Naš gost iznenađenja je Bruno Kaufmann, ambasador europske građanske inicijative, jedinstvenog alata koji građanima EU-a omogućuje da u idealnom slučaju predlože nove zakone EU-a. Objašnjava zašto je europska građanska inicijativa toliko važna i zašto bi se, ako uspije, jednog dana mogla smatrati jednim od najznačajnijih demokratskih postignuća od uvođenja općeg i jednakog prava glasa u 20. stoljeću.

Bruno Kaufmann švedski je politolog i novinar, autor publikacija o modernoj neposrednoj i predstavničkoj demokraciji, koje su prevedene na više od 40 jezika. Dopisnik je za temu globalne demokracije u okviru međunarodnog servisa švicarske radiotelevizije swissinfo.ch i pokriva sjevernoeuropska pitanja za švicarsku javnu radioteleviziju. Bruno je suosnivač i član upravnog odbora organizacija za potporu demokraciji kao što su Institut za inicijative i referendume, Democracy International i Globalni forum za modernu neposrednu demokraciju. Direktor je odjela za međunarodnu suradnju u švicarskoj Zakladi za demokraciju.

Više od 100 mladih iz EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine okupilo se na događanju Tvoja Europa, tvoje mišljenje! kako bi s drugima podijelili svoje vizije i preporuke za budućnost Europske unije. S obzirom na skorašnje europske izbore, glavne teme događanja YEYS 2024. bile su borba protiv neangažiranosti mladih i promicanje njihovog sudjelovanja.

Ključne preporuke:

1. uvesti kvotu za mlade za izbore za Europski parlament;
2. donijeti direktivu kojom se propisuju pitanja povezana s ljudskim pravima i okolišem u lancima opskrbe i poslovanju poduzeća;
3. uspostaviti pravni okvir za društvene mreže radi suzbijanja polarizacije i dezinformacija;
4. razviti standardiziranu strategiju za seksualna i reproduktivna prava;
5. provesti posebne smjernice za oporezivanje robe koja šteti klimi i tim prihodima financirati klimatski prihvatljive inicijative.

Ti će se prijedlozi proslijediti institucijama EU-a i oblikovateljima politika i doprinijeti rezultatima Tjedna civilnog društva i rezoluciji EGSO-a o predstojećim europskim izborima. (gb)

25. ožujka 2024.

Jačanje civilnog društva i participativne demokracije u EU-u: smjer za budućnost

18. travnja 2024.

Građani mogu suzbiti dezinformacije 2024.

24. i 25. travnja 2024.

Plenarno zasjedanje EGSO-a

Kad govorimo o stanju demokracije u cjelini, a posebno o europskoj građanskoj inicijativi, ima puno razloga za nezadovoljstvo.

Prema najnovijem „Izvješću o demokraciji u svijetu” koje je 7. ožujka predstavio institut Varieties of Democracy (V-Dem), postotak ljudi koji žive u demokratskim državama pao je na razinu na kojoj smo bili prije gotovo 40 godina. Iako ove godine više ljudi diljem svijeta ima pravo glasati na izborima, velik broj zemalja u kojima se izbori održavaju postaje sve autokratskiji.

Prvi Tjedan civilnog društva, koji je početkom ožujka održao Europski gospodarski i socijalni odbor, također je bio prilika za iznošenje nekih kritika u vezi s europskom građanskom inicijativom, prvim prekograničnim izravnim demokratskim instrumentom u svijetu. Inicijativa je „previše komplicirana”, „nedovoljno atraktivna”, „neučinkovita” i „nedovoljno poznata”, bile su neke od njih, kao i to da u cijelom procesu „ima malo povjerenja”. To su tek neka od ne baš laskavih mišljenja dionika iz civilnog društva, medija, akademske zajednice i administracije u vezi s europskom građanskom inicijativom.

Smatram da su te vrlo kritične ocjene obeshrabrujuće točne, ali i previše oprezne i umjerene u svojoj kritici. Demokracija zaslužuje da bude prevladavajući oblik vladavine u svijetu. Da bi se to postiglo, mi kao građani i kao birači diljem svijeta moramo stremiti dalje od onoga što sada imamo. 

