društva, na kojem će se okupiti europsko civilno društvo, kreatori politika EU-a, stručnjaci, novinari i drugi da raspravljaju o jednom od gorućih izazova današnjice – kako se suprotstaviti polarizaciji naših društava.
Rasplamsana neprekidnim krizama, od pandemije i klimatskih promjena do rastućih troškova života i sve većih razlika u dohotku, polarizacija se širi EU-om i svijetom i za sobom povlači povećanje društvenih podjela, gubitak povjerenja u demokratske institucije i pritisak na ujedinjenost zajednica.
U tom je kontekstu Tjedan civilnog društva 2025. odvažan poziv na djelovanje radi povećanja socijalne kohezije i demokratskog sudjelovanja. Taj će četverodnevni forum u vidu dinamičnih rasprava i suradničkih radionica svim sudionicima pružiti jedinstvenu platformu za sudjelovanje u bitnim raspravama, razmjenu najboljih praksi i zajednički rad na osmišljavanju praktičnih rješenja.
Što možete očekivati?
U okviru Tjedna civilnog društva 2025. održat će se panel-rasprave koje će voditi Skupina za vezu EGSO-a, kao i Dan europske građanske inicijative i svečanost dodjele Nagrade EGSO-a za civilno društvo.
Događanje će otvoriti intelektualno poticajni uvodni govor znanstvenice, spisateljice i političke komentatorice Albene Azmanove, koja će stvoriti ozračje i dati obol diskursu za rasprave koje će slijediti.
Zatim ćemo na panelu na visokoj razini raspravljati o tome jesmo li još uvijek „ujedinjeni u raznolikosti”. Među panelistima bit će potpredsjednik Europskog parlamenta Younous Omarjee, ministrica za civilno društvo u ime poljskog predsjedništva Adriana Porowska, predsjednik EGSO-a Oliver Röpke, supredsjednica EGSO-ove Skupine za vezu Brikena Xhomaqi, glavni tajnik Međunarodnog europskog pokreta Petros Fassoulas i Mădălina-Mihaela Antoci iz Nacionalnog vijeća mladih Moldavije.
Tijekom Tjedna civilnog društva raspravljat će se o tome kako građansko obrazovanje može pomoći u prevladavanju podjela, kako Europa može predvoditi u inoviranju, a da pritom na ugrožava svoje vrijednosti i kako povećati cjenovnu pristupačnost i održivost stambenog prostora, a istovremeno rješavati problem energetskog siromaštva i podupirati život u višegeneracijskim kućanstvima. Razmotrit će se i načini za jačanje civilnog društva uz pomoć javne i filantropske potpore, kao i to kako možemo osigurati da lokalne potrebe u okviru zelene i plave tranzicije budu uzete u obzir u politikama EU-a i kako na bolji način prepoznati i zaštititi civilno društvo u Europi i surađivati s njime.
Tema posebne sjednice, organizirane u suradnji s Europskim parlamentom, bit će višegodišnji financijski okvir (VFO) i njegove implikacije za civilno društvo.
Dan europske građanske inicijative 2025.
Dan europske građanske inicijative18. ožujka bit će posvećen tom moćnom sredstvu participativne demokracije. Europska građanska inicijativa uvedena je Ugovorom iz Lisabona i građanima omogućuje da Europsku komisiju pozovu da o određenom pitanju predloži novo zakonodavstvo EU-a. Da bi Komisija određenu inicijativu uzela u razmatranje, njezini organizatori moraju prikupiti milijun potpisa.
Sudionici će u okviru rasprava na visokoj razini i interaktivnih radionica razmotriti bitne teme kao što su uloga europske građanske inicijative u borbi protiv polarizacije i kako se u državama članicama može postići veća podrška. Posebna pažnja posvetit će se načinu na koji organizacije civilnog društva mogu aktivno sudjelovati u procesu europske građanske inicijative kako bi se u oblikovanju europskih politika uzimali u obzir stavovi građana.
Sudionici će također imati jedinstvenu priliku da se izravno povežu s organizatorima europskih građanskih inicijativa – dosadašnjih, budućih i onih koje su u tijeku – kako bi u interesu vlastitih kampanja razmijenili primjere najbolje prakse i stečena iskustva.
Osim toga, na događanju će se istaknuti važnost strategija učinka za povećanje učinkovitosti europskih građanskih inicijativa i panela građana i građanki, s naglaskom na povećanju vjerojatnosti da će institucije EU-a poduzeti zakonodavne korake.
Nagrada za civilno društvo 2025.
Posljednjeg dana Tjedna civilnog društva 2025. održat će se, među ostalim, svečanost dodjele 15. Nagrade EGSO-a za civilno društvo.
