Mlada Moldavka Mădălina-Mihaela Antoci bila je jedna od predstavnika zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u na ovogodišnjem događanju EGSO-a za mlade Tvoja Europa, tvoje mišljenje (YEYS), koje se održava svake godine. Sudjelovala je i na EGSO-ovu Tjednu civilnog društva, na kojem je održala inspirativan govor tijekom uvodnog panela naslovljenog „Još uvijek ujedinjeni u raznolikosti”. Mădălina-Mihaela, predsjednica studentske mreže Erasmus Moldova i članica odbora Nacionalnog vijeća mladih te zemlje, s nama je razgovarala o tome što EU znači za mlade Moldavke i Moldavce i rekla nam više o svojoj misiji poticanja mladih iz Moldavije da studiraju u inozemstvu i prihvate globalni način razmišljanja.

1. Uključuje li Nacionalno vijeće mladih Moldavije mlade ljude u rasprave o integraciji u EU? Kakvo je mišljenje mladih u Moldaviji o Europskoj uniji?

Apsolutno! Nacionalno vijeće mladih Moldavije osigurava da se glas mladih čuje u procesu integracije Moldavije u EU zahvaljujući savjetovanjima, kampanjama senzibilizacije i izravnoj suradnji s tvorcima politika. Za mnoge mlade Moldavce i Moldavke EU predstavlja napredak, nove horizonte i budućnost u kojoj se njihovi talenti prepoznaju i cijene. Međutim, u nekim područjima nailazimo na nedostatke u informiranosti i to je trenutak u kojem mi stupamo na scenu te znatiželju pretvaramo u aktivno sudjelovanje.

Organiziramo forume, rasprave i radionice o integraciji EU-a, politici i pravima mladih.
Pozivamo na uključivanje mladih u nacionalne postupke donošenja odluka.
Pokrećemo kampanje za informiranje i obrazovanje mladih Moldavaca i Moldavki o prednostima članstva u EU-u.

2. Možete li ukratko predstaviti svoj rad u studentskoj mreži Erasmus Moldova (Erasmus Student Network – ESN)?

Kao predsjednica ESN-a Moldova pomažem mladima u potrazi za međunarodnim prilikama koje mijenjaju život. Naš se tim bavi promicanjem mobilnosti, stvaranjem pozitivnog okruženja za studente na razmjeni i zagovaranjem međunarodnog obrazovanja. Jedna od mojih ključnih inicijativa jest Erasmus u školama, kojom nadahnjujemo učenike srednjih škola kako njihovi snovi ne bi imali ograničenja i kako bi prihvatili globalni način razmišljanja.

3. Možete li s nama podijeliti podatke o tome koliko je moldavskih studentica i studenata dosad sudjelovalo u akademskom programu Erasmus+, ukupno ili na godišnjoj razini?

U Moldaviji trenutačno nema studenata iz programa Erasmus+, ali naši mladi ljudi aktivni su u inozemstvu! Svake godine na studij ili na praksu u vrhunske europske institucije u okviru programa Erasmus+ odlazi između 500 i 700 moldavskih studentica i studenata. Od pokretanja programa tisuće su stekle međunarodno iskustvo, donoseći kući inovativnost, vodstvo i novu perspektivu. U okviru programa Erasmus u školama nastojim omogućiti mobilnost za još više mladih Moldavaca i Moldavki i pokazati im da trebaju istražiti svijet.

4. Prema vašem mišljenju, koja je vrijednost takvih programa akademske razmjene za mlade u zemlji kandidatkinji kao što je Moldavija?

Erasmus+ nije samo studijski program već i temelj za budućnost Moldavije jer mladima pruža više od obrazovanja – daje im mogućnost prilagodbe, otpornost i europsku perspektivu. Poanta je da se u zemlji kandidatkinji, kao što je Moldavija, izgradi generacija koja ne vidi ograničenja, koja inovira, surađuje i koja je spremna voditi našu zemlju u europsku budućnost.

5. Kakva su bila vaša očekivanja o YEYS-u i Tjednu civilnog društva?

Očekivala sam ozbiljne rasprave, odvažne ideje i stvarnu predanost uključivanju mladih u oblikovanje politika. Ta događanja nisu samo sastanci – to su platforme na kojima mladi kreatori promjena dovode u pitanje status quo i zalažu se za snažniju i uključiviju Europu. Za Moldaviju je to još jedan korak u uklanjanju razlika između lokalne stvarnosti na terenu i europskih ambicija i u tome da pokažemo da naši mladi ne čekaju budućnost skrštenih ruku već je aktivno stvaraju.

