Potrebna je bolja koordinacija u području civilne zaštite i humanitarne pomoći, tvrdi EGSO

Čini se da kapaciteti Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, uspostavljenog 2001., više nisu dovoljni za odgovaranje na katastrofe povezane s klimatskim promjenama i višestruke katastrofe, kao što je aktualni rat u Ukrajini. U mišljenju „Konsolidacija civilne zaštite EU-a“ predstavnici i predstavnice civilnog društva u okviru EGSO-a predlažu osnivanje europske agencije koja bi na dosljedniji način povezivala civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć i istodobno mogla utrti put prema odlučnijim vanjskopolitičkim mjerama.

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu pruža mrežu uzajamne pomoći i solidarnosti u upravljanju rizicima od katastrofa unutar i izvan granica EU-a. Okuplja 27 država članica EU-a i šest zemalja sudionica (Crna Gora, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska).

Unatoč jačanju i pravnoj prilagodbi Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u svibnju 2021., rat u Ukrajini pokazao je hitnu potrebu za njegovom nadogradnjom i za dosljednijim povezivanjem civilne zaštite i humanitarne pomoći.

Mišljenje „Konsolidacija Mehanizma Unije za civilnu zaštitu radi povećanja sposobnosti EU-a da reagira na ekstremne događaje, uključujući one izvan njegova teritorija”, objavljeno je na zahtjev francuskog predsjedništva (to je pitanje jedan od njegovih glavnih prioriteta u tom području) te se o njemu raspravljalo na plenarnom zasjedanju EGSO-a u ožujku.

Christophe Quarez, član EGSO-a i izvjestitelj za to mišljenje, izjavio je: S obzirom na sve nove izazove, a posebno rat u Ukrajini, smatramo da mehanizam ne raspolaže dostatnim i učinkovitim sredstvima. Prijedlog osnivanja europske agencije za civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć na najbolji će mogući način pomoći ukrajinskom stanovništvu čije su potrebe goleme i svakim danom sve veće. Time će se bolje rješavati i druga pitanja povezana s katastrofama i humanitarnim kriznim situacijama.

Violeta Jelić, suizvjestiteljica za mišljenje, naglasila je razliku između hitnog odgovora i humanitarne pomoći te istaknula: Sve zemlje sudionice trebaju bolje prepoznati i cijeniti civilnu zaštitu u tom čistom činu solidarnosti i osjećaja pripadnosti.

Mišljenje jasno pokazuje da veza između civilne zaštite i humanitarne pomoći mora biti strukturiranija. Osim toga, EGSO smatra da bi se osnivanjem europske agencije za civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć moglo učinkovitije upravljati pitanjima kao što su prirodne katastrofe povezane s klimatskim promjenama, borba protiv onečišćenja mora i industrijskih rizika te posljedice kibernapada na infrastrukturu za vodu i električnu energiju.

EGSO podržava i ideju transnacionalnih timova za brzu intervenciju u sklopu zajedničkog upravljanja katastrofama koji bi posjedovali vlastite resurse, prolazili zajedničko osposobljavanje i čiji bi resursi i oprema bili standardizirani.

Vanjskopolitička dimenzija mehanizma civilne zaštite

EGSO smatra da diplomatska dimenzija civilne zaštite EU-a nije dovoljno razvijena kada je riječ o neposrednom susjedstvu EU-a, osobito Balkanu, afričkim zemljama ili zemljama koje graniče s Rusijom.

S obzirom na to da Europska unija šalje humanitarnu pomoć susjednim zemljama, čime pokazuje ulogu lidera, mehanizam civilne zaštite može postati moćan alat u sklopu postojećih instrumenata EU-a za dinamičnije provođenje vanjske politike.

Tu vanjskopolitičku dimenziju trebalo bi iskoristiti na nekoliko načina, primjerice jačanjem pretpristupnog procesa zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u, smanjenjem utjecaja Kine i Rusije na geopolitički važne zemlje te suradnjom sa zemljama pod ruskim utjecajem.

U tom kontekstu EGSO potiče i prijedlog zakonodavne izmjene kako bi se odobrili automatski i izravni odgovori u okviru mehanizma u slučaju katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem unutar ili izvan teritorija EU-a. Takav resurs u obliku radne skupine može doprinijeti jačanju vanjskih odnosa EU-a putem civilne zaštite.

U tu je svrhu potrebno preispitati područje primjene mehanizma jer države kandidatkinje za pristup EU-u moraju poštovati pravila mehanizma, koja su usklađena s europskim temeljnim vrijednostima.

Predsjednik Stručne skupine EGSO-a za vanjske odnose Dimitris Dimitriadis također je naglasio važnost tog mehanizma, napominjući da je potrebno ojačati civilnu zaštitu jer je ona važan alat za vanjske odnose EU-a.

Trenutačne okolnosti klimatskih promjena i nepredviđenih katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem iziskuju snažan, poboljšan, dobro strukturiran i dinamičan mehanizam civilne zaštite EU-a kojim se može odmah reagirati na ekstremne događaje unutar i izvan teritorija Unije.