EU se nalazi na kritičnom trenutku za razvoj umjetne inteligencije. Američka poduzeća dominiraju na tržištu generativne umjetne inteligencije i privlače 80 % svjetskih privatnih ulaganja, a Kina brzo napreduje. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je u suradnji s Centrom za studije europskih politika (CEPS) objavio novu studiju kako bi utvrdio što je Europi potrebno da bi ostala konkurentna.

U studiji, koja je pripremljena u okviru EGSO-ove Stručne skupine za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju (INT) i o kojoj se redovno raspravljalo u EGSO-ovoj Promatračkoj skupini za digitalnu tranziciju i jedinstveno tržište, razmatraju se ključne prilike, izazovi i mjere potrebne za unapređenje okruženja za umjetnu inteligenciju.

Ključne preporuke za EU:

• povećati ulaganja u umjetnu inteligenciju i računalnu snagu – da bi poticala inovacije, Europa mora povećati ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju
• fokusirati se na tri sektora velikog potencijala – umjetna inteligencija može biti pokretač rasta u automobilskoj industriji, čistoj energiji i obrazovanju
• promicati umjetnu inteligenciju otvorenog koda – poticanje otvorenih modela umjetne inteligencije povećat će pristupačnost i konkurentnost
• bolje povezati rad na istraživanju i razvoju u EU-u

Osnaživanje civilnog društva za upravljanje umjetnom inteligencijom
U studiji je istaknuta važnost organizacija civilnog društva u oblikovanju politika i upravljanju u vezi s umjetnom inteligencijom. U cilju povećanja uključivosti i etične primjene umjetne inteligencije, u izvješću se preporučuje sljedeće:

• programi opismenjavanja o umjetnoj inteligenciji – osposobljavanje i inicijative za socijalni dijalog radi osnaživanja radnika i javnosti
• sustavna primjena društvenog pristupa – osigurati da razvoj umjetne inteligencije bude antropocentričan i usklađen s potrebama društva
• više financijskih sredstava za organizacije civilnog društva – podrška za neprofitne organizacije koje tehnologije umjetne inteligencije približavaju javnosti
• etična primjena umjetne inteligencije – davanje prednosti pouzdanim sustavima umjetne inteligencije koji su u skladu s europskim vrijednostima

Iskorištavanje potencijala EGSO-a u politici za umjetnu inteligenciju
EGSO je dobro pozicioniran da olakša strukturno uključivanje organizacija civilnog društva u politiku o umjetnoj inteligenciji. U studiji se preporučuje da se kroz javnu nabavu i programe financiranja promiču umjetna inteligencija otvorenog koda i etične inovacije. EGSO bi u tome mogao djelovati kao centar za suradnju s organizacijama civilnog društva i zajednicama koje koriste otvoreni kod i podizati svijest o utjecaju umjetne inteligencije na društvo.

U studiji se uvodi i objedinjeni glosar umjetne inteligencije kako bi se uspostavio zajednički jezik i osigurala uspješna komunikacija među oblikovateljima politika, razvojnim programerima i korisnicima, što je od presudne važnosti za odgovorni razvoj, upravljanje i uvođenje umjetne inteligencije u svim sektorima.

Studija će se proslijediti glavnim institucijama EU-a i očekuje se da će biti uključena u buduće politike o umjetnoj inteligenciji. Cijelo izvješće možete pročitati ovdje. (vk)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je forum na visokoj razini o pravima žena, na kojem su se glavni dionici okupili u cilju rješavanja gorućih pitanja povezanih s pravima žena i utvrđivanja ključnih prioriteta uoči predstojeće sjednice Komisije UN-a o položaju žena.

Poruka EGSO-ova foruma na visokoj razini o pravima žena bila je jasna: postignut je određen napredak, ali to nije dovoljno. EU je poduzeo određene korake za zaštitu žena i djevojčica, ali strukturni oblici nejednakosti, rodni stereotipi i nazadovanje u pogledu prava žena i dalje ugrožavaju teško postignut napredak u Europi. Sve dok postoje strukturne prepreke, neće se moći ostvariti potpuno sudjelovanje žena u društvu.