Mădălina Mihaela Antoci ima 21 godinu i predvodnica je mladih angažirana na pitanjima obrazovanja, građanskog angažmana i osnaživanja mladih. Trenutačno je predsjednica studentske mreže programa Erasmus Moldova i članica odbora Nacionalnog vijeća mladih Moldavije.

Kao neumorna zagovornica akademskog programa Erasmus+ ostvarila je izniman uspjeh u poticanju mladih da istraže međunarodne mogućnosti, naglašavajući pritom vrijednost obrazovanja kod kuće. Svojim je naporima nadahnula stotine studentica i studenata da se uključe u akademsku mobilnost i daju aktivan doprinos svojim lokalnim zajednicama.

Kristýna Bulvasová

U nesigurnom svijetu u kojem su tradicionalna uvjerenja poljuljana, a dosadašnje nas zajedničke vrijednosti više ne ujedinjuju nego dijele, mladima se smjesta mora pružiti prilika da se smisleno angažiraju na rješavanju mnoštva gorućih pitanja koja se naočigled gomilaju. Rasprave na manifestaciji YEYS 2025. jasno su pokazale da ne postoji samo jedna jedina „tema mladih” i da mlade s pravom zaokuplja niz različitih pitanja, od borbe protiv korupcije i promicanja ravnopravnosti do borbe protiv klimatskih promjena – poruka je češke studentice i sudionice YEYS-a Kristýne Bulvasove.

Koliko puta sam kao mlada osoba, pripadnica generacije Z, čula riječi „vaša generacija suočava se s dosad neviđenim problemima” ili „na vama je da preuzmete vodstvo i pomognete u prevladavanju trenutačnih izazova”.  Rizik je velik, ali veliki su i izazovi s kojima se suočavamo: dosad neviđeno nazadovanje demokracije, polarizacija naših društava oko tema koje su ranije smatrane „zajedničkim vrijednostima”, destabilizacija tradicionalnih uvjerenja i sustava, kao i sve veća nesigurnost.

Visoka očekivanja pod pritisak stavljaju ne samo mlade nego i nedovoljno financirane organizacije civilnog društva i njihovu ključnu ulogu usmjeravanja vrijednosti mladih, kao i obrazovne sustave. Formalno obrazovanje mladima bi trebalo omogućiti stjecanje vještina i alata koji su im potrebni da bi mogli rješavati probleme i postati čelnici i čelnice današnjice i sutrašnjice. Bojim se da su mnogi obrazovni sustavi previše rigidni da bi zadovoljili potrebe 21. stoljeća, jer se u školama ne poučava o klimatskim promjenama ili sveobuhvatnim zdravstvenim pitanjima, bilo da se radi o mentalnom ili reproduktivnom zdravlju. Povrh toga, škole nisu opremljene najsuvremenijom tehnologijom, a ranjivim skupinama ne osiguravaju odgovarajući pristup.

Čak je i pitanje tko se smatra ranjivim postalo ispolitizirano, odnosno još gore – koristi se kao oružje, što stavlja dodatan pritisak na one koji to najmanje mogu podnijeti i koji ne bi smjeli biti zapostavljeni.

Naša društva više se ne slažu oko toga što znači ranjivost ili kako je prepoznati, što sam iskusila iz prve ruke dok sam vodila radionicu u školi blizu češko-slovačke granice. Kad sam tematizirala razlike u plaći na temelju spola i druge rodno uvjetovane nejednakosti, i učenici i učenice i nastavno osoblje reagirali su s velikom nevjericom, potpuno odbacujući ideju da u našem društvu postoje nejednakosti. Zbog toga smatram da moramo voditi više rasprava i intenzivirati izgradnju kapaciteta u vezi s postojećim ranjivostima i nejednakostima, bez obzira na dobnu skupinu.

Jednak pristup obrazovanju i mogućnostima za mlade, uključujući žene i djevojčice u nepovoljnom položaju, osobe s invaliditetom i mlade migrantskog podrijetla, i dalje je teško dostižan san. Ako je naš zajednički cilj mladima pružiti čvrste temelje za ostvarivanje njihova potencijala i snova, moramo početi djelovati. Predlaganje rješenja nije jednostavno, ali jačanje veza država članica EU-a s organizacijama civilnog društva, osobito s onima u području neformalnog obrazovanja, moglo bi pomoći u premošćivanju razlika jednom kad se utvrdi koja su područja najosjetljivija. Naknadno osposobljavanje nastavnog osoblja, kao i svih drugih osoba koje rade s mladima, u području izgradnje zajednice moglo bi pružiti okvir za neka od ciljanih i sustavnih rješenja.

