The EESC issues between 160 and 190 opinions, evaluation and information reports a year.
It also organises several annual initiatives and events with a focus on civil society and citizens’ participation such as the Civil Society Prize, the Civil Society Days, the Your Europe, Your Say youth plenary and the ECI Day.
Here you can find news and information about the EESC'swork, including its social media accounts, the EESC Info newsletter, photo galleries and videos.
The EESC brings together representatives from all areas of organised civil society, who give their independent advice on EU policies and legislation. The EESC's326 Members are organised into three groups: Employers, Workers and Various Interests.
The EESC has six sections, specialising in concrete topics of relevance to the citizens of the European Union, ranging from social to economic affairs, energy, environment, external relations or the internal market.
Iako industrija nikad nije planirala napustiti Europu, od europskih izbora 2024. institucije EU-a došle su do jasnog zaključka: bez snažne industrije Europa ne može osigurati stratešku autonomiju ili postići ključnu konkurentnost svojeg gospodarstva. Snažna industrijska baza nužna je ne samo za kvalitetna radna mjesta za Europljane, već i za napredak, inovacije i usluge s visokom dodanom vrijednošću.
Iako industrija nikad nije planirala napustiti Europu, od europskih izbora 2024. institucije EU-a došle su do jasnog zaključka: bez snažne industrije Europa ne može osigurati stratešku autonomiju ili postići ključnu konkurentnost svojeg gospodarstva. Snažna industrijska baza nužna je ne samo za kvalitetna radna mjesta za Europljane, već i za napredak, inovacije i usluge s visokom dodanom vrijednošću.
Kao odgovor na krizu troškova života, EGSO je pokrenuo inicijativu – krovno mišljenje – koja se bavi krizom u različitim područjima politika i daje ciljane preporuke kreatorima politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini. U okviru toga EGSO-ovo Povjerenstvo za proučavanje industrijskih promjena (CCMI) usredotočuje se na reindustrijalizaciju kao ključni pristup za borbu protiv učinka krize troškova života na europske građane i poduzeća.
Iako pozdravljamo inicijativu Komisije za pokretanje „komunikacijskog kompasa", pozivamo na uključivanje jasnih referentnih vrijednosti i pokazatelja uspješnosti kako bi se osiguralo da ti napori ne postoje samo na papiru, već da se ostvare.
U području energetike (koje trenutačno destimulira europsku industriju i šire gospodarstvo) pozivamo na brze kratkoročne i dugoročne mjere kako bi se osigurala sigurna, stabilna i predvidljiva energija po cijenama koje poduzećima omogućuju konkurentnost i ne opterećuju kućanstva.
Strateška autonomija mora biti u središtu procesa reindustrijalizacije i mora koristiti ne samo izravno uključenim poduzećima nego i cijelom vrijednosnom lancu. Europska industrija suočava se s manjkom kvalificiranih radnika, zbog čega pozivamo na smanjenje birokracije i pojednostavnjenje zakonodavstva EU-a za izdavanje radnih dozvola. Ne želimo „uvoziti" jeftinu radnu snagu, već privući kvalificirane radnike koji će obogaćivati europsko društvo.
Cilj industrijske politike mora biti vraćanje privlačnosti EU-a i ponovno stvaranje povoljnog okruženja za industrijska ulaganja, uz iskorištavanje pravne sigurnosti, vještina njegovih radnika i, naravno, koristi jedinstvenog tržišta.
Socijalni dijalog mora biti u potpunosti integriran u proces reindustrijalizacije jer ne utječe samo na velika poduzeća, već i na mala i srednja poduzeća, koja čine veliku većinu europskih poduzeća.
Međutim, postoji jedno pitanje koje je posebno osjetljivo u nekim društvenim i političkim klubovima: pojednostavnjenje birokracije. Prema riječima predsjednika Skupine poslodavaca EGSO-a Stefana Mallije, „pojednostavljenje ne znači deregulaciju. Nije riječ o ukidanju zelenog plana ili ključnih socijalnih zaštitnih mjera... Riječ je o uklanjanju birokracije koja nikome koristi."
Kao i uvijek, riječ je o detaljima; međutim, moramo produbiti proces reindustrijalizacije, koji će uključivati ulaganja u cijelom lancu, od javnih ulaganja u infrastrukturu do poslovnih ulaganja u industriju, promicanje visokokvalitetnih radnih mjesta, poticanje cjeloživotne profesionalne prekvalifikacije, održavanje socijalnih standarda koji su u središtu pravne stečevine EU-a i promicanje poslovnih inovacija kao sredstva za stalno poboljšanje i razvoj usluga visoke dodane vrijednosti.
To nije jednostavan zadatak, ali čvrsto vjerujem da snažna industrija, uspostavljena diljem EU-a, može biti jedan od glavnih pokretača poboljšanja konkurentnog položaja europskog gospodarstva i znatnog poboljšanja položaja Europljana i njihovih obitelji.