Na forumu na visokoj razini održanom 26. veljače u okviru plenarnog zasjedanja EGSO-a okupili su se predsjednik Ad hoc skupine EGSO-a za ravnopravnost Sif Holst, predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i europska povjerenica za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib, kao i Carlien Scheele (direktorica Europskog instituta za ravnopravnost spolova), Florence Raes (direktorica briselskog ureda Tijela Ujedinjenih naroda za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women)), Ayşe Yürekli (predstavnica EU-a u KAGIDER-u – udruženju turskih poduzetnica), Mary Collins (glavna tajnica Europskog ženskog lobija) i Cianán Russell (viši službenik za politiku Međunarodne udruge lezbijki, gej, biseksualnih, trans i interseksualnih osoba Europe (ILGA Europe)).

Na forumu su održana dva dinamična panela posvećena hitnim izazovima u području rodne ravnopravnosti, a svaki od njih bio je povezan s ključno važnim mišljenjem EGSO-a usvojenim tijekom zasjedanja. Stručnjaci, zagovaratelji i oblikovatelji politika okupili su se kako bi razmijenili stajališta, predložili rješenja i ojačali obveze u vezi s promicanjem prava žena u Europi i izvan nje.

Prvi panel bio je usmjeren na predstojeće 69. zasjedanje Komisije UN-a o položaju žena (UNCSW69), a drugi na nasilje nad ženama i djevojčicama kao pitanje ljudskih prava. Nakon foruma su na plenarnom zasjedanju usvojena i dva povezana mišljenja: „Doprinos EGSO-a prioritetima EU-a na 69. zasjedanju UNCSW-a” i „Nasilje nad ženama kao pitanje ljudskih prava: trenutačno stanje u pogledu mjera u EU-u”. (lm)

U okviru vodeće Nagrade EGSO-a za civilno društvo ističe se izniman doprinos civilnog društva održavanju i jačanju europskog identiteta i građanstva. Nagrada se svake godine dodjeljuje za drugu temu, koja je od ključne društvene važnosti i povezana s radom EGSO-a.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je 20. ožujka odao priznanje trima organizacijama civilnog društva iz Slovačke, Belgije i Francuske za njihove revolucionarne projekte usmjerene na borbu protiv sve veće razine štetne polarizacije diljem Europske unije.

Novčana nagrada u iznosu od 32 000 EUR podijeljena je među nagrađenim organizacijama.

EGSO je dodijelio najveću nagradu u iznosu od 14 000 EUR Slovačkom debatnom društvu za Olimpijadu kritičnog razmišljanja, njihovu pionirsku inicijativu za izgradnju otpornosti na dezinformacije među mladima u Slovačkoj. Projekt obuhvaća natjecanje mladih u tri dobne skupine, u okviru kojega se natjecatelji suočavaju sa stvarnim medijskim izazovima i ocjenjuju vjerodostojnost sadržaja.

Po 9000 eura primile su ostale dvije udruge.

Francuska organizacija Reporters d’Espoirs zauzela je drugo mjesto sa svojim projektom Prix Européen Jeunes Reporters d’Espoirs, programom na francuskom jeziku za novinarstvo rješenja.

Treću nagradu osvojila je belgijska udruga FEC Diversité asbl za projekt „ESCAPE GAME EXTREME DROITE pour se désintoxiquer”, imerzivnu igru suprotstavljanja krajnje desnoj ideologiji.

15. Nagrada EGSO-a za civilno društvo

U okviru 15. Nagrade EGSO-a za civilno društvo pozornost je usmjerena na neprofitne projekte pojedinaca, privatnih poduzeća i organizacija civilnog društva koji su pomogli u borbi protiv štetne polarizacije diljem Europske unije.