Svrha je te nagrade senzibilizirati javnost o iznimnom doprinosu civilnog društva stvaranju europskog identiteta i građanstva i promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju. Nagrada se svake godine dodjeljuje pojedincima i organizacijama civilnog društva za njihove inovativne i kreativne neprofitne projekte usmjerene na teme relevantne za EU.
Ovogodišnju nagradu primit će tri projekta posvećena suzbijanju štetne polarizacije društva EU-a.
Tjedan civilnog društva završit će dinamičnim skupom na kojem će se okupljenima obratiti izvršni potpredsjednik Europske komisije (još nije potvrđeno), potpredsjednica Europskog parlamenta Katarina Barley, predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i glavna tajnica fondacije Centar za demokratiju u Srbiji Nataša Vučković.
Sudjelujte u raspravama!
Tjedan civilnog društva 2025., koji nudi četiri dana zanimljivih rasprava, inspirirajućih poruka govornika na visokoj razini i sjajnih prilika za umrežavanje, događanje je koje ne želite propustiti. Rezervirajte svoje mjesto još danas i pridružite nam se u nastojanjima da riječi pretvorimo u promjene. U izgradnji kohezivnije i participativnije Europe vaš je glas važan!
EGSO-ova Skupina radnika upozorava da se teško stečena socijalna i radnička prava ne bi smjela zanemariti u nastojanjima EU-a da ostane konkurentan u globalnom gospodarstvu. U kontekstu poziva na povećanu deregulaciju EU ne smije odustajati od ključnog zakonodavstva, kao što je europski stup socijalnih prava.
EGSO-ova Skupina radnika upozorava da se teško stečena socijalna i radnička prava ne bi smjela zanemariti u nastojanjima EU-a da ostane konkurentan u globalnom gospodarstvu. U kontekstu poziva na povećanu deregulaciju EU ne smije odustajati od ključnog zakonodavstva, kao što je europski stup socijalnih prava.
Na temelju preporuka iz izvješća Marija Draghija i Enrica Lette Komisija je objavila komunikaciju o kompasu konkurentnosti, kojim se, zajedno s predloženim horizontalnim inicijativama, nastoji potaknuti poslovanje poduzeća. Cilj je ojačati konkurentsku prednost Europe.
Skupina radnika duboko je zabrinuta zbog toga što bi pritom moglo doći do zanemarivanja socijalnih i radničkih prava jer se čini da je EU odlučio držati korak s drugim konkurentnim gospodarstvima pod svaku cijenu.
Zbog toga je Skupina radnika predložila niz samoinicijativnih mišljenja koja se bave pitanjem konkurentnosti sa stajališta dodane vrijednosti ljudskog kapitala, a među njih spada i prijedlog za izradu mišljenja pod naslovom „Uloga sindikata u poboljšanju produktivnosti”. Mišljenjem će se nastojati pokazati da su ulaganja u ljudski kapital (radnike) te u tehnologije i inovacije glavna pokretačka snaga produktivnosti u EU-u (koja utječe na konkurentnost).
U tom se kontekstu naglašava ključna uloga sindikata jer oni kolektivnim pregovaranjem i djelovanjem ujedinjuju radnike i oblikuju dinamiku tržišta rada kako bi pomogli ispuniti obećanje o konkurentnom gospodarstvu.
Slično tome, u predstojećoj studiji Skupine radnika analizirat će se i ocijeniti aktualno stanje zakonodavstva EU-a povezanog s europskim stupom socijalnih prava. Studija će biti važan alat za praćenje socijalne politike jer se očekuje da će se Europa u potrazi za najboljim putem prema konkurentnosti uglavnom usredotočiti na svoje gospodarstvo.
Naposljetku, na sastanku interesne skupine „Glas radnika za demokratskije sudjelovanje” koji će se održati u travnju Skupina radnika razmotrit će predložene mjere za smanjenje regulatornog opterećenja poduzeća, za koje se smatra da usporava konkurentnost Europe, i njegovog učinka na zakone EU-a o zaštiti radnika i okoliša, posebno u kontekstu dužne pažnje u vezi s održivošću i korporativnog izvješćivanja o održivosti.