Civilno društvo preuzelo je ulogu poticanja aktivnog građanskog sudjelovanja, ali angažman mladih u donošenju odluka i demokratskom upravljanju i dalje je nizak. Postoji očit jaz između težnji mladih i prostora i mogućnosti za njihovo ostvarenje. Izbori sami po sebi ne postižu željene rezultate jer borba protiv političkih stavova i dezinformacija u nekim zemljama i dalje predstavlja izazov. Međutim, neizlaženje na izbore ne znači da građani i građanke nemaju mišljenje ili potrebu za rješavanjem određenih pitanja. Radi poticanja aktivnog građanstva mladima su potrebna ne samo pozitivna iskustva s demokratskim djelovanjem nego i konkretni rezultati – a ne tobožnja briga o mladima, simbolične mjere i selektivnost. I dalje se nadam da će države članice EU-a moći stvoriti te prostore i mladima konačno omogućiti smisleno sudjelovanje i zajedničko stvaranje. No na tu promjenu ne možemo čekati tri, pet ili deset godina, nego se ona mora dogoditi sada kako bi se spriječilo daljnje širenje društvenog raskola.

Na događanju YEYS 2025. sudjelovala sam u izradi jedne preporuke koja se izričito tiče klimatskih promjena, što mi je bilo zadovoljstvo jer smatram da je trostruka planetarna kriza jedan od najvećih izazova za čovječanstvo. Razvoj usklađene strategije EU-a za klimatske promjene bila je jedna od pet preporuka YEYS-a, uz preporuke o borbi protiv korupcije uz pomoć transparentnosti i sudjelovanja mladih, aktivnom građanstvu, ravnopravnosti i ideji da „mladi zaslužuju sjediti za stolom”. Budući da je dospjela na popis zajednički prihvaćenih preporuka, jasno je da mladi sudionici i sudionice YEYS-a tu temu smatraju ključnim izazovom koji treba prevladati. Međutim, taj stav odražava perspektivu skupine mladih koja je ionako donekle osnažena i ne može se smatrati reprezentativnim za sve države članice EU-a. Neki su možda mislili da će ta preporuka biti najvažnija za sudionike i sudionice YEYS-a 2025., ali ona se u konačnom krugu glasanja našla na posljednjem mjestu. Neka to posluži kao podsjetnik da ne postoji samo jedna jedina „tema mladih”. Mladi su s pravom zabrinuti zbog svih aktualnih pitanja, a skup njihovih prioriteta po svojoj je prirodi širok i intersekcijski.

Neki mladi prepoznaju važnost zaštite okoliša i održivosti, a drugi si ne mogu priuštiti da im okoliš bude prioritet jer im je teško zadovoljiti osnovne potrebe. Spomenula sam trostruku planetarnu krizu kao jedan od glavnih izazova s kojima se suočava čovječanstvo, ali kad imamo u vidu da je nužno smjesta pronaći učinkovita rješenja za sva važna pitanja, slika se mijenja. Sadašnji geopolitički kontekst i borba EU-a za globalnu konkurentnost odvraćaju pozornost i usporavaju procese tranzicije. No, na koncu konca, više si ne možemo priuštiti da prekoračujemo ograničenja planeta jer ni mi ni buduće generacije nemamo neki planet B na kojem bismo ta pitanja mogli riješiti.

Osvrnimo se još jednom na rizike: mladima bi trebalo osigurati da u svoj svojoj raznolikosti i dalje uživaju u svojoj mladosti sa svim njezinim povlasticama, izazovima i ljepotom. Međutim, nedavno izvješće UN-a pokazuje da je tijekom proteklog desetljeća očito došlo do smanjenja zadovoljstva životom i osjećaja sreće među mladim odraslim osobama. Čak i uz ozbiljne izazove s kojima se suočavamo, čvrsto vjerujem u to da ako možemo nadahnuti mlade konkretnim rezultatima njihova djelovanja, imamo dobre izglede za rješavanje gorućih pitanja i poboljšanje kvalitete života za sve.