Posljednjih godina Europu su pogodile brojne krize, od ruske ratne agresije na Ukrajinu, rasta cijena energije i troškova života do stalnih gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Takve krize mogu narušiti povjerenje u javne institucije i izazvati štetnu polarizaciju u cijelom društvu.

Iako polarizacija može biti dio otvorenog, pluralističkog društva, sve veći populizam i negativna polarizacija predstavljaju znatne izazove za europske demokracije. Europa se suočava i s kontinuiranim razbijanjem tradicionalnog medijskog okruženja, sve većim dezinformacijama i napadima na slobodu medija, što sve predstavlja dodatnu prijetnju demokratskim vrijednostima.

Ovogodišnji pobjednici odabrani su iz širokog i raznolikog raspona od više od 50 prijava iz 15 država članica. Pobjednički projekti odabrani su zbog svoje izvanredne kreativnosti, entuzijazma i predanosti borbi protiv štetne polarizacije u europskom društvu.

„Organizirano civilno društvo ima temeljnu ulogu u zaštiti europske demokracije, što je ponovno dokazano ovogodišnjim izvanrednim i opsežnim projektima”, rekao je potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Aurel Laurenţiu Plosceanu.

EGSO je 6. ožujka, samo nekoliko dana prije rasprava u Vijeću 12. ožujka, bio domaćin debate o Planu Europske komisije za čistu industriju. Tvorci politika, čelne osobe u industriji i civilno društvo pokušali su odgovoriti na pitanje može li se tim planom zaista poduprijeti sektor čistih tehnologija, energetski intenzivne industrije i stratešku autonomiju Europe.

U kontekstu geopolitičke nestabilnosti i promjena u transatlantskim odnosima potreba Europe da ostvari stratešku autonomiju hitnija je nego ikad prije. Cilj je Plana za čistu industriju ubrzati dekarbonizaciju i kružnost, a istodobno poticati industrijsku konkurentnost, počevši od snižavanja cijena energije. No i dalje se postavlja pitanje njegove izvedivosti i financiranja.

„Ne radi se o tome da moramo birati između strateške autonomije, konkurentnosti i dvostruke tranzicije. Promjene utječu na sve industrijske sektore i svi se oni moraju prilagoditi – vlastitim tempom, ali uz preuzimanje jasnih obveza”, izjavio je Pietro de Lotto, predsjednik Savjetodavnog povjerenstva EGSO-a za industrijske promjene (CCMI), koji je taj izazov opisao kao vježbu održavanja ravnoteže.

Komisija je naglasila geopolitičku nužnost da Europa postane energetski neovisna o Rusiji, ali i sve veću zabrinutost zbog slabljenja europske industrije. Industrijska proizvodnja i priljevi izravnih stranih ulaganja u posljednje su se dvije godine znatno smanjili.

Pronalaženje financijskih sredstava bit će velik izazov. Za postizanje ciljeva Plana potrebna je suradnja između institucija EU-a, država članica i industrije. Iako se Europska investicijska banka obvezala osigurati 500 milijuna eura protujamstava i 1,5 milijardi eura za poboljšanje energetskih mreža, nacionalne vlade moraju mobilizirati dodatna sredstva.

Vrlo je važno i pitanje socijalnog učinka tranzicije, posebno u energetski intenzivnim industrijama u kojima je došlo do znatnog gubitka radnih mjesta. Predstavnici civilnog društva postavili su pitanje bi li smanjenje poreza na energiju, što je jedan od glavnih prijedloga Plana, moglo biti nauštrb financiranja obrazovanja i zdravstvene skrbi.

Unatoč optimizmu kad je riječ o dugoročnim ciljevima Plana za čistu industriju, stručnjaci su izrazili zabrinutost u vezi s njegovom sposobnošću prevladavanja kratkoročnih izazova. Ključno je brzo djelovati i pojednostaviti birokraciju jer bi visoki troškovi energije i regulatorne prepreke mogli usporiti napredak. Fragmentirane nacionalne politike i dalje su problem i postoji rizik da će se propustiti ključna prilika da se Plan za čistu industriju iskoristi za usklađivanje industrijske politike u Europi.

