Da bi ojačao svoju globalnu konkurentnost, povećao produktivnost i osigurao da jedinstveno tržište ostane jedan od stupova njegove gospodarske moći, EU se treba jače fokusirati na politiku tržišnog natjecanja.

Da bi ojačao svoju globalnu konkurentnost, povećao produktivnost i osigurao da jedinstveno tržište ostane jedan od stupova njegove gospodarske moći, EU se treba jače fokusirati na politiku tržišnog natjecanja.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) na siječanjskom je plenarnom zasjedanju usvojio mišljenje „Politika tržišnog natjecanja u središtu konkurentnosti EU-a”, u kojem poziva na dublju integraciju nacionalnih gospodarstava i pametnije strategije državnih potpora kako bi se iskoristio gospodarski potencijal Europe i riješili ključni globalni izazovi, uključujući digitalizaciju, klimatske promjene i otpornost.

EGSO je naglasio da je politika tržišnog natjecanja ključna za poticanje inovacija, održivosti i gospodarskog rasta. „Ne postoji sukob između tržišnog natjecanja i konkurentnosti”, izjavila je izvjestiteljica Isabel Yglesias. „S pomoću pojednostavnjenih postupaka, fleksibilnih instrumenata i dostatnih resursa, politika tržišnog natjecanja može potaknuti blagostanje za poduzeća i građane EU-a.”

Novim pravilima EU-a o tržišnom natjecanju poput Akta o digitalnim tržištima i Uredbe o stranim subvencijama već se rješava problem narušavanja tržišta i jača globalni položaj Unije. Međutim, EGSO poziva na poduzimanje daljnjih mjera za modernizaciju procjene koncentracija i učinkovitu kontrolu koncentracija temeljenih na inovacijama, čak i ako su ispod trenutačnih pragova EU-a.

U mišljenju se ističe ključna uloga državnih potpora u podupiranju zelene i digitalne tranzicije, ali nedovoljno koordinirane subvencije mogle bi ugroziti produktivnost i rast. Studije pokazuju da bi bolja koordinacija unutar EU-a mogla povećati produktivnost za više od 30 %. EGSO preporučuje da se subvencije u svim državama članicama usklade kako bi se poboljšali europski vrijednosni lanci i spriječila neučinkovitost.

Da bi potakli industrijske inovacije velikih razmjera, predloženi Europski fond za konkurentnost i važne projekte od zajedničkog europskog interesa treba osmišljavati s paneuropskom perspektivom. Ti instrumenti moraju osigurati da koristi budu pravedno raspodijeljene u cijeloj Uniji i tako promicati održivost i otpornost.

Da bi EU postao globalni predvodnik, EGSO naglašava da su potrebni:

  • veći stupanj integracije kako bi se smanjile pogrešno dodijeljene subvencije i povećala produktivnost;
  • stroža pravila za zaštitu europskih inovacija tijekom stranih preuzimanja;
  • jednostavniji i brži postupci tržišnog natjecanja i državnih potpora kako bi se povećala učinkovitost;
  • uravnotežena politika koncentracija koja promiče inovacije, održivost i ulaganja u infrastrukturu. (ll)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na izmjene pravila Europske unije o državnim potporama kako bi se prepoznale i bolje zadovoljile potrebe subjekata socijalne ekonomije, koji su ključni za prevladavanje društvenih izazova. 

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na izmjene pravila Europske unije o državnim potporama kako bi se prepoznale i bolje zadovoljile potrebe subjekata socijalne ekonomije, koji su ključni za prevladavanje društvenih izazova.

EGSO je u mišljenju „Kako poduprijeti subjekte socijalne ekonomije u skladu s pravilima o državnim potporama: neka razmatranja na osnovi preporuka iz izvješća Enrica Lette”, usvojenom na plenarnom zasjedanju u siječnju, upozorio na to da postojeći propisi ne daju dovoljnu potporu tim subjektima, koji svoju dobit često ne raspodjeljuju među ulagačima, nego je ponovno ulažu u ostvarivanje socijalnih ciljeva.

Želimo da što više ljudi postane svjesno koristi koje od učinkovite regulacije tržišnog natjecanja i državnih potpora imaju ne samo poduzeća socijalne ekonomije već i cijeli sustav usluga od općeg interesa, rekao je izvjestitelj za mišljenje Giuseppe Guerini.