Kristýna Bulvasová članica je Europske mreže mladih za održivi razvoj. Bila je izaslanica mladih u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe i češka izaslanica mladih u UN-u. Kao bivša glasnogovornica Češko-njemačkog foruma mladih i dalje aktivno sudjeluje u jačanju češko-njemačke suradnje, a kao mlada aktivistica zainteresirana za budućnosti prilagođeno obrazovanje i održivost trenutačno vodi češku nevladinu organizaciju MOB – mladi građani i završava studij na Karlovu sveučilištu u Pragu i Sveučilištu u Regensburgu. Osim aktivnog sudjelovanja u YEYS-u, Kristýna je bila i govornica na sjednici „Prognostički rad za uključivu pravednu tranziciju i zeleni plavi rast” održanoj u okviru EGSO-ova Tjedna civilnog društva.

Događanje Tvoja Europa, tvoje mišljenje 2025. (YEYS) okupilo je oko 90 učenika i studenata iz EU-a, zemalja kandidatkinja i Ujedinjene Kraljevine. Valerija Makarenko stigla je iz ratom razorenog Harkiva u Ukrajini kako bi na tom događanju predstavljala svoju zemlju. Rekla nam je zašto je sudjelovanje na YEYS-u vrlo važno za mlade Ukrajinke i Ukrajince i izrazila nadu da će njezina generacija, oblikovana otpornošću i jedinstvom tijekom rata, Ukrajinu odvesti u svjetliju budućnost.

1. Zbog čega mislite da je važno da mladi sudjeluju u događanjima EU-a kao što je Tvoja Europa, tvoje mišljenje?

Smatram da je sudjelovanje u događanjima EU-a kao što je Tvoja Europa, tvoje mišljenje vrlo bitno za mlade jer im omogućuje da izraze svoja mišljenja, sudjeluju u svrsishodnim raspravama i aktivno oblikuju budućnost Europe. Ta događanja pružaju istinski vrijedne mogućnosti za učenje o postupcima donošenja odluka, razvoj rukovoditeljskih vještina i povezivanje s kolegama iz raznih zemalja. Kad je riječ o mladim Ukrajincima i Ukrajinkama, sudjelovanje je još važnije jer nam omogućuje da podijelimo svoja autentična iskustva, zagovaramo europsku integraciju Ukrajine i potičemo solidarnost među mladima u Europi.

2. Na koji je način prema vašem mišljenju rat utjecao na mlade u Ukrajini?
Nema nikakve sumnje da je rat znatno promijenio živote mladih u Ukrajini i da utječe na njihovo obrazovanje, mentalno zdravlje i sveukupni osjećaj sigurnosti. Na primjer, mnogi su se morali prilagoditi studiranju na internetu ili se preseliti, često u nestabilnim uvjetima. Međutim, rat je potaknuo i otpornost – mladi Ukrajinci nisu samo postali simbol moći i snage, već su i više uključeni u volontiranje, aktivizam i obnovu, kao što su projekti urbanističkog planiranja. Unatoč poteškoćama i dalje smo odlučni zaštititi svoj identitet i doprinijeti budućnosti naše zemlje.

3. Čemu se nadate za budućnost mladih u Ukrajini?
Pitanje budućnosti svakako je složeno za gotovo sve ukrajinske tinejdžere. Moja zajednica i ja nadamo se da će svi mladi u Ukrajini imati pristup kvalitetnom obrazovanju, mogućnostima za profesionalni razvoj i sigurnoj budućnosti u snažnoj i neovisnoj Ukrajini. Nadam se i da će međunarodna zajednica nastaviti podupirati Ukrajinu u obnovi kako bi se mladi mogli razvijati, a ne samo preživjeti. Snaga mladih u Ukrajini zaista je neupitna pa je inspirativna činjenica da sve više mladih sudjeluje u raznim projektima u području obrazovanja, znanosti, obnove infrastrukture i u drugim područjima. I što je najvažnije, nadam se da će naša generacija, koju oblikuju otpornost i jedinstvo, Ukrajinu odvesti prema svjetlijoj, inovativnijoj i demokratskijoj budućnosti.

4. Želite li još nešto dodati o događanju?  