To znači da treba učiniti više, a ne samo braniti se od straha, današnjih diktatora i njihovih kukavičkih klika. Moramo napraviti puno veći korak, a daljnji razvoj europske građanske inicijative bio bi upravo to.

Što imamo u postojećoj europskoj građanskoj inicijativi? Tri stvari. Pravo, instrument i alat koji nikada prije u povijesti nigdje nije postojao. Složen je i sveobuhvatno osmišljen, digitalan, izravno demokratski, transnacionalan, ima potpornu infrastrukturu i dobro se koristi. 

Europska građanska inicijativa uvedena je 2012. godine i otad se koristi, provodi i poboljšava, čime je postala dokaz da se demokratski prostor može proširiti i konsolidirati čak i u najtežim okolnostima.

Nadajmo se da će sljedeće godine, u svojoj 13. godini, to dijete koje smo toliko tetošili postati tvrdoglavi tinejdžer koji Europi i svijetu može pokazati za što je sposoban. Ta nam je svježa i divlja snaga potrebna kako bismo odlučno revitalizirali okoštali mentalitet nacionalnih država i birokratizirane strukture Europske unije. 

No treba biti jasan – nije nam potrebno konstantno izmišljanje novih demokratskih načina zajedničkog života koji se često nazivaju inovacijama. Umjesto toga se moramo posvetiti europskoj građanskoj inicijativi kako bismo se pobrinuli da ona na kraju ovog desetljeća postane punoljetna u 16. ili barem u 18. godini.  

Što to znači? Do 2028. ili 2030. moraju se dogoditi dvije važne promjene. Prvo, ovlasti europske građanske inicijative za utvrđivanje prioriteta moraju biti jednake ovlastima Europskog parlamenta. Drugim riječima, Europljani i Europljanke trebali bi moći predlagati zakonodavstvo i druge vladine mjere kao što to mogu izabrani zastupnici i zastupnice u Europskom parlamentu.

Drugo, građani EU-a trebali bi do kraja ovog desetljeća imati mogućnosti pokretanja ne samo zakonodavnih inicijativa, nego i pravo da pokrenu izjašnjavanje građana diljem Europe o bitnim pitanjima – drugim riječima, referendum. Paneuropski referendum nije nova ideja, ali je vrijeme za nju sada sazrelo zahvaljujući nastanku europske građanske inicijative i njezinu dosadašnjem funkcioniranju.

Ako se takva vrsta budućnosti može izgraditi oko europske građanske inicijative, ljudi će se u budućnosti osvrtati na taj instrument i na ovaj povijesni trenutak kao na jedno od najvećih demokratskih postignuća od uvođenja općeg i jednakog prava glasa u 20. stoljeću.

Slovački projekt Šialený? No a! (Lud? Pa što!), koji provodi organizacija Integra, povezuje učenike s osobama koje su se susrele s problemima mentalnog zdravlja. Tijekom jednog cijelog dana edukacije učenici mogu iz prve ruke doznati kako prevladati krizu mentalnog zdravlja i kako dobiti pomoć. S direktoricom Integre Janom Hurovom razgovarali smo o projektu koji pomaže u suzbijanju stigmatizacije osoba koje se bore s problemima mentalnog zdravlja i daje mladima dragocjenu iskru nade.

Što vas je potaknulo da pokrenete ovaj projekt?

Već dugi niz godina naša organizacija pruža podršku ljudima koji imaju probleme s mentalnim zdravljem. Zbog svoje su bolesti izgubili posao, dom, prijatelje, a neki i obitelj. Cijeli svijet im se okrenuo naglavačke. Prve naše usluge za mentalno zdravlje u Slovačkoj uspostavili smo prije gotovo 30 godina. Cilj nam je bio osigurati da ti ljudi nakon liječenja u psihijatrijskoj ustanovi mogu dobiti podršku i vratiti se normalnom životu kakav su vodili prije nego što su oboljeli. Podržali smo osnivanje organizacija pacijenata u Slovačkoj i proveli niz programa za destigmatizaciju mentalnih bolesti. Skrbimo za osobe s ozbiljnim problemima mentalnog zdravlja, posebno shizofrenije, od kojih su se mnoge već uspjele integrirati i pronaći novu svrhu u životu.