Subjekti socijalne ekonomije – od zadruga, preko uzajamnih društava do zaklada – u cijelom EU-u zapošljavaju više od 11 milijuna ljudi, odnosno 6,3 % radno sposobnog stanovništva. Aktivni su u područjima kao što su socijalne i zdravstvene usluge, energija iz obnovljivih izvora i ublažavanje siromaštva. Unatoč svom doprinosu, mnogi se suočavaju sa sustavnim preprekama pri osiguravanju dugoročnog investicijskog kapitala i snalaženju u postupcima javne nabave jer se postojećim regulatornim okvirom često ne uzima u obzir njihov neprofitni karakter ili poslovanje zasnovano na solidarnosti.

U mišljenju EGSO-a ističe se, među ostalim, činjenica da javna tijela nedovoljno iskorištavaju postojeće instrumente kao što su Uredba o općem skupnom izuzeću i okvir za usluge od općeg gospodarskog interesa.

Zbog toga Odbor poziva na pojednostavljenje i modernizaciju pretjerano složenih i zastarjelih pravila u okviru Uredbe o općem skupnom izuzeću za potporu zapošljavanju radnika u nepovoljnom položaju i radnika s invaliditetom, u skladu s preporukama iz Lettinog izvješća o jedinstvenom tržištu.

EGSO pozdravlja nedavno povećanje gornjih granica de minimis potpora – 300 000 eura za obična poduzeća i 750 000 eura za subjekte od općeg gospodarskog interesa – no tvrdi da bi se prilagođenijim instrumentima, kao što su Uredba o općem skupnom izuzeću i posebne odredbe o uslugama od općeg gospodarskog interesa, bolje odgovorilo na potrebe subjekata socijalne ekonomije u područjima kao što su zdravstvene i socijalne usluge. (ll)

Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a

Europska komisija usvojila je 29. siječnja kompas konkurentnosti, čime je napravila važan i pravodoban potez za davanje novog poticaja europskom gospodarstvu i utvrdila smjer EU-a za sljedećih pet godina.

Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a

Europska komisija usvojila je 29. siječnja kompas konkurentnosti, čime je napravila važan i pravodoban potez za davanje novog poticaja europskom gospodarstvu i utvrdila smjer EU-a za sljedećih pet godina.

Poslodavci u EU-u odavno se zalažu za sveobuhvatan program konkurentnosti i stoga pozdravljamo tri stupa kompasa: nadoknađivanje zaostajanja u inovativnosti i produktivnosti, povezivanje dekarbonizacije i konkurentnosti te smanjenje ovisnosti radi osiguravanja lanaca opskrbe. Ti su elementi ključni da bi se Europa mogla natjecati na svjetskoj razini, privući i zadržati talentiranu radnu snagu i poticati inovacije.

Međutim, konačni uspjeh kompasa ovisi o osmišljavanju konkretnih mjera i njihovoj pravodobnoj provedbi. U tome će odlučujuću ulogu imati ključne inicijative kao što su paket pojednostavljenja skupne uredbe, plan za čistu industriju i horizontalna strategija za produbljivanje jedinstvenog tržišta, ali od predstojećih izazova ne mogu nas zaštititi samo preimenovane strategije i zvučni naslovi.

Na primjer, pojednostavljenje regulatornog okvira prvi je i najhitniji korak. Od najveće je važnosti smanjiti opterećujuću birokraciju i povećati brzinu i fleksibilnost. Poduzeća EU-a već se predugo bore s prekompleksnim i sporim donošenjem odluka. Potrebna nam je i smislena primjena provjere konkurentnosti kako bi nove zakonodavne i regulatorne mjere doprinosile rastu poduzeća, a ne ga kočile.

Kompas se s pravom fokusira na poticanje inovacija uz pomoć čvrste unije tržišta kapitala i na uklanjanje strukturnih prepreka kako bi se oslobodio potencijal Europe u području duboke tehnologije, čiste energije i napredne proizvodnje, uz istodobno stvaranje okruženja poticajnog za start-up i rastuća poduzeća.

