Organizacije civilnog društva izražavaju razočaranje rezultatima konferencije COP28, ali ih vide kao platformu za pojačano europsko djelovanje na globalnoj razini. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i dalje je predan rješavanju klimatske krize i naglašava potrebu za većim ambicijama i uključivanjem mladih.

Konferencija COP28 označava povijesnu prekretnicu s obzirom na to da se zemlje prvi put u trideset godina obvezuju da će se odreći fosilnih goriva u energetskim sustavima. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke priznaje taj napredak, ali ustraje u tome da treba u potpunosti napustiti fosilna goriva i naglašava važnost uključivanja mladih u te napore.

Pregovarači Europske unije smatraju uspješnim to što je zadržan cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog porasta temperature. Konferencija COP28 usmjerena je na energetski sektor, a cilj joj je smanjenje emisija za 43 % do 2030. i postizanje nulte neto stope emisija do 2050. Međutim, Sporazum je kritiziran zbog svojih nedostataka, među ostalim zbog nesigurnosti u pogledu toga može li se ostvariti cilj od 1,5 °C, utjecaja naftnih država i ograničenih financijskih sredstava za tranziciju.

Supredsjednica Rimskog kluba Sandrine Dixson-Declève upozorava na sve veće nejednakosti u bogatstvu i društvene napetosti koje proizlaze iz nepravedne raspodjele tereta. Izaslanica mladih EGSO-a Diandra Ni Bhuachalla razočarana je rezultatima konferencije COP28 i naglašava važnost stvarnih iskustava ljudi u borbi protiv lobija za fosilna goriva.

Unatoč zabrinutosti članovi EGSO-a prepoznaju pozitivne aspekte Sporazuma iz Dubaija i obvezuju se na uklanjanje pravnih praznina. Istodobno pozivaju i druge institucije EU-a da učine isto. Glavna poruka rasprave EGSO-a odlučna je predanost: „Nećemo odustati” od hitnog rješavanja klimatske krize stalnim djelovanjem EU-a i UN-a. (ks)

Od nastanka ideje o jedinstvenom europskom tržištu 1980-ih do njegova osmišljavanja i pokretanja početkom 1990-ih dogodile su se brojne povijesne promjene na našem kontinentu i šire. Otada se EU više nego udvostručio u veličini i broju država članica i suočavao s krizama i sukobima te okolišnim, gospodarskim, socijalnim i tehnološkim izazovima.

Znatno se promijenila i geopolitička situacija. U Aziji se pojavila nova velesila i na mnogim razinama postala inherentni suparnik EU-a. Načela unutarnjeg tržišta, tj. slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i rada, tijekom godina su pozitivno utjecala na gospodarske rezultate EU-a. No, ti rezultati daleko su od savršenstva.

Provedba zajednički dogovorenih pravila ponekad je prilično neujednačena, administrativni zahtjevi znatno su porasli, a kapaciteti za nadzor tržišta izrazito su ograničeni. EU se usto trenutno suočava s proturječnim ciljevima: zahtjevima industrije (ali i drugih nacionalnih aktera) za subvencije nasuprot pozivima da se ograniče državne potpore i zadrže jednaki uvjeti u svim državama članicama; zahtjevima za lokalnom proizvodnjom kako bi se stvaranje vrijednosti i radna mjesta zadržali u Europi nasuprot potražnji za otvorenim tržištima i pristupom njima kao načinom za zadržavanje troškovne konkurentnosti u odnosu na globalne konkurente i za pružanje cjenovno pristupačnih proizvoda potrošačima; pristupom prijeko potrebnim sirovinama za proizvodnju robe, od automobila, vjetroturbina ili solarnih ploča do kuhinjskih i vrtnih uređaja, nasuprot uvjetima opskrbe tim resursima, kao što su jamčenje radnih i ekoloških standarda i natjecanje s konkurentima za te resurse.