Jedan je od razloga za zabrinutost i tehnološka neutralnost, pri čemu se vode rasprave o odgovarajućoj ravnoteži između obnovljivih izvora energije, vodika i biogoriva. Iako je fokus na obnovljivim izvorima energije dobrodošao, potrebno je i preuzeti čvrstu obvezu postizanja energetske učinkovitosti. Obnovljivi izvori energije već su u razdoblju od 2021. do 2023. ostvarili uštedu od 100 milijardi eura za europske potrošače, što je uspjeh na temelju kojeg bi EU trebao nastaviti svoj rad. (jh)

Povodom treće obljetnice brutalnog i ničim izazvanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, napada ne samo na suverenu naciju nego i na temeljne vrijednosti demokracije, ljudskog dostojanstva i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, izražavamo solidarnost s ukrajinskim narodom, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke u izjavi objavljenoj na plenarnom zasjedanju EGSO-a u veljači.

Od prvog dana te invazije stojimo uz Ukrajinu, ne samo simbolično već i konkretnim djelovanjem. Danas potvrđujemo svoj nepokolebljiv angažman u podupiranju suvereniteta, demokracije i europske budućnosti Ukrajine. Pozivamo EU da održi i ojača svoju političku, gospodarsku, humanitarnu i vojnu potporu toj zemlji.

Ukrajinski narod pokazao je iznimnu hrabrost i otpornost u obrani svoje zemlje i načela koja nas povezuju kao Europljane. Od prvog dana te invazije EGSO, njegovi članovi i članice i europsko civilno društvo koje predstavlja stoje uz Ukrajinu – ne samo simbolično već i konkretnim djelovanjem.

U vrijeme sve veće geopolitičke nesigurnosti, nedavne izjave predstavnikâ SAD-a kojima se dovodi u pitanje predanost NATO-a kolektivnoj obrani izrazito su zabrinjavajuće. Europa si ne može dopustiti da stoji skrštenih ruku.

Ukrajina se bori ne samo za svoj opstanak već i za sigurnost cijelog europskog kontinenta.

EGSO poziva čelnike i čelnice EU-a da iskoriste ovaj trenutak da ojačaju europske sigurnosne i obrambene kapacitete, redefiniraju stratešku autonomiju, obrane multilateralizam i prodube suradnju s Ujedinjenim narodima, a pritom i sklope snažnija globalna partnerstva s demokratskim saveznicima izvan Europe.

Europa mora djelovati odmah.

Neodlučnost nije opcija jer oklijevanje ide na ruku autokratima i agresorima.

Demokratske zemlje moraju ostati ujedinjene i čvrste.

EGSO poziva EU da ojača svoju stratešku autonomiju, obrani demokraciju i temeljna prava i odlučno podrži Ukrajinu. Sada je vrijeme za strateško geopolitičko djelovanje EU-a.

Cijelu izjavu možete pročitati ovdje. (at)

„Tvoja Europa, tvoje mišljenje”, godišnje događanje za mlade Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) održano je 13. i 14. ožujka 2025. pod nazivom „Dajmo glas mladima”, a naglasak je bio na ulozi mladih u zajedničkom oblikovanju otporne budućnosti. 

Na ovogodišnjem događanju okupilo se gotovo 100 mladih iz cijelog EU-a, devet zemalja kandidatkinja EU-a i Ujedinjene Kraljevine. Sudionici su predstavljali organizacije mladih, nacionalna vijeća mladih i srednje škole i iznijeli interese širokog raspona skupina. Iako su mnogi od njih iskusni zagovornici interesa mladih, za neke od sudionika ovo je događanje bio važan prvi susret s participativnom demokracijom u njihovim zajednicama i šire.