Događanje bilo vrlo inspirativno. Sama činjenica da sam mogla razgovarati, slušati i analizirati riječi drugih sudionika ostavila je na mene snažan dojam. Iz cijelog iskustva proizlazi da samo ujedinjeni možemo pokazati za što smo zaista sposobni. Na primjer, neki su nam projekti zaista pomogli da bolje razumijemo druge zemlje. Čula sam toliko činjenica o raznim zemljama koje mi ranije nisu bile poznate. Drago mi je što sam sudjelovala i ponosna sam na to. 

Valerija Makarenko šesnaestogodišnja je učenica iz Harkiva iz Ukrajine. Učenica je 10. razreda harkivske 99. gimnazije.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izdao je ključne preporuke o europskom semestru 2025. – jesenski paket, u kojima poziva na strateška ulaganja i snažniju suradnju kako bi se povećala otpornost i konkurentnost EU-a.

EGSO je svoje preporuke iznio u mišljenju usvojenom na plenarnom zasjedanju u veljači, u kojem se naglasak stavlja na održivost, reforme tržišta rada i bolje usklađivanje nacionalnih politika i politika EU-a, i ujedno poziva na veće sudjelovanje civilnog društva.

EGSO je izrazio žaljenje zbog toga što Godišnji pregled održivog rasta, ključni politički dokument, nije bio objavljen. Naglasio je potrebu da se institucije EU-a pripreme za geopolitičke rizike koji utječu na trgovinu, inflaciju i rast.

EGSO je izrazio podršku inicijativi „kompas konkurentnosti” i pozvao na ulaganja u energetski i digitalni sektor, uključujući osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja. Osim toga, pozvao je na veće sudjelovanje civilnog društva, pragmatičnu reviziju Mehanizma za oporavak i otpornost i pojačanu suradnju država članica radi poboljšanja gospodarskih politika i produktivnosti. (tk)

Kohezijska politika već je dugo stup europske integracije i promiče gospodarsko, socijalno i geografsko jedinstvo u cijeloj Europskoj uniji. Budući da se upravo radi na višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje nakon 2027., bitno je modernizirati kohezijsku politiku kako bi se povećala učinkovitost, održivost i mogućnost prilagodbe novim izazovima.

EGSO je u nedavno usvojenom mišljenju „Jačanje usmjerenosti kohezijske politike nakon 2027. na rezultate” naglasio potrebu za pristupom usmjerenim na rezultate kako bi se osiguralo da kohezijska politika i dalje donosi konkretne koristi, a da se njome istodobno smanjuju nejednakosti i promiče održiva konkurentnost.

„Kohezijska politika mora ostati ključni instrument EU-a za regionalni razvoj. Pristupom usmjerenim na rezultate osigurava se da svaki potrošeni euro doprinosi gospodarskoj i socijalnoj dobrobiti”, izjavio je izvjestitelj za mišljenje David Sventek.

Za potporu regionalnom razvoju, zelenoj i digitalnoj tranziciji i gospodarskoj konkurentnosti bit će potrebna sveobuhvatna reforma VFO-a za razdoblje nakon 2028. godine. S obzirom na to da potrebe za ulaganjima premašuju 750 – 800 milijardi eura godišnje, snažno financiranje EU-a od vitalne je važnosti.

EGSO poziva na to da se fiskalni kapacitet zadrži na 1,8 % BDP-a EU-a i da se poveća financiranje kohezijske politike. Glavni prioriteti uključuju zajedničko upravljanje, prilagođene regionalne politike, financiranje temeljeno na rezultatima i pojednostavljene postupke.

Pristup usmjeren na rezultate povećava učinkovitost, ali i zahtijeva bolju provedbu i nadzor. Uravnoteženje konkurentnosti sa socijalnim ulaganjima, jačanje tehničke potpore i osiguravanje transparentnosti učinit će kohezijsku politiku učinkovitijom i tako potaknuti gospodarsku otpornost i smanjiti razlike diljem Europe. (tk)

Suočena sa sve većim sigurnosnim prijetnjama, Europa hitno treba jedinstvenu strategiju financiranja obrane. EGSO je, na zahtjev poljskog predsjedništva EU-a usvojio mišljenje u kojem poziva na poduzimanje odvažnih mjera kao što su veća ulaganja u moderne sustave, produbljena suradnja u okviru NATO-a i jače financiranje u sklopu EU-ovog financijskog okvira.

Sigurnosni rizici u Europi stalno rastu i razotkrivaju u kojoj se mjeri ona oslanja na vanjske dobavljače u području obrane – 78 % od 75 milijardi eura koje su države članice EU-a potrošile na nabavu u području obrane tijekom jedne godine isplaćeno je dobavljačima iz trećih zemalja. Jačanje obrambene tehnološke i industrijske baze EU-a ključno je za smanjenje te ovisnosti.