U svijetu u kojem se multilateralno dogovorena međunarodna trgovinska pravila više ne poštuju, otvorenost tržišta i granica EU-a, koja je ključni aspekt na kojem se temeljilo početno promišljanje jedinstvenog tržišta, nije dovoljna. Dapače, bez određenih zaštitnih mjera poput strogog nadzora kvalitete i sigurnosti proizvoda koji ulaze na tržište EU-a ili provjere ulaganja i povezanih ciljeva ulagača, mogla bi postati EU-ova slaba točka. U svijetu koji se udaljava od multilateralnih sustava temeljenih na pravilima i u kojem države sve više sprečavaju ili ograničavaju pristup resursima u skladu s njihovim nacionalnim interesima, ekonomija globalizacije i međunarodno integriranih lanaca opskrbe više ne funkcionira.

Unutarnjem tržištu utemeljenom na tim pravilima stoga je potrebna nova strategija, koju bi trebalo usmjeriti na nekoliko aspekata: europsku industrijsku politiku, okvir koji pogoduje poduzećima i MSP-ovima, poduzeća socijalne ekonomije, javnu podršku europskom projektu, dobro organizirane i učinkovite usluge od općeg interesa i korake za očuvanje i razvoj našeg socijalnog modela.

EGSO dovršenje tržišta kapitala EU-a smatra ključnim za produbljivanje jedinstvenog tržišta. Tržište kapitala trebalo bi se fokusirati na financiranje proizvodnje, kupovine i tokova dobara i usluga, i to pogotovo podupiranjem usluga od općeg interesa, podržavanjem istraživanja, razvoja i inovacija u poduzećima i poticanjem poduzetništva.

Nadalje, prednost bi trebalo dati politikama koje pružaju okvir za inovacije privatnih poduzeća i potiču inovacije omogućavanjem pristupa poduzetničkom kapitalu i suradnje između industrijskog i znanstvenog sektora. Provedba pravne stečevine mora biti daljnji prioritet za jačanje unutarnjeg tržišta. Nažalost, mnoga od tih pravila nisu prenesena u nacionalne zakone, provode se na vrlo različite načine ili se primjenjuju u vrlo različitoj mjeri. To je ozbiljna i velika prepreka neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

EU bi trebao promicati klimatsku diplomaciju kao političku okosnicu svojeg vanjskog djelovanja, naglasio je Europski gospodarski i socijalni odbor u svojem mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u prosincu. Potreban mu je pouzdan i vjerodostojan strateški plan kojim bi svoju klimatsku diplomaciju prilagodio aktualnoj geopolitičkoj situaciji i UN-ovim ciljevima održivog razvoja.

EGSO smatra da u daljnjem djelovanju klimatsku diplomaciju treba unaprijediti u okosnicu vanjskih odnosa EU-a.

Predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a i izvjestitelj za mišljenje Stefano Mallia naglasio je: „Želimo li izbjeći nepopravljivu štetu, ne smijemo gubiti vrijeme. Klimatska diplomacija preventivna je diplomacija i stoga je hitno treba unaprijediti kako bi postala okosnica vanjskih odnosa i vanjske politike EU-a.”

EGSO potiče EU da donese sveobuhvatnu strategiju klimatske diplomacije s kratkoročnim i dugoročnim prioritetima, putem koje bi se klimatsko djelovanje integriralo u sva područja vanjskih odnosa, uključujući sigurnost i obranu, trgovinu, ulaganja, promet, migracije, razvojnu suradnju, financijsku i tehničku pomoć, kulturu i zdravlje.

Uspješna interna provedba europskog zelenog plana čini EU vjerodostojnim akterom koji može utjecati na druge dionike i nadahnuti ih na slično djelovanje usmjereno na održivost. Stoga EGSO poziva države članice i institucije da osiguraju bolju koordinaciju među akterima u EU-u kako bi se njihove politike uskladile s klimatskim ciljevima i ubrzalo unutarnje djelovanje usmjereno na provedbu zelenog plana.