Od 2010. do 2022. cijene stambenih nekretnina u EU-u porasle su za 47 %, a najamnine su u istom razdoblju porasle za 18 %. Prema podacima Eurostata više od 10 % kućanstava u gradovima i 7 % kućanstava u ruralnim područjima potrošilo je 2023. godine više od 40 % svojeg raspoloživog dohotka na smještaj. Radi jasnijeg uvida u to kako stanovanje možemo učiniti cjenovno pristupačnijim i održivijim za sve Europljane i Europljanke, EGSO je naručio studiju u kojoj se istražuju mjere javne politike za postizanje tog cilja. U ovom intervjuu koautorice studije Agnieszka Maj, ekonomistica, i Karolina Zubel, direktorica za okoliš, energiju i klimatske promjene iz Centra za socijalna i gospodarska istraživanja (CASE), govore o njezinim glavnim zaključcima.
Od 2010. do 2022. cijene stambenih nekretnina u EU-u porasle su za 47 %, a najamnine su u istom razdoblju porasle za 18 %. Prema podacima Eurostata više od 10 % kućanstava u gradovima i 7 % kućanstava u ruralnim područjima potrošilo je 2023. godine više od 40 % svojeg raspoloživog dohotka na smještaj. Radi jasnijeg uvida u to kako stanovanje možemo učiniti cjenovno pristupačnijim i održivijim za sve Europljane i Europljanke, EGSO je naručio studiju u kojoj se istražuju mjere javne politike za postizanje tog cilja. U ovom intervjuu koautorice studije Agnieszka Maj, ekonomistica, i Karolina Zubel, direktorica za okoliš, energiju i klimatske promjene iz Centra za socijalna i gospodarska istraživanja (CASE), govore o njezinim glavnim zaključcima.
O čemu je riječ u ovoj studiji EGSO-a i zašto je ona relevantna?
U studiji o cjenovno pristupačnom i održivom stanovanju u EU-u ispituje se potreba za cjenovno pristupačnim i održivim stanovanjem u EU-u i naglašava uloga digitalizacije (umjetna inteligencija, digitalne građevinske dozvole, relevantne baze podataka) i strukturâ socijalne ekonomije. Predstavljanjem studija slučaja ističu se inovativni projekti kojima se poboljšavaju cjenovna pristupačnost, dostupnost i održivost stanovanja. Studija sadržava preporuke koje bi trebalo provesti do 2030. i 2050. u skladu s ciljevima EU-a u pogledu otpornosti na klimatske promjene, socijalne jednakosti i gospodarskog rasta. Pruža strateške uvide za prilagodbu stambenih politika novim izazovima uz istodobno poticanje dobrobiti zajednice.
Koji su glavni zaključci studije?
Digitalizacija predstavlja znatnu priliku za poboljšanje učinkovitosti u planiranju, izgradnji i upravljanju stambenim nekretninama, uz moguće smanjenje troškova i povećanje održivosti. Međutim, njezin je trenutačni učinak na smanjenje troškova ograničen. Neke su od glavnih prepreka usvajanju digitalnih naprednih rješenja tradicionalna stajališta dionika, percipirana niska stopa povrata ulaganja, visoki troškovi provedbe i nedostatak poticaja, osposobljavanja i propisa. Kako bi se iskoristio puni potencijal digitalizacije, ključna su daljnja ulaganja u digitalnu infrastrukturu, primjerice osiguravanjem interoperabilnosti digitalnih platformi.
Sudjelovanje subjekata socijalne ekonomije (niskoprofitne stambene udruge, organizacije od javne koristi, zadruge) obećavajuća je politička inovacija za prevladavanje aktualnih izazova u području stanovanja. Ti subjekti nude troškovno učinkovita i dobro osmišljena stambena rješenja kojima se potiče kohezija zajednice i promiče dugoročna stabilnost stanovanja. Na primjer, neprofitni i niskoprofitni stambeni projekti u Beču, koji čine 30 % ukupne izgradnje stambenih nekretnina u gradu, imaju ključnu ulogu u stabilizaciji tržišta stambenih nekretnina jer imaju učinak ograničavanja cijena. To pomaže u osiguravanju cjenovne pristupačnosti najamnina i sprečava narušavanje tržišta.
Na temelju tih zaključaka, koje su vaše glavne preporuke za djelovanje i daljnja istraživanja?
U srednjoročnom razdoblju stambene politike EU-a trebale bi davati prednost uvođenju novog europskog plana za cjenovno pristupačno i održivo socijalno stanovanje i direktive o stanovanju radi postizanja jedinstvenog pristupa u svim državama članicama. Zemlje bi trebale promicati inovativne modele kao što su zadruge i niskoprofitni stambeni projekti, pružati fleksibilnu financijsku potporu stambenim projektima i prihvatiti digitalne alate za poboljšanje stambenih rješenja.