„Mehanizme financiranja obrane EU-a treba preispitati da se vidi odgovaraju li suvremenim izazovima”, objasnio je Marcin Nowacki, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Financiranje obrane u EU-u”. „Postojeća proračunska pravila ograničavaju vojnu potrošnju, a inicijative poput Europskog fonda za obranu (EDF) i Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF), iako predstavljaju napredak, i dalje su nedovoljne za suočavanje s razmjerima današnjih prijetnji.”

Suradnja s NATO-om ključna je za interoperabilnost i jedinstvenu strategiju. Zajednička nabava, partnerstva za kibernetičku i svemirsku sigurnost i satelitski projekt IRIS2 povećat će otpornost. Financiranje obrane mora biti usklađeno sa širim prioritetima EU-a bez ugrožavanja socijalnih i okolišnih ciljeva. Za osiguravanje europske sigurnosti i autonomije ključna su strateška ulaganja, inovacije i dugoročno planiranje. (tk)

Turizam je vrlo bitan element gospodarstva EU-a i može ojačati konkurentnost Europe. Vrijeme je za nove ideje o njegovom funkcioniranju i za prelazak s održivog na regenerativni turizam, zahvaljujući kojem odredišta ne samo preživljavaju već i prosperiraju.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva Europsku uniju da preobrazi svoj turistički sektor, s naglaskom na održivosti i regeneraciji radi osiguravanja dugoročne gospodarske i ekološke koristi.

Turizam je i dalje bitan element gospodarstva EU-a, prije svega u regijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na taj sektor, zbog čega se EGSO zalaže za ubrzanu tranziciju prema održivom turizmu, kao i za strategije regenerativnog turizma, kako je navedeno u mišljenju „Turizam u EU-u: održivost kao pokretač dugoročne konkurentnosti sektora”.

„Moramo se pobrinuti za to da turizam ima ulogu u poticanju europske konkurentnosti. To je izuzetno važno s obzirom na to da je u brojnim državama članicama i regijama turizam vrlo važan dio BDP-a i lanaca vrijednosti”, izjavila je izvjestiteljica za to mišljenje Isabel Yglesias.

Isabel Yglesias je izjavila da se mišljenje temelji na Deklaraciji iz Palme, koja je usvojena za vrijeme španjolskog predsjedanja Vijećem u drugoj polovini 2023., tijekom kojeg je postignut širok konsenzus o tome kako osigurati da održivost bude u središtu budućnosti turizma.

Kako bi se to postiglo, europske institucije i nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju aktivno podupirati tranzicije u tom sektoru, osigurati kontinuirani dijalog sa svim relevantnim dionicima i jačati socijalni dijalog.

Iako je zahvaljujući radu na održivosti u turizmu postignut velik napredak, nagli porast putovanja nakon pandemije stvara pritisak na mnoga popularna odredišta. Regijama je zbog toga teže uspostaviti ravnotežu između gospodarskog rasta i održivog razvoja, a istovremeno se bore s manjkom osoblja i neusklađenošću između radnih mjesta koja se nude i vještina radnika.

EGSO zbog toga poziva na pomak prema regenerativnom turizmu i njegovo uključivanje u europsku strategiju za održivi turizam, koju će Europska komisija predstaviti u predstojećim mjesecima.

Za razliku od tradicionalnog održivog turizma, koji je usmjeren na smanjenje štete za okoliš, regenerativnim turizmom nastoji se obnoviti i povećati prirodni, društveni i gospodarski kapital. Taj pristup okrenut budućnosti uključuje načela kružnog gospodarstva i njegova je svrha trajan pozitivan učinak na turistička odredišta i lokalne zajednice. (ll)

Europski poljoprivrednici suočavaju se sa sve većim krizama, od ekstremnih vremenskih nepogoda do nestabilnosti tržišta i nepoštenog tržišnog natjecanja. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) upozorava da postojeće politike EU-a ne uspijevaju zaštititi poljoprivrednike i poziva na hitne reforme u cilju osiguravanja prihoda, jačanja pregovaračke moći i ostvarivanja održive poljoprivrede.

U mišljenju koje je zatražilo poljsko predsjedništvo EU-a EGSO je pozvao na otporniji poljoprivredni sustav u čijem su središtu poljoprivrednici.