Tijekom nekoliko radionica mladi su, pod vodstvom moderatora, utvrdili najhitnija pitanja za koja smatraju da bi ih politički akteri trebali riješiti. Ta se pitanja kreću od borbe protiv korupcije do razvoja usklađene klimatske strategije i osiguravanja jednakih prava za sve. Budući da korupcija narušava povjerenje u institucije i oslabljuje demokraciju, nužno je podupirati istraživačko novinarstvo i poboljšati transparentnost u vezi s upotrebom novaca poreznih obveznika.

„Moramo zajamčiti odgovornost. Ne možemo si priuštiti da budemo samo promatrači jer je trošak nedjelovanja jednostavno previsok. Moramo se boriti i pobijediti”, rekla je sudionica programa.

Mladi su također izrazili potrebu za zajedničkim ciljevima u borbi protiv klimatskim promjena i naglasili nužnost osiguravanja života bez štetnih posljedica klimatskih promjena. Pozvali su na oblikovanje kurikuluma koji se temelji na vrijednostima, što bi pozitivno djelovalo na oblikovanje ponašanja online i ublažilo pojavu dezinformacija. Sudionici događanja zagovarali su i jednaka prava, postupanje i mogućnosti, kao i uključivanje svih u sve prostore. Kad je riječ o nedovoljnoj zastupljenosti mladih u postupcima donošenja političkih odluka, naglasili su da demokracija zahtijeva da se čuje svaki glas.

Događanje u trajanju od jednog i pol dana kulminiralo je završnim plenarnim zasjedanjem mladih, na kojem je predana i angažirana skupina mladih predstavila svoje preporuke predsjedniku EGSO-a Oliveru Röpkeu i koordinatorici EU-a za mlade Biliani Sirakovoj. Nakon glasanja, sudionici su rangirali pet ključnih točaka po važnosti.

1. Borba protiv korupcije kroz transparentnost i sudjelovanje mladih.

2. Aktivno građanstvo: od učionice do zajednice.

3. ZA jednakost.

4. Mladi zaslužuju svoje mjesto.

5. Razvoj usklađene strategije za klimatske promjene.

Predsjednik Röpke naglasio je da bi te preporuke mogle oblikovati savjetodavni rad EGSO-a, naglašavajući rodnu ravnopravnost kao ključni prioritet Odbora. Biliana Sirakova napomenula je da će te preporuke biti uključene u rad EU-a. (cpwb)

Više od 800 sudionika iz organizacija građana i dionika iz cijele Europe, uključujući organizacije mladih, nevladine organizacije i novinare, pridružilo se Tjednu civilnog društva koji je Europski gospodarski i socijalni odbor održao od 17. do 20. ožujka 2025. Na uvodnoj sjednici raspravljalo se o zaštiti prostora za građansko djelovanje putem pravnih mjera i ključnoj ulozi civilnog društva u pogledu pozivanja vlasti na odgovornost, povezivanja, jačanja socijalne otpornosti i davanja glasa onima koje se prečesto zanemaruje.

Tema Tjedna civilnog društva 2025. bila je Jačanje kohezije i sudjelovanja u polariziranim društvima. Ove godine u središtu su bile tri važne inicijative: paneli Skupine za vezu, europska građanska inicijativa i Nagrada za civilno društvo, a cilj događanja bilo je:

• rješavanje problema sve veće polarizacije, do koje je su dovele financijska kriza, klimatske promjene i sve veća dohodovna nejednakost;
• isticanje ključne uloge koju civilno društvo može imati u tom kontekstu;
• prikupljanje mogućih rješenja koje predlaže civilno društvo kao i njihovih zahtjeva za kreatore politika EU-a kako bi se doprinijelo depolarizaciji Europe kroz jačanje društvene kohezije i demokratskog sudjelovanja u ključnim područjima za društvo.