Unija tržišta kapitala, koja još nije dovršena, svakodnevno nas podsjeća da si ne možemo priuštiti odgađanje. U okviru kompasa konkurentnosti promiče se bolja koordinacija ulaganja nacionalnih vlada, ali nema jasnog plana o drugim zajedničkim izvorima financiranja. Svijet nas neće čekati.

Utrka je već počela i sada je trenutak da ubacimo u najvišu brzinu. Poticanje konkurentnosti je ne samo ekonomski imperativ već je ono i ključno za zajednički prosperitet svih nas. Europska poduzeća dio su rješenja i to će uvijek biti. 

Mladi u mediteranskoj regiji moraju biti uključeni u sve faze djelovanja, od oblikovanja politike do njezine provedbe. Kao što je istaknuto u raspravi koju je održao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), oni ne oblikuju samo politike, već i život.

Mladi u mediteranskoj regiji moraju biti uključeni u sve faze djelovanja, od oblikovanja politike do njezine provedbe. Kao što je istaknuto u raspravi koju je održao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), oni ne oblikuju samo politike, već i život.

Na siječanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a održana je rasprava povezana s usvajanjem mišljenja „Uključenost mladih u socijalni i civilni dijalog u mediteranskoj regiji”, prvog mišljenja EGSO-a u kojem se u obzir uzimaju doprinosi predstavnika mladih iz te regije. U postupku izrade mišljenja sudjelovalo je osam predstavnika mladih.

Tijekom rasprave povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica naglasila je važnost mladih za blagostanje, stabilnost i otpornost te regije. „Budućnost Mediterana u rukama je mladih. U interesu zajedničke i održive budućnosti moramo izravno surađivati s mladim generacijama kako bismo osigurali da njihov glas usmjerava naše politike i prioritete. Zajedno ćemo oblikovati novi pakt za Mediteran kroz ulaganja u obrazovanje, radna mjesta i rast.”

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke podržao je novi pakt povjerenice Šuice usmjeren na ulaganja, održivost i migracije te dodao da civilno društvo mora biti aktivno uključeno u njegovo osmišljavanje. „Angažman mladih ključan je za budućnost regije, a EGSO se zalaže za to da njihov glas utječe na oblikovanje politika i donošenje odluka. Zajedno s Unijom za Mediteran i Zakladom Anna Lindh želimo izgraditi miran i uspješan Mediteran.”

Naglašavajući važnost doprinosa mladih predstavnika mišljenju, princeza Rym Ali, predsjednica Zaklade Anna Lindh, izjavila je da rad s mladima nije samo važan i produktivan, već i hitno potreban. „Puno je toga na kocki. Ako ne zadobijemo podršku mladih i ne ponudimo im alate za ravnopravno sudjelovanje, nećemo pronaći rješenja za budućnost. Treba im dati mjesto za stolom”, rekla je.

Eliane El Haber, predstavnica mladih za mišljenje i savjetnica u Mreži mladih i studenata za UNESCO-ov cilj održivog razvoja br. 4, prihvatila je inicijativu EGSO-a za aktivno uključivanje mladih koji predstavljaju različite rodove i različite regionalne, obrazovne i kulturne sredine.

Europski semestar 2025. jesenski paket

Document Type
AS

Administrativna suradnja u području oporezivanja (DAC9)

Document Type
AS

U ovom broju:

  • EGSO-ovo viđenje izvješćâ Marija Draghija i Enrica Lette (Matteo Carlo Borsani, Giuseppe Guerini i Stefano Palmieri)
  • Opsjednutost konkurentnošću (Karel Lannoo, CEPS)
  • Kompas konkurentnosti ne uspijeva uskladiti potrebe poduzeća s pravima radnika (Esther Lynch, ETUC)
  • Future 500: jačanje europskih poduzeća za globalni uspjeh (Stjepan Orešković, Atlantsko vijeće)
  • Europska koalicija za korporativnu pravdu protiv Skupnog paketa mjera: politike EU-a ne bi se smjele voditi korporativnim interesima (Andriana Loredan, Europska koalicija za korporativnu pravdu)

Fizički dovršetak unutarnjeg tržišta EU-a u novoj geopolitičkoj situaciji

Document Type
AS

Umjetna inteligencija u interesu radnika

Document Type
AC

Razvoj europske strategije za Arktik u dijalogu s civilnim društvom

Document Type
AC