Budući da od samog početka provodimo sve naše aktivnosti na nekonvencionalan način, u partnerstvu s našim korisnicima primijenili smo sličan pristup u programu Šialený? No a! kako bismo najbolje utvrdili njihove potrebe. Mnogi od njih pronašli su novu svrhu u životu susrećući se s mladim ljudima, prenoseći osobna iskustva i govoreći o onome što im je nedostajalo u njihovoj dobi i što je kasnije izazvalo njihove probleme s mentalnim zdravljem.

Vidimo da je potreba za isticanjem važnosti mentalnog zdravlja danas sve veća. Od velike je koristi znati kako se nositi s osobnom krizom.

Projekt Šialený? No a! pokrenuli smo u Slovačkoj još 2005., zajedno s partnerima iz Njemačke i Češke. Međutim, tek smo ga nedavno uspjeli ustaliti i proširiti. Obučavamo se kao treneri, educiramo nove timove i posjećujemo nove škole.

Kako je vaš projekt prihvaćen? Jeste li dobili povratne informacije od osoba kojima ste pomogli?  (Možete li navesti koji primjer.)

Na mlade uvijek ostavlja snažan dojam kada naiđu na osobe koje su prevladale krizu mentalnog zdravlja i koje mogu pitati o svemu. To im pokazuje da ako i sami imaju problema, uvijek mogu dobiti pomoć. Činjenica da edukacija traje jedan cijeli dan i da je komunikacija na ravnopravnoj osnovi uvijek će ostaviti pozitivan dojam na sudionike.

Ljudi s osobnim iskustvom s problemima mentalnog zdravlja mogu mladima dati hrabrost da učine nešto s vlastitim problemima. U gotovo svakom razredu postoje učenici koji imaju probleme. Pružanje nade tim osobama od neprocjenjivog je značenja. Ljudi s osobnim iskustvom iznose vlastitu priču i na taj se način i sami bolje osjećaju. Sami odlučuju o tome koliko će drugima dopustiti da uđu u njihov život. To također pomaže da se osjećaju korisno i shvaćeno.

Primili smo brojne komentare u kojima učenici govore da obično nemaju priliku upoznati osobe s problemima mentalnog zdravlja ili da bismo trebali naučiti prihvatiti takve osobe, a ne osuđivati ih zbog toga što su drukčije.

Primili smo i povratne informacije od sudionika uključenih u program s osobnim iskustvom problema mentalnog zdravlja. Jedan nam je sudionik rekao:

„Program mi daje hrabrost da hodam uspravno. Konačno želim živjeti! Razgovor s učenicima je težak, ali nagrađuje. Vrlo su otvoreni i gotovo nemaju straha od društvenog kontakta. Najljepše mi je to što pokazuju da ima mnogo više stvari koje nas ujedinjuju nego dijele, da slika o ,ludima’ nije istinita. Sjajno je da i sam mogu pomoći ljudima da konačno otvoreno govore o problemima mentalnog zdravlja, i da se nitko zbog toga ne mora sramiti ili skrivati. ”

Ono što nas tjera naprijed su mladi ljudi. Nakon svakog takvog dana govore o tome koliko im je Šialený? No a! važan i da bismo s njim trebali nastaviti kako bi svaka mlada osoba u Slovačkoj mogla naučiti koliko je njezino mentalno zdravlje dragocjeno.

Planirate li već nove projekte?

Željeli bismo da svi mladi mogu dobiti ovaj oblik edukacije kako bismo program mogli dodatno proširiti na druge slovačke regije. On se već provodi u Njemačkoj (gdje je prvi put i uspostavljen), Slovačkoj, Češkoj i Austriji, a ove smo godine obučili i prve timove u Ukrajini.

Koliko je, prema vašem mišljenju, važno otvoreno govoriti o problemima mentalnog zdravlja? Koju poruku šaljete svojim projektom?

Želimo širiti poruku da nije sramotno imati problema s mentalnim zdravljem, sramotno je, međutim, ne poduzimati ništa da bismo skrbili za vlastito zdravlje. Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.

Glavna ideja na kojoj se temelji program Šialený? No a! je da se pravodobno istakne važnost mentalnog zdravlja i da se istodobno potakne razumijevanje osoba s problemima mentalnog zdravlja.