U uvodnom govoru predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je: „Civilno društvo mora se suočiti s izazovom. Sudjelovanje, dijalog i solidarnost nisu samo ideali, oni su temelj otporne i ujedinjene Europe. U okviru ovog Europskog tjedna civilnog društva, dopustite nam da potvrdimo svoju predanost uključivanju i aktivnom građanstvu. Snažna demokracija ne ovisi samo o institucijama, već i o angažmanu svih njezinih građana.”

Albena Azmanova, profesorica političkih i društvenih znanosti na sveučilištu City Saint George’s, University of London osvrnula se u svojem govoru na sve veću gospodarsku nesigurnost s kojom se suočava većina ljudi, odnosno na tzv. „epidemiju nesigurnosti”. Objasnila je zašto je u trenucima velikih nesigurnosti civilno društvo ključno za napredak.

„Velika gospodarska nesigurnost oduzela je većini ljudi volju za borbom. Civilno društvo ima tu volju. Aktiviste civilnog društva pokreće osjećaj svrhe koji se temelji na konkretnom prigovoru. Oni su vidljive noge i ruke demokracije”, rekla je.

Younous Omarjee, potpredsjednik Europskog parlamenta, istaknuo je: „U kontekstu sve većeg individualizma, civilno društvo potrebno nam je kao poveznica među građanima, ali i kao uporište protiv ideja krajnje desnice koje se šire.”

Ključnu ulogu nevladinih organizacija u socijalnoj otpornosti i njihovu potporu ranjivim i udaljenim skupinama istaknula je ministrica civilnog društva u ime poljskog predsjedništva Adriana Porowska, koja je ujedno podijelila poljska iskustva s civilnim društvom, koje doprinosi nacionalnoj otpornosti.

Brikena Xhomaqi, supredsjednica EGSO-ove Skupine za vezu s europskim organizacijama i mrežama civilnog društva, naglasila je da se jedinstvo u raznolikosti, ponosna mantra EU-a, potiče na lokalnoj razini. Međutim, gđa Xhomaqi spomenula je da su organizacije civilnog društva i nevladine organizacije ugrožene i da se njihovo financiranje i uloga dovode u pitanje. „Bez sredstava, organizacije civilnog društva ne mogu funkcionirati. Institucije moraju štititi civilno društvo, potrebna nam je pravna zaštita prostora za građansko djelovanje kako bi naše društvo ostalo ujedinjeno u raznolikosti.”

Prekogranično širenje u EU-u znači snalaženje u mnoštvu papirologije i proturječnih pravila o PDV-u, čime se povećavaju troškovi. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) zbog usklađivanja se suočavaju s nerazmjernim opterećenjima, što im otežava rast i tržišno natjecanje. U dvama mišljenjima usvojenima na plenarnom zasjedanju u veljači, nadovezujući se na izvješća Enrica Lette i Marija Draghija, EGSO poziva na hitne reforme. Izneseni prijedlozi uključuju usklađene financijske propise, izvješćivanje koje se temelji na umjetnoj inteligenciji i koordiniranu industrijsku politiku.

„Jedinstveno tržište okosnica je europskog gospodarskog blagostanja, ali je i dalje nedovršeno u ključnim sektorima kao što su financije, energetika i digitalne usluge”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke. „Današnjom raspravom naglašava se hitna potreba za reformama kako bi se uklonile prepreke i ojačao uslužni sektor, čime bi se osigurali jednaki uvjeti za poduzeća u cijelom EU-u.”

Taj je poziv podržala i povjerenica za financijske usluge i uniju za štednju i ulaganja Maria Luís Albuquerque, izjavivši: „Moja vizija unije za štednju i ulaganja jest stvaranje bogatstva za naše građane i rasta za naša poduzeća njihovim povezivanjem u sigurnom, konkurentnom, dobro reguliranom i dobro nadziranom okruženju.”

U mišljenjima EGSO-a utvrđena su dva ključna izazova za konkurentnost: rascjepkanost jedinstvenog tržišta, istaknuta u izvješćima Enrica Lette i Marija Draghija, i prekomjerna birokracija, koja posebno opterećuje MSP-ove. I jedno i drugo guši inovacije i gospodarski rast.