Kako je izjavio izvjestitelj za mišljenje Stefano Mallia: „Moramo se okrenuti sebi da bismo procijenili možemo li ostvariti ciljeve koje smo postavili u okviru zelenog plana. Nakon što sredimo svoju situaciju, trebali bismo se okrenuti susjednim zemljama, poticati njihovu gospodarsku diversifikaciju, oblikovati planove za pravednu tranziciju i podupirati projekte prilagodbe i upravljanja rizicima da bismo spriječili i smanjili rizike nestabilnosti.” (mt)

U nedavno usvojenom mišljenju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) upozorava da pretjerano oslanjanje EU-a na uvoz aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova iz Azije ugrožava zdravlje i dobrobit građana i građanki EU-a. EGSO stoga predlaže donošenje akta o ključnim lijekovima.

Europska unija sve teže osigurava opskrbu osnovnim farmaceutskim proizvodima, a većinu aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova trenutačno uvozi iz Azije. Oslanjanje na vanjske dobavljače postavlja pitanje otpornosti EU-a na prekide u lancima opskrbe, volatilnost cijena i potencijalne geopolitičke rizike.

„Oslanjanjem na vanjske dobavljače za uvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda ugrožavamo živote naših građana i građanki. Moramo smjesta djelovati da bismo Europljanima i Europljankama osigurali pristup potrebnim lijekovima”, izjavio je Lech Pilawski, EGSO-ov izvjestitelj za to mišljenje.

Da bi se to pitanje riješilo, EGSO preporučuje uspostavu novog mehanizma EU-a koji bi podržavao proizvodnju aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova u Europi. Predloženi akt o ključnim lijekovima bio bi u obliku uredbe, a zamišljen je kao sveobuhvatan mehanizam kojim se aktivno podupire proizvodnja aktivnih farmaceutskih sastojaka i gotovih lijekova u Europskoj uniji. Taj bi mehanizam osigurao financiranje istraživanja i razvoja, razvoja infrastrukture i operativnih troškova.

Provedba tih preporuka iziskivat će znatna ulaganja i visok stupanj suradnje među državama članicama. EGSO poziva Europsku komisiju da preuzme koordinaciju tih napora i razvije sveobuhvatnu strategiju kojom bi se zaštitila zdravstvena sigurnost Europe, promicalo gospodarsko blagostanje, a građankama i građanima EU-a osigurali cjenovno pristupačni lijekovi. (gb)

Digitalizacija, trgovina, ekonomija i financije te konkuretnost i poslovanje četiri su područja u kojima je španjolsko predsjedništvo Vijeća Europske unije od srpnja do prosinca 2023. ostvarilo napredak.

Prva potpredsjednica španjolske vlade i ministrica gospodarstva i digitalizacije Nadia Calviño na plenarnom je zasjedanju u prosincu sažela zaključke rotirajućeg predsjedništva EU-a navevši, među ostalim, produbljivanje ekonomske i monetarne unije, trenutačna plaćanja u području bankarstva, reformu tržišta električne energije i potpisivanje naprednog trgovinskog sporazuma s Čileom.

Nadia Calviño, koja bi 1. siječnja 2024. trebala preuzeti dužnost predsjednice Europske investicijske banke (EIB), istaknula je i pitanja kojima će se Europska unija uskoro morati posvetiti, posebno s obzirom na predstojeće europske izbore. „Svijet prolazi kroz goleme promjene, a struktura uspostavljena nakon Drugog svjetskog rata se mijenja”, izjavila je. „Moramo se pobrinuti za to da EU i dalje bude predvodnik u najvažnijim svjetskim raspravama, da se bavi glavnim problemima i štiti europske vrijednosti u svijetu.”