Dugoročno bi stambene politike trebale usvojiti strateški, održiv pristup s naglaskom na lokalnim rješenjima i kontinuiranom praćenju. Digitalizaciju treba standardizirati pomoću zakonodavstva, uz prakse kružnog gospodarstva kao što su bankovni zajmovi povezani s kružnosti zgrada, poticaji za najam zasnovani na energetskoj učinkovitosti i inicijative za financiranje na lokalnoj razini. Osim toga, koncept socijalnog stanovanja trebalo bi proširiti na obitelji sa srednjim dohotkom, slično modelu društvenog stanovanja u Beču, čime bi se promicala mješovita socijalna struktura i sprečavala gentrifikacija. Iznimno je važno istovremeno se posvetiti i izgradnji novih stambenih nekretnina i obnovi te prenamijeniti neiskorištene zgrade kako bi se učinkovito zadovoljile stambene potrebe.
Buduća istraživanja trebala bi se usredotočiti na uključive pristupe urbanističkom planiranju, izgradnji i ponudi stambenih nekretnina kako bi se poboljšala pristupačnost za sve građane. Također bi trebalo istražiti utjecaj novih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija i automatizacija, na smanjenje troškova i učinkovitost u razvoju stambenih nekretnina i upravljanju njima. Nadalje, trebalo bi istražiti inovativne modele stanovanja u državama članicama EU-a i pronaći strategije kojima se mogu poboljšati cjenovna pristupačnost i održivost.
Studiju je naručio EGSO na zahtjev Skupine organizacija civilnog društva.
Reforma tržišta električne energije ne smije biti ograničena samo na ispunjavanje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. Europski gospodarski i socijalni odbor smatra da je, kako bi se zaštitile ranjive skupine, ključno osigurati sigurnost opskrbe, stabilne i pristupačne cijene i pravo na energiju.
Reforma tržišta električne energije ne smije biti ograničena samo na ispunjavanje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. Europski gospodarski i socijalni odbor smatra da je, kako bi se zaštitile ranjive skupine, ključno osigurati sigurnost opskrbe, stabilne i pristupačne cijene i pravo na energiju.
U mišljenju „Budućnost opskrbe i određivanja cijena električne energije u EU-u”, koje je objavljeno u siječnju, a izradili su ga Jan Dirx i Thomas Kattnig, EGSO se zalaže za model u okviru kojeg se vladina regulacija koristi tamo gdje je potrebno, a privatno poduzetništvo tamo gdje je to moguće, i preporučuje uspostavu E-mehanizma.
To bi moglo biti državno poduzeće koje bi preuzelo ulogu održavatelja tržišta električne energije, a cilj bi mu bio ostvariti klimatsku neutralnost, sigurnost opskrbe i stabilne i pristupačne cijene.
Odbor smatra da bi se potrebne promjene na tržištu električne energije trebale provoditi u tri faze:
Prva faza – od danas do 2030.
E-mehanizam bi povećao svoj portfelj kombinacijom izvora za proizvodnju energije (bez CO2). Trgovanje električnom energijom u tom bi se razdoblju odvijalo dan unaprijed, ali bi utjecaj E-mehanizma na tržište rastao.
Druga faza – od 2030. do 2040.
E-mehanizam bi preuzeo ulogu održavatelja tržišta i putem ugovora o opskrbi kontrolirao odgovarajući dio ponude na tržištu. Trgovanje dan unaprijed u tom bi se razdoblju prilagodilo na odgovarajući način.
Treća faza – od 2040. do 2050.
E-mehanizam bi optimizirao ponudu električne energije kako bi se od 2050. nadalje osigurale stabilne i predvidljive cijene i održiva dugoročna opskrba električnom energijom s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova. (mp)
Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u Europi znatno je usporilo, što je izazvalo zabrinutost u pogledu postizanja ciljeva za 2030. Izvješće o održivom razvoju Europe za 2025. (ESDR), koje je objavila UN-ova Mreža za rješenja za održivi razvoj (SDSN), pokazuje da je napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja od 2020. do 2023. bio više od upola manji od onog zabilježenog u prethodnom razdoblju.
Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u Europi znatno se usporilo, što je izazvalo zabrinutost u pogledu postizanja ciljeva za 2030. Izvješće o održivom razvoju Europe za 2025. (ESDR), koje je objavila UN-ova Mreža za rješenja za održivi razvoj (SDSN), pokazuje da je napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja od 2020. do 2023. bio više od upola manji od onog zabilježenog u prethodnom razdoblju.
Od 2016. do 2019. napredak se povećao za 1,9 postotnih bodova, ali se u narednim godinama smanjio na samo 0,8 postotnih bodova. To je usporavanje posljedica sve većih okolišnih, socijalnih i geopolitičkih izazova. Drugi cilj održivog razvoja (iskorjenjivanje gladi) i dalje je izvor zabrinutosti jer problemi sigurnosti opskrbe hranom i održivosti i dalje postoje diljem Europe.