U čemu je problem?

Poduzeća diljem Europe preopterećena su složenim propisima koji se međusobno preklapaju. Time se gubi vrijeme i novac, usporava zeleni plan i ograničava pristup financiranju za poduzeća srednje veličine, što dovodi do frustracija za poduzeća, viših troškova za potrošače i slabijeg gospodarskog rasta.

Uz regulatorna opterećenja Europa se suočava i s dubljim strukturnim izazovima koji narušavaju njezinu konkurentnost. Spor napredak u dovršenju jedinstvenog tržišta, nejednakosti u digitalnoj i energetskoj infrastrukturi i nedostatak koordinirane industrijske politike ograničavaju sposobnost EU-a da se natječe na globalnoj razini. Dok drugi gospodarski blokovi brzo djeluju kako bi privukli ulaganja i potaknuli inovacije, Europi prijeti zaostajanje.

Kako to riješiti?

Za jačanje konkurentnosti potreban je sveobuhvatan pristup koji bi uključivao uklanjanje prepreka u ključnim sektorima kao što su financije i energetika, ubrzavanje digitalne transformacije i osiguravanje da se MSP-ovi mogu širiti i natjecati pod jednakim uvjetima.

U mišljenjima EGSO-a predlaže se sljedeće:

• pojednostavnjenje propisa bez snižavanja ekoloških i socijalnih standarda,
• stvaranje jedinstvene platforme koja se temelji na umjetnoj inteligenciji kako bi se pojednostavnilo izvješćivanje za MSP-ove i srednja poduzeća, čime bi se ubrzala i olakšala usklađenost,
• usklađivanje pravila u svim sektorima kako bi se smanjila repetitivna papirologija,
• standardizacija financijskih propisa u državama članicama pomoću koordinirane industrijske politike EU-a,
• reforma mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) za pravedniji sustav koji manje opterećuje svoje korisnike. (gb)

Organizacije civilnog društva diljem Europe i Amerike izložene su napadima. Da bi ih obranio i zaštitio demokraciju, EU mora djelovati odmah. Tijekom rasprave na plenarnom zasjedanju održanom na Međunarodni dan organizacija civilnog društva Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poslao je snažnu poruku: organizacije civilnog društva na prvoj su liniji obrane demokracije. Usto se suočavaju s rezovima u financiranju koji ugrožavaju njihov opstanak, stoga EU mora poduzeti hitne mjere kako bi ih zaštitio i podržao.

EGSO je 27. veljače održao raspravu o temi „EU i civilno društvo: jačanje demokracije i sudjelovanja”, kojom je predstavnicima i stručnjacima iz organizacija civilnog društva te zastupnicima Europskog parlamenta pružio priliku da rasprave i ocijene ulogu organizacija civilnog društva u tom ključnom području.

Raquel García Hermida-Van Der Walle, zastupnica iz Kluba zastupnika Renew Europe, istaknula je da organizacije civilnog društva često doprinose sustavu provjere i ravnoteže. One ujedno pružaju različite metode društvene interakcije i potencijalno zamjenjuju vladine službe, kojih ponekad nema. Zbog toga su organizacije civilnog društva prve na udaru. Naime, neke ih vlade mogu smatrati politički nepodobnima.

Nicholas Aiossa, direktor organizacije Transparency International Europe, izjavio je: „U Europskom parlamentu postoji organizirana politička kampanja za diskreditiranje, smanjenje financiranja i ometanje uloge i funkcije organizacija civilnog društva. Nisu pronađeni dokazi o financijskim nepravilnostima.”

U siječnju je Europska pučka stranka (EPP), stranka desnog centra, u Europskom parlamentu optužila nevladine organizacije koje djeluju u području okoliša i klime da dobivaju financijska sredstva od Europske komisije kako bi lobirale u Parlamentu i drugim institucijama EU-a te kod zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu, čime je izazvala ogorčenost među europskim organizacijama civilnog društva.