„Poljoprivreda je plemenita djelatnost koja ima dva ključna cilja: proizvesti sigurnu hranu vrhunske kvalitete za ljudsku prehranu i očuvati i unaprijediti okoliš. Sve što zauzvrat tražimo jest poštena plaća za pošten rad i da se hrana koju proizvodimo cijeni i kupuje po pravednim cijenama”, rekao je Joe Healy, jedan od troje izvjestitelja za to mišljenje.

EGSO smatra da zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nije na razini današnjih izazova. Financijski instrumenti koji se u toj politici preporučuju za potporu poljoprivrednicima uključuju javno osiguranje u slučaju elementarne nepogode, protucikličku potporu i izravna plaćanja. Uzajamni fondovi, koji se u nekim državama članicama EU-a već koriste, mogli bi pružiti dodatnu sigurnosnu mrežu koju bi zajednički financirali poljoprivrednici, industrija, regionalne vlade i EU.

Budući da se nakon 2027. očekuje revizija ZPP-a, EGSO se zalaže za to da se proračun te politike vrati na najmanje 0,5 % BDP-a EU-a. Osim toga, potrebni su stroži trgovinski propisi kako bi se osiguralo da uvezeni proizvodi ispunjavaju ekološke i radne standarde EU-a.

Još jedan važan problem je prodaja ispod cijene, praksa koja poljoprivrednike stavlja pod enormni financijski pritisak. EGSO poziva tvorce politika EU-a da ozbiljno razmotre mogućnost da se kupnja ispod cijene zabrani kako bi se spriječilo da veliki trgovci na malo poljoprivrednicima nameću uvjete pod kojima ne mogu opstati. U tu bi se svrhu kao model mogli koristiti španjolski zakoni koji se bave prehrambenim lancem.

Radi povećanja transparentnosti i tržišne moći poljoprivrednika, EGSO je predložio da se uspostavi digitalni centar EU-a za praćenje cijena, troškova i dobiti. Zalaže se i za kolektivne pregovore o cijenama i povećanu potporu zadrugama i organizacijama proizvođača. U europskoj poljoprivredi potrebna je veća ekonomska neovisnost i konkurentnost.

Klimatski ciljevi izuzetno su bitni, ali troškove njihovog ostvarivanja ne mogu snositi samo poljoprivrednici, kojima bi fond za održivost mogao pomoći da prijeđu na zelenije prakse. U mišljenju se upozorava na rizik od izmještanja emisija ugljika, odnosno na to da stroga pravila EU-a lokalne poljoprivrednike stavljaju u nepovoljan položaj u odnosu na konkurente izvan EU-a.

EGSO je naglasio važnost ulaganja u ruralni razvoj, kao i inovacija i jednostavnijih pravila ZPP-a. Poljoprivrednici su pod sve većim pritiskom, stoga je jasno da je ovo hitno pitanje: vodstvo EU-a mora nešto poduzeti prije no što još više poljoprivrednih gospodarstava propadne. (ks)

EGSO, Skupina organizacija civilnog društva

EGSO mora od samog početka biti uključen u inicijative Europske komisije za jačanje suradnje s civilnim društvom. Skupina organizacija civilnog društva smatra da EGSO-ova predstojeća studija „Mapiranje praksi u pogledu civilnog dijaloga u institucijama EU-a” u tome može pružiti vrijedan doprinos.

S obzirom na to da je započeo novi politički ciklus EU-a i da je u programu rada Komisije u trećem tromjesečju 2025. najavljena strategija EU-a za potporu, zaštitu i osnaživanje civilnog društva, Skupina organizacija civilnog društva održala je konferenciju da bi istaknula ključne mjere koje su potrebne u mandatnom razdoblju 2024. – 2029. Na tom događanju, održanom 3. ožujka, sudjelovalo je oko 100 predstavnika i predstavnica nacionalnih i europskih organizacija civilnog društva i građana.

Predsjednik Skupine organizacija civilnog društva Séamus Boland izjavio je da organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u osiguravanju toga da se oblikovanje politika temelji na potrebama građana i da odgovara na te potrebe. Ponovio je poziv Skupine i Odbora da se EGSO uključi u platformu civilnog društva koju Komisija planira uspostaviti.

„S obzirom na njegovo iskustvo i platformu koju pruža, EGSO mora od samog početka biti uključen u inicijative Europske komisije za jačanje suradnje s civilnim društvom. On mora sudjelovati u upravljanju i biti ključan dio inicijative za uspostavu platforme civilnog društva”, tvrdi Séamus Boland.