U zasebnoj studiji izrađenoj za Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) naglašava se potreba za promjenom prehrane radi podupiranja održive poljoprivrede i javnog zdravlja.
S obzirom na to da EU ima novo vodstvo, stručnjaci pozivaju na snažnije politike i ulaganja kako bi se ubrzao napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Globalna suradnja i financiranje smatraju se ključnima, a očekuje se da će se Četvrta međunarodna konferencija o financiranju razvoja, koja će se održati u lipnju 2025. u Španjolskoj, usredotočiti na povećanje financijske potpore za održivost.
Guillaume Lafortune, potpredsjednik SDSN-a i glavni autor izvješća, upozorava da rastuće geopolitičke napetosti otežavaju nastojanja u pogledu održivosti, ali je i dalje optimističan.
„Svijet je sve opasniji, nestabilniji i neizvjesniji”, izjavio je. „Istovremeno građani, a posebno mladi, žele održivi razvoj. S obzirom na veličinu svjetskog gospodarstva i dostupne tehnologije, svijet bi mogao u potpunosti ostvariti održivi razvoj.”
„Održivi prehrambeni sustavi ključni su pokretači provedbe ciljeva održivog razvoja. Kako bismo ubrzali djelovanje, potrebni su nam ambiciozniji mehanizmi za zaštitu prihoda poljoprivrednika, malih proizvođača hrane i drugih dionika u cijelom lancu opskrbe hranom, ali moramo se boriti i protiv nepoštene raspodjele i osigurati pravednu tranziciju”, izjavio je Peter Schmidt, predsjednik EGSO-ove Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT), istodobno pozivajući na veći angažman civilnog društva.
S obzirom na to da je preostalo samo pet godina, EU mora donijeti ključnu odluku: odlučno djelovati ili riskirati da ne ispuni svoje obveze prema održivoj i pravednoj budućnosti. (ks)
Legitimni interesi EU-a na europskom Arktiku najbolje bi se mogli zajednički obraniti strategijom EU-a za Arktik, kojom bi se ojačalo sudjelovanje civilnog društva u donošenju svih relevantnih odluka. Za održiva ulaganja u Arktik, potrebna za osiguravanje prosperiteta i otpornosti u toj regiji, ključna je i bliska suradnja s Grenlandom.
Legitimni interesi EU-a na europskom Arktiku najbolje bi se mogli zajednički obraniti strategijom EU-a za Arktik, kojom bi se ojačalo sudjelovanje civilnog društva u donošenju svih relevantnih odluka. Za održiva ulaganja u Arktik, potrebna za osiguravanje prosperiteta i otpornosti u toj regiji, ključna je i bliska suradnja s Grenlandom.
Član EGSO-a Anders Ladefoged, izvjestitelj za to mišljenje, izjavio je: „U novom mišljenju o politici EU-a za Arktik iznosimo gledišta civilnog društva o tome kakvu bi politiku za tu regiju EU mogao osmisliti da bi se pobrinuo za vlastite interese i pridonio osiguravanju otporne i prosperitetne regije za njezine stanovnike.”
EGSO također podržava i potiče sveobuhvatno savjetovanje i suradnju s autohtonim narodima na Arktiku. U tom je kontekstu član EGSO-a Christian Moos, suizvjestitelj za to mišljenje, rekao: „Interesi europskih arktičkih država najbolje se brane zajedničkim djelovanjem, odnosno uzajamnom suradnjom sjevernih država članica EU-a i osmišljavanjem europske strategije za Arktik, kojom se mora osigurati sudjelovanje civilnog društva i ostvarivanje prava lokalnog i autohtonog stanovništva.”
Jedna od tema mišljenja je i Grenland, koji se u mnogočemu suočava sa sličnom situacijom kao i europski Arktik kad je riječ o mogućnostima i izazovima povezanima s brzom preobrazbom u toj regiji.
Što se tiče Grenlanda, suizvjestitelj Moos poručio je: „Jača europska suradnja, među ostalim i na Grenlandu, od presudne je važnosti za to da se posredstvom održivih ulaganja u europski Arktik ta regija učini prosperitetnom i otpornom.”
Za Grenlanđane je jedna od glavnih tema jačanje njihova samoodređenja kao nacije pod sloganom „ništa o nama bez nas”. EU se ipak smatra bliskim saveznikom na temelju zajedničkih vrijednosti kao što su ljudska prava i socijalni dijalog. (at)