Kritiziranje organizacija civilnog društva nije ništa novo, ali nedavni napadi pojačani su lažnim vijestima i pogrešnim informacijama. Kao što je istaknula Brikena Xhomaqi, supredsjednica EGSO-ove Skupine za vezu, situacija je takva da se sve organizacije civilnog društva moraju pokrenuti i udružiti te uvesti promjene. „Građani bi trebali znati da većina organizacija civilnog društva ovisi o volonterskom radu i da mi ne rasipamo novac poreznih obveznika.”

Sudionici rasprave također su pozvali Europsku komisiju da se snažnije izjasni o toj temi i predložili niz rješenja za jačanje uloge organizacija civilnog društva.

Raquel García Hermida-Van Der Walle izjavila je da će se zalagati za veće priznavanje i jačanje uloge organizacija civilnog društva u izvješću o vladavini prava i za to da mehanizam uvjetovanosti bude uvjet koji omogućuje provedbu.

Zastupnik EPP-a Michał Wawrykiewicz rekao je da je njegova misija podizanje svijesti o tim temeljnim pitanjima unutar njegova kluba zastupnika. Isto tako, istaknuo je važnost informiranja donositelja odluka o tome da organizacije civilnog društva i nevladine organizacije djeluju na terenu i pružaju ključne usluge koje izravno utječu na živote ljudi.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke prihvatio je stajališta predstavnika organizacija civilnog društva i nadodao sljedeće: „Moramo se oduprijeti nastojanjima da se te organizacije delegitimiziraju i da se ograniči njihov pristup resursima koji su ključni za demokratsko sudjelovanje. S obzirom na ograničenja financiranja i na sve veće političke pritiske, jasno je da im je potrebna snažnija i predvidljivija potpora za nastavak njihova iznimno važnog rada.” (at)

Glavna zadaća tekućeg poljskog predsjedništva Vijeća Europske unije bit će očuvanje ujedinjenosti Europe, napredak i brzo donošenje odluka.

Na plenarnom zasjedanju EGSO-a u veljači održana je rasprava o prioritetima poljskog predsjedništva EU-a s Magdalenom Sobkowiak-Czarneckom, poljskom državnom podtajnicom za poslove Europske unije.

Govoreći o vanjskoj sigurnosti EU-a, a posebno o agresivnom ratu protiv Ukrajine, Magdalena Sobkowiak-Czarnecka izjavila je da je cilj nastaviti pomagati Ukrajini i zadržati jedinstvo unutar EU-a. Kao jedno od postignuća s početka poljskog predsjedništva spomenula je 16. paket sankcija protiv Rusije.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je da je Poljska preuzela rotirajuće predsjedništvo EU-a u vrijeme obilježeno teškim izazovima kao što su geopolitičke napetosti i energetske krize.

Dodao je da je „današnja rasprava ponovno potvrdila ključnu važnost stabilnosti, otpornosti i jedinstva za oblikovanje budućnosti Europske unije. Prioriteti poljskog predsjedništva blisko su povezani s našim zajedničkim ambicijama, posebice u pogledu poticanja višedimenzionalnog pristupa sigurnosti. U doba globalne nesigurnosti, naša predanost odlučnom i zajedničkom djelovanju ostaje nepokolebljiva.”

U skladu sa sloganom „Sigurnost, Europa!”, poljsko predsjedništvo EU-a radit će na sedam dimenzija sigurnosti – vanjskoj, unutarnjoj, gospodarskoj, prehrambenoj, energetskoj, zdravstvenoj i informacijskoj.

Suradnja između Odbora i poljskog predsjedništva posljednjih je nekoliko mjeseci bila snažna i produktivna. EGSO je izradio 15 razmatračkih mišljenja koja su već usvojena ili će uskoro biti. (mp)