Govoreći o intenzivnom semestru koji je upravo gotov, dodala je da je „suradnja s drugim europskim institucijama, a posebno EGSO-om, bila ključ uspjeha. Moja prisutnost pokazuje snažnu privrženost španjolske vlade socijalnim partnerima, socijalnom dijalogu i civilnom društvu. Nastojimo ih pažljivo slušati i u svoj rad uključiti mišljenje civilnog društva.” (mp)

Drage čitateljice, dragi čitatelji,

Godina 2024. bit će godina promjena, ne samo u Europi već i u cijelom svijetu. Dok se na našem kontinentu pripremamo za najveći demokratski događaj, odnosno izbore za Europski parlament u lipnju, u više od 50 zemalja diljem svijeta, uključujući SAD, održat će se nacionalni ili predsjednički izbori. Doći će do promjena u političkim konstelacijama i stvorit će se novi putovi.

Izbori za Europski parlament bit će pravi test povjerenja građana i građanki u Europsku uniju. Posljednjih smo se godina suočili s izazovima bez presedana, pa će izbori biti prilika da nam europski građani kažu je li Europska unija položila taj ispit. Budući da je za građane EU-a najveći prioritet borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti, Uniju čeka zahtjevan zadatak. Inflacija, nesigurnost zaposlenja i opći nedostatak ekonomske stabilnosti plodno su tlo za strah koji tjera vodu na mlin populista i ekstremista.

Zadatak nije lak, ali EU može zaustaviti taj trend. Moramo početi komunicirati s biračima, saslušati ih i omogućiti im da iznose svoje stavove. U tom kontekstu s ponosom najavljujem EGSO-ov prvi Tjedan civilnog društva koji će se održati od 4. do 8. ožujka. Na tom će događanju građani i građanke svih uzrasta diljem Europe sudjelovati u dijalogu i iznijeti poruke za nove čelnike i čelnice EU-a u sljedećem sastavu Europske komisije i Europskog parlamenta.

I EU će se morati snalaziti s novim izazovima. Nedavna povijesna odluka donesena na sastanku Europskog vijeća u prosincu o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom i o dodjeljivanju statusa zemlje kandidatkinje Gruziji označila je ključnu fazu proširenja. Sada je na zemljama kandidatkinjama da provedu nužne reforme, ali i čelnici i čelnice EU-a obvezali su se na razmatranje unutarnjih reformi. Zaključci o tome očekuju se u ljeto 2024. I u EGSO-u radimo na tom pitanju kroz postepeno uključivanje članova i članica iz zemalja kandidatkinja za proširenje u naš rad, odnosno u izradu naših mišljenja i sudjelovanje na plenarnim zasjedanjima. Nakon što smo objavili poziv, u postupku smo odabira novih članova i članica, a u rad ćemo ih početi uključivati na plenarnom zasjedanju EGSO-a sljedećeg mjeseca.

Sve će to pomno nadzirati belgijsko predsjedništvo EU-a čiji je zadatak dovršiti zakonodavne predmete i pripremiti izbore za Europski parlament. Ako ste propustili predstavljanje prioriteta belgijskog predsjedanja, uključite se u naše siječanjsko plenarno zasjedanje.

Dok ulazimo u 2024. godinu, važno je imati na umu da promjene nisu prepreke već prilika za rast i šansa za stvaranje nove slike i izgradnju snažnije i ujedinjenije Europe.

Oliver Röpke

Predsjednik EGSO-a

U ovom broju:

• U sjećanje na Jacquesa Delorsa, bivšeg predsjednika Europske komisije, počast odali Sebastien Maillard, direktor Instituta Jacques Delors i Lorenzo Consoli, dopisnik za EU
• COP28: Civilno društvo poziva na pojačano djelovanje u sprečavanju klimatskih promjena
• Europska iskaznica za osobe s invaliditetom korak je bliže za slobodno kretanje osoba s invaliditetom u EU-u
• EGSO poziva na jačanje političkih napora za iskorjenjivanje beskućništva