Smatra da bi se strukturiran, redovit, transparentan i uključiv civilni dijalog trebao temeljiti na postojećim strukturama i okupiti sve relevantne dionike. Stoga bi europske institucije, uz pomoć EGSO-a, trebale osnovati radnu skupinu za civilni dijalog.

„Radna skupina za civilni dijalog mogla bi izraditi plan kojim bi se organizacijama civilnog društva u procesu oblikovanja politika osiguralo poticajnije okruženje”, dodao je Boland.  To bi mogao biti prvi korak prema strukturiranijem civilnom dijalogu i pružanju odgovora na sljedeća pitanja: tko sudjeluje u savjetovanju, o kojim se temama i u kojim rokovima ono provodi i koji su njegovi ishodi?

Predložena radna skupina mogla bi se osloniti i na predstojeću studiju EGSO-a o postojećoj praksi u pogledu dijaloga naslovljenu „Mapiranje praksi u pogledu civilnog dijaloga u institucijama EU-a”.

EGSO je studiju naručio na zahtjev Skupine organizacija civilnog društva, a očekuje se da će rezultati biti dostupni u srpnju 2025. U studiji se provodi sveobuhvatno mapiranje praksi civilnog dijaloga u institucijama EU-a i odgovara na pitanja: koji su aktualni procesi uključivanja organizacija civilnog društva i koja je njihova metodologija? Znanje o postojećoj praksi trebalo bi u novom zakonodavnom ciklusu poslužiti kao temelj i potpora radu na strukturiranijem civilnom dijalogu. Berta Mizsei iz Centra za europske političke studije (CEPS) već je na konferenciji predstavila preliminarne rezultate studije.

Na konferenciji je istaknuto i da je financijska stabilnost organizacija civilnog društva preduvjet za dijalog i povezivanje oblikovatelja politika s potrebama ljudi. Valja zajamčiti njihovu financijsku stabilnost i neovisnost.

Zaključci i preporuke s konferencije dostupni su na internetskim stranicama EGSO-a.

EGSO-ova Skupina radnika

Izdaci za obranu i socijalni rashodi trebali bi ići ruku pod ruku: socijalna država ne smije se žrtvovati radi većeg financiranja obrane. Snažna socijalna država ostaje jedan od ključnih alata za suprotstavljanje krajnje desnim strankama u njihovim težnjama da autokracije inspirirane Kremljem reproduciraju u EU-u.

Dok rat u Ukrajini ulazi u svoju četvrtu godinu, mnogi pozivaju na povećanje izdataka za obranu, posebno nakon političkih promjena u SAD-u. Čini se da zaštita europskih zemalja više nije zajamčena. Time su već razbijeni brojni tabui, ne samo u pogledu rasprava o vojnim pitanjima na razini EU-a već i u pogledu povećane zaduženosti.

Ipak, neki od onih koji se zalažu za povećanje proračuna za obranu tvrde da to mora biti kompromis s nultom sumom za socijalnu državu, kao da SAD crpi svoju vojnu moć iz neadekvatne socijalne zaštite, ili kao da slabljenje naše vojske proizlazi iz financiranja mirovina ili socijalne sigurnosti.

Skupina radnika želi istaknuti dva problema:

• EU kao cjelina drugi je u svijetu po vojnim izdacima. Iako su u nekim slučajevima potrebni zajednički ili dodatni izdaci, ono što nam doista treba jest koordinacija i zajednički projekti za osiguravanje strateške autonomije. Moramo se usredotočiti na vlastitu obranu, a ne natjecati na globalnoj razini s SAD-om.
• Dobro funkcioniranje socijalne države i borba protiv siromaštva i nejednakosti ključni su za sprečavanje dolaska krajnje desnice na vlast u mnogim državama članicama. Te stranke krajnje desnice, koje su trenutno u usponu, nisu pretjerano zainteresirane za demokraciju, otvoreno su neprijateljski nastrojene prema većini naših vrijednosti, teže reproduciranju autokracije inspirirane Kremljem u državama članicama te će se, ako dođu na vlast, onemogućiti uspostavu bilo kakve koordinirane obrambene politike.

Stoga države članice moraju shvatiti da se ulaganja u obranu i socijalna ulaganja međusobno osnažuju i da jedna bez drugih nisu moguća.