Kohezijska politika već je dugo stup europske integracije i promiče gospodarsko, socijalno i geografsko jedinstvo u cijeloj Europskoj uniji. Budući da se upravo radi na višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje nakon 2027., bitno je modernizirati kohezijsku politiku kako bi se povećala učinkovitost, održivost i mogućnost prilagodbe novim izazovima.

EGSO je u nedavno usvojenom mišljenju „Jačanje usmjerenosti kohezijske politike nakon 2027. na rezultate” naglasio potrebu za pristupom usmjerenim na rezultate kako bi se osiguralo da kohezijska politika i dalje donosi konkretne koristi, a da se njome istodobno smanjuju nejednakosti i promiče održiva konkurentnost.

„Kohezijska politika mora ostati ključni instrument EU-a za regionalni razvoj. Pristupom usmjerenim na rezultate osigurava se da svaki potrošeni euro doprinosi gospodarskoj i socijalnoj dobrobiti”, izjavio je izvjestitelj za mišljenje David Sventek.

Za potporu regionalnom razvoju, zelenoj i digitalnoj tranziciji i gospodarskoj konkurentnosti bit će potrebna sveobuhvatna reforma VFO-a za razdoblje nakon 2028. godine. S obzirom na to da potrebe za ulaganjima premašuju 750 – 800 milijardi eura godišnje, snažno financiranje EU-a od vitalne je važnosti.

EGSO poziva na to da se fiskalni kapacitet zadrži na 1,8 % BDP-a EU-a i da se poveća financiranje kohezijske politike. Glavni prioriteti uključuju zajedničko upravljanje, prilagođene regionalne politike, financiranje temeljeno na rezultatima i pojednostavljene postupke.

Pristup usmjeren na rezultate povećava učinkovitost, ali i zahtijeva bolju provedbu i nadzor. Uravnoteženje konkurentnosti sa socijalnim ulaganjima, jačanje tehničke potpore i osiguravanje transparentnosti učinit će kohezijsku politiku učinkovitijom i tako potaknuti gospodarsku otpornost i smanjiti razlike diljem Europe. (tk)

Suočena sa sve većim sigurnosnim prijetnjama, Europa hitno treba jedinstvenu strategiju financiranja obrane. EGSO je, na zahtjev poljskog predsjedništva EU-a usvojio mišljenje u kojem poziva na poduzimanje odvažnih mjera kao što su veća ulaganja u moderne sustave, produbljena suradnja u okviru NATO-a i jače financiranje u sklopu EU-ovog financijskog okvira.

Sigurnosni rizici u Europi stalno rastu i razotkrivaju u kojoj se mjeri ona oslanja na vanjske dobavljače u području obrane – 78 % od 75 milijardi eura koje su države članice EU-a potrošile na nabavu u području obrane tijekom jedne godine isplaćeno je dobavljačima iz trećih zemalja. Jačanje obrambene tehnološke i industrijske baze EU-a ključno je za smanjenje te ovisnosti.

„Mehanizme financiranja obrane EU-a treba preispitati da se vidi odgovaraju li suvremenim izazovima”, objasnio je Marcin Nowacki, izvjestitelj za mišljenje EGSO-a „Financiranje obrane u EU-u”. „Postojeća proračunska pravila ograničavaju vojnu potrošnju, a inicijative poput Europskog fonda za obranu (EDF) i Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF), iako predstavljaju napredak, i dalje su nedovoljne za suočavanje s razmjerima današnjih prijetnji.”

Suradnja s NATO-om ključna je za interoperabilnost i jedinstvenu strategiju. Zajednička nabava, partnerstva za kibernetičku i svemirsku sigurnost i satelitski projekt IRIS2 povećat će otpornost. Financiranje obrane mora biti usklađeno sa širim prioritetima EU-a bez ugrožavanja socijalnih i okolišnih ciljeva. Za osiguravanje europske sigurnosti i autonomije ključna su strateška ulaganja, inovacije i dugoročno planiranje. (tk)

Turizam je vrlo bitan element gospodarstva EU-a i može ojačati konkurentnost Europe. Vrijeme je za nove ideje o njegovom funkcioniranju i za prelazak s održivog na regenerativni turizam, zahvaljujući kojem odredišta ne samo preživljavaju već i prosperiraju.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva Europsku uniju da preobrazi svoj turistički sektor, s naglaskom na održivosti i regeneraciji radi osiguravanja dugoročne gospodarske i ekološke koristi.

Turizam je i dalje bitan element gospodarstva EU-a, prije svega u regijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na taj sektor, zbog čega se EGSO zalaže za ubrzanu tranziciju prema održivom turizmu, kao i za strategije regenerativnog turizma, kako je navedeno u mišljenju „Turizam u EU-u: održivost kao pokretač dugoročne konkurentnosti sektora”.

„Moramo se pobrinuti za to da turizam ima ulogu u poticanju europske konkurentnosti. To je izuzetno važno s obzirom na to da je u brojnim državama članicama i regijama turizam vrlo važan dio BDP-a i lanaca vrijednosti”, izjavila je izvjestiteljica za to mišljenje Isabel Yglesias.

Isabel Yglesias je izjavila da se mišljenje temelji na Deklaraciji iz Palme, koja je usvojena za vrijeme španjolskog predsjedanja Vijećem u drugoj polovini 2023., tijekom kojeg je postignut širok konsenzus o tome kako osigurati da održivost bude u središtu budućnosti turizma.

Kako bi se to postiglo, europske institucije i nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju aktivno podupirati tranzicije u tom sektoru, osigurati kontinuirani dijalog sa svim relevantnim dionicima i jačati socijalni dijalog.

Iako je zahvaljujući radu na održivosti u turizmu postignut velik napredak, nagli porast putovanja nakon pandemije stvara pritisak na mnoga popularna odredišta. Regijama je zbog toga teže uspostaviti ravnotežu između gospodarskog rasta i održivog razvoja, a istovremeno se bore s manjkom osoblja i neusklađenošću između radnih mjesta koja se nude i vještina radnika.

EGSO zbog toga poziva na pomak prema regenerativnom turizmu i njegovo uključivanje u europsku strategiju za održivi turizam, koju će Europska komisija predstaviti u predstojećim mjesecima.

Za razliku od tradicionalnog održivog turizma, koji je usmjeren na smanjenje štete za okoliš, regenerativnim turizmom nastoji se obnoviti i povećati prirodni, društveni i gospodarski kapital. Taj pristup okrenut budućnosti uključuje načela kružnog gospodarstva i njegova je svrha trajan pozitivan učinak na turistička odredišta i lokalne zajednice. (ll)

Europski poljoprivrednici suočavaju se sa sve većim krizama, od ekstremnih vremenskih nepogoda do nestabilnosti tržišta i nepoštenog tržišnog natjecanja. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) upozorava da postojeće politike EU-a ne uspijevaju zaštititi poljoprivrednike i poziva na hitne reforme u cilju osiguravanja prihoda, jačanja pregovaračke moći i ostvarivanja održive poljoprivrede.

U mišljenju koje je zatražilo poljsko predsjedništvo EU-a EGSO je pozvao na otporniji poljoprivredni sustav u čijem su središtu poljoprivrednici.