Shvatili smo da je mnogo bolje spriječiti nego liječiti. I djelotvornije! Nudimo hrabrost i motivaciju i optimistični smo. Pomoć je uvijek dostupna. Ponekad vam samo treba netko za razgovor. Boriti se za svoje snove nije lako, ali vrijedi.

Činjenice i brojke o mentalnom zdravlju u EU-u ne ulijevaju optimizam, već pozivaju na djelovanje. EGSO se zalaže za snažnije mjere za promicanje mentalnog zdravlja na nacionalnoj i europskoj razini. Osim toga, poziva na donošenje obvezujućeg zakonodavstva za sprečavanje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu. Nagradom za civilno društvo za mentalno zdravlje EGSO odaje počast stalnim naporima koje civilno društvo ulaže u poboljšanje dobrobiti Europljana i Europljanki.

1. EGSO je svoju vodeću Nagradu za civilno društvo odlučio posvetiti mentalnom zdravlju nakon izvješćâ da se nakon pandemije bolesti COVID-19 diljem Europe broj slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kao što su tjeskoba i depresija znatno povećao. Prema podacima OECD-a, udio mladih sa simptomima tjeskobe u nekoliko se europskih zemalja više nego udvostručio. Pandemija je uzrokovala i to da se poremećaji prehrane, posebno među adolescentima, pojavljuju u sve ranijoj dobi. Čak i prije izbijanja bolesti COVID-19 problemi s mentalnim zdravljem pogađali su najmanje 84 milijuna ljudi diljem EU-a, odnosno u prosjeku svaku šestu osobu.
2. Godišnje se oko 4 % smrtnih slučajeva u EU-u pripisuje mentalnim i bihevioralnim poremećajima. Loše mentalno zdravlje također ima goleme gospodarske posljedice jer njegovi izravni i neizravni troškovi čine oko 4 % BDP-a, a više od trećine njih proizlazi iz nižih stopa zaposlenosti i pada produktivnosti na radnom mjestu.
3. Prema podacima Eurostata, 44,6 % zaposlenog stanovništva u dobi između 15 i 64 godine u EU-u izvijestilo je 2020. da je izloženo čimbenicima rizika za mentalnu dobrobit na radnom mjestu. Pretjerano radno opterećenje ili pritisak u vezi s rokovima najčešće se navode kao čimbenici rizika za mentalnu dobrobit na radnom mjestu, a navela ih je gotovo petina zaposlenih osoba u EU-u.
4. Mentalna dobrobit postala je politički prioritet EU-a, što je dovelo do toga da je Europska komisija u lipnju 2023. usvojila sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju. Taj novi pristup, kojem je iz sredstava EU-a dodijeljena potpora u iznosu od 1,23 milijarde eura, promiče mentalno zdravlje u svim politikama EU-a i fokusira se na tri vodeća načela: odgovarajuću i djelotvornu prevenciju, pristup visokokvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj mentalnoj skrbi i liječenju te reintegraciju u društvo nakon oporavka. Mentalno zdravlje također je politički prioritet EGSO-a i u središtu je njegova rada.
5. EGSO je za svoju Nagradu civilnog društva zaprimio čak 105 prijava iz cijelog EU-a koje obuhvaćaju širok raspon tema, od projekata kojima se sprečavaju psihosocijalni rizici na radnom mjestu ili rješavaju problemi kao što su zlouporaba droga i kiberovisnost do borbe protiv stigmatizacije povezane s mentalnim zdravljem i promicanja pomoći pod vodstvom zajednice. EGSO se nada da će svojim priznavanjem i predstavljanjem tih ključnih nedržavnih napora u podupiranju mentalnog zdravlja potaknuti i druge da učine isto. (sg)

Nagradom EGSO-a za civilno društvo odaje se priznanje neprofitnim projektima koje provode pojedinci, organizacije civilnog društva i poduzeća. Svake se godine odabire druga tema koja obuhvaća važno područje rada EGSO-a. Dobitnica 14. Nagrade za civilno društvo, posvećene mentalnom zdravlju, irska je Zaklada za treću dob i njezina mreža za društveni angažman AgeWell, koja se bori protiv usamljenosti u starijoj dobi.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) nagradio je 7. ožujka pet neprofitnih organizacija za njihov izniman doprinos borbi protiv poremećaja mentalnog zdravlja, čija se pojava u EU-u drastično povećala.

Nagrada od 50 000 eura podijeljena je među pet nagrađenih projekata.

Irska dobrotvorna organizacija Zaklada za treću dob dobila je prvu nagradu u iznosu od 14 000 eura.

Svaki od četvero drugoplasiranih dobio je 9000 eura, a rangirani su na sljedeći način:

• Drugo mjesto: udruga Pro Lapinlahti iz FINSKE za njihov društveni centar Lapinlahden Lähde
• Treće mjesto: Integra iz SLOVAČKE za inicijativu „Lud? Pa što!’
• Četvrto mjesto: Zaklada Lilinkoti iz FINSKE, za njihove igre The World of Recovery
• Peto mjesto: organizacija Animenta iz ITALIJE za njihov projekt Telling Stories for Good

DOBITNICI PRVE NAGRADE

Svojom mrežom za društveni angažman AgeWell irska dobrotvorna organizacija Zaklada za treću dob pomaže starijim osobama koje su izolirane, krhke i ranjive. Njihova jedinstvena usluga pruža se u zajednici, u kojoj osobe starije od 50 godina pomažu starijim osobama izloženima riziku i starijim potrebitim osobama. Zahvaljujući kombinaciji kućnih posjeta i upitnika o mentalnom zdravlju na pametnim telefonima, AgeWell nudi druženje i emocionalnu potporu te utvrđuje zdravstvene rizike u ranoj fazi.

OSTALI NAGRAĐENI PROJEKTI

Drugo mjesto osvojila je finska udruga Pro Lapinlahti i njezin društveni centar Lapinlahden Lähde ili „Proljeće Lapinlahtija”. Izgrađen u obnovi bolnice Lapinlahti u Helsinkiju, centar organizira razne radionice i događanja povezana s poboljšanjem znanja u području mentalnog zdravlja, a može se pohvaliti s 50 000 posjetitelja godišnje. Proglašen je zonom bez dijagnoza i omogućuje svima da budu osobe bez etikete, čime se pruža osnaživanje umjesto paternalizma.

Treće mjesto zauzela je slovačka organizacija Integra i njezina inicijativa „Lud? Pa što!” kojom se razbijaju stereotipi promicanjem suosjećanja u razumijevanju mentalnog zdravlja među mladima. Njime se iz prve ruke pruža uvid u to kako je biti lošeg mentalnog zdravlja i ići putem prema oporavku.

Dobitnica četvrte nagrade, finska Zaklada Lilinkoti, bavi se pružanjem potpore mentalnom zdravlju s pomoću inovativnih i kreativnih igara pod nazivom The World of Recovery („Svijet oporavka”). Igre promiču oporavak mentalnog zdravlja s pomoću ciljeva koji nadahnjuju zdravu sliku o sebi, osobnu autonomiju te aktivan i smislen život. Prva je nenasilna igrica za mobitel, a druga nagrađena stolna igra uloga. Igre su besplatne, a usmjerene su na mentalno zdravlje i namijenjene osobama koje se oporavljaju od zlouporabe opojnih sredstava i stručnjacima u tom području.

Projekt Telling Stories for Good neprofitne organizacije Animenta iz Italije zauzeo je peto mjesto. Tim projektom Animenta mijenja stereotipni diskurs o poremećajima prehrane, koji samo u Italiji pogađaju više od četiri milijuna ljudi, od kojih su dva milijuna adolescenti. Njezine programe prevencije i podizanja svijesti provode volonteri na internetu i u školama diljem Italije.

EGSO je ovogodišnju nagradu pokrenuo u srpnju 2023. Posvećujući je mentalnom zdravlju EGSO želi odati priznanje ključnoj ulozi civilnog društva u liječenju i prevenciji u tom području. Pobjednici su odabrani među više od 100 prijava iz 23 države članice.

Neke su od prethodnih tema nagrade bile mladi, pomoć Ukrajini, djelovanje u području klime, rodna ravnopravnost i osnaživanje žena te migracije. EGSO je 2020. umjesto Nagrade za civilno društvo dodijelio jednokratnu Nagradu za građansku solidarnost posvećenu borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. (ll)

Dan europske građanske inicijative 2024. poslužio je kao snažan podsjetnik na potencijal i ograničenja europske građanske inicijative. U raspravama koje su održane tom prigodom proslavljeni su uspjesi prošlih inicijativa u podizanju svijesti i poticanju javnih rasprava, ali su na vidjelo izašle i frustracije zbog potrebe za boljom reakcijom i daljnjim postupanjem institucija EU-a.

Ključni zaključci s Dana europske građanske inicijative:

• Ići korak dalje od pukog predlaganja:  uspješne europske građanske inicijative trebale bi automatski dovesti do konkretnih mjera Komisije, što podrazumijeva konkretne odgovore, a po potrebi i zakonodavne prijedloge. Time bi se osigurao izravan utjecaj europskih građanskih inicijativa na pravo EU-a, čime bi se potaknuo svrsishodniji dijalog između građana i institucija.
• Snažnija partnerstva: suradnja je od ključne važnosti. Jačanje glasa građana iziskuje stratešku suradnju organizatora, civilnog društva, medijskih kuća i javnih partnera.
• Kontinuirano poboljšavanje: okvir europske građanske inicijative neprestano se razvija. Iskorištavanjem najboljih praksi i poticanjem razmjene znanja među dionicima možemo ojačati proces europske građanske inicijative i omogućiti još većem broju građana da aktivno sudjeluju.

Europska građanska inicijativa građanima daje mogućnost da od EU-a zatraže da poduzme mjere i predloži novi zakonodavni akt o određenom pitanju. Nakon što inicijativa prikupi milijun potpisa, Komisija odlučuje koje će mjere poduzeti. (gb)

Bolnica Lapinlahti, prva psihijatrijska bolnica u Finskoj s poviješću dugom 170 godina, koja je simbol skrbi za mentalno zdravlje u toj zemlji, 2013. bila je prazna i zaboravljena. Zatim je skupina aktivista za mentalno zdravlje zasukala rukave s vizijom da to zapušteno mjesto kulturne baštine pretvori u otvoreni centar za mentalno zdravlje, kulturu i umjetnost. Siru Valleala, predstavnica udruge Pro Lapinlahti koja vodi centar, rekla je da je Lapinlahden Lähde sada prije svega mjesto uključivosti, na kojem se stigmatizacija i predrasude ostavljaju na vratima i na kojem se svi osjećaju dobrodošlima.

Što vas je potaknulo da pokrenete ovaj projekt?

Bolnica Lapinlahti, prva psihijatrijska bolnica u Finskoj, izgrađena 1841., 2013. bila je prazna. Grad Helsinki nije imao planove za njezinu budućnost. Taj povijesni lokalitet bogate baštine, okružen prekrasnim parkom, bio je zaboravljen i u ruševinama. Zabrinuta zbog te tragične situacije, skupina aktivista za mentalno zdravlje odlučila je iznijeti svoju viziju i snove o tom mjestu – preobraziti bolnicu i park Lapinlahti u otvoreni centar za mentalno zdravlje, kulturu i umjetnost.

Bio je to početak onoga što se danas naziva Lapinlahden Lähde – „proljeće Lapinlahtija”.  Aktivnosti u sklopu tog projekta temelje se na povijesnom i arhitektonskom značaju tog područja u srcu zaljeva Lapinlahti i nadahnute su razdobljem od 170 godina rada u području mentalnog zdravlja. Naglasak je prebačen s liječenja bolesti na promicanje dobrobiti u svim sferama života. Lapinlahden Lähde sada je živi primjer kontinuiranog rada na borbi protiv stigmatizacije i promjeni paradigme prema promicanju pozitivne perspektive.

Lapinlahti je u prošlosti bio predvodnik u području psihijatrije i mjesto na kojem se kontinuirano razvijala skrb za mentalno zdravlje. Sada aktivisti za mentalno zdravlje koji su radili u udruzi Pro Lapinlahti, osnovanoj 1988., kada je Lapinlahti još bio aktivna bolnica, žele stvoriti inovativan centar za promicanje mentalnog zdravlja koristeći se svim znanjem dostupnim u 21. stoljeću, odnosno mjesto koje utjelovljuje konkretan pomak paradigme s liječenja mentalnih bolesti na promicanje mentalne dobrobiti.

Kako je vaš projekt prihvaćen? Jeste li dobili povratne informacije od osoba kojima ste pomogli?  Možete li nam dati neki primjer?

U početku je bilo teško privući ljude. To je područje 170 godina bilo zatvoreno za javnost dok se koristilo kao psihijatrijska bolnica i, unatoč interesu i znatiželji, bilo je teško uvjeriti ljude da su dobrodošli posjetiti nas. Polako, ali sigurno ljudi su počeli sudjelovati u aktivnostima i događanjima i, vođeni entuzijazmom, kroz volontiranje i razmjenu ideja pomogli da te aktivnosti i događanja dodatno razvijamo. Umjetnici i izvođači predstavili su svoje umjetničke izložbe i kulturna događanja u Lapinlahden Lähdeu i sada godišnje imamo više od 400 događanja i 50 do 60 umjetničkih izložbi. Lapinlahti je za sve u Helsinkiju postao otvoreni dnevni boravak u kojem se svaki dan u godini promiče mentalna dobrobit i smanjuju usamljenost i socijalna isključenost.

„Kada sam se uključila u ovu inicijativu, bila sam jako sretna što mogu biti ovdje i pomoći u tome da udahnemo novi život ovome mjestu... Svjež zrak rastjeruje sve teške stvari” (Cresswell-Smith i dr., 2022.).

Bolnica Lapinlahti danas se smatra vrlo sigurnim i uključivim mjestom. To je mjesto na kojem se uvijek osjećate dobrodošli, bez obzira na to kakav vam je dan i u kakvoj se životnoj situaciji nalazite. Prošlost Lapinlahtija kao psihijatrijske bolnice ima u tome svoju ulogu – ondje se dozvoljava da budete ranjivi i njeguje se otvorenost o problemima mentalnog zdravlja koja je apsolutno jedinstvena. Oslanjamo se na snažan osjećaj zajedništva i svatko može sigurno istraživati svoje jake strane. Stigmatizacija i diskriminacija ostavljaju se na vratima – mi u Lapinlahden Lähdeu ponosimo se time što uključujemo svakoga.

Aktivnosti u Lapinlahtiju osmišljene su u suradnji s vlasnikom, Gradom Helsinkijem, i taj je pripremni rad bio preduvjet za cijeli projekt. U tijeku je donošenje dalekosežnih političkih odluka o budućoj nadležnosti za to područje i nadamo se da će se pritom u potpunosti uzeti u obzir uspjeh sadašnjih aktivnosti.

Kako ćete ova financijska sredstva upotrijebiti za daljnje pružanje pomoći u zajednici? Planirate li već neke nove projekte?

Nastavit ćemo razvijati svoje aktivnosti kako bi još više ljudi u njima moglo sudjelovati i od njih imati koristi. Nedavno smo pokrenuli uzbudljiv projekt za osobe koje se oporavljaju od poremećaja mentalnog zdravlja, čiji je cilj povećati pristup kulturnim aktivnostima, pa čak i prava na njih. Konkretno, želimo pomoći ljudima da pronađu vlastiti način da se izraze kroz kulturu i da otkriju što im odgovara u pogledu kulture mentalne dobrobiti i umjetnosti. Za to ćemo iskoristiti velikodušnu novčanu nagradu koja se dodjeljuje.

Koje su, prema vašem mišljenju, kolektivne mjere potrebne da bi se smanjila stigmatizacija koja često prati probleme s mentalnim zdravljem? Može li umjetnost imati ulogu u osnaživanju osoba s problemima s mentalnim zdravljem?      

Moramo ponuditi aktivnosti u kojima se mogu susresti osobe s različitim iskustvima i životnim pričama. Sudjelovanje u aktivnostima koje se ne temelje na zdravstvenom stanju ili životnim okolnostima povod je za jedinstvene ljudske susrete i stvara smislene veze među ljudima iz različitih sredina. Istraživanjem mentalnog zdravlja raznim sredstvima – kao što je umjetnost – povećala se svijest o tome, kao i razumijevanje. Umjetnost ima iznimnu moć da zbliži ljude i ponudi nove načine rješavanja čak i bolnih pitanja. Umjetnost ljudima daje priliku da se izraze, da budu viđeni i saslušani, a sama činjenica da smo saslušani ima moć ljudima promijeniti život i percepciju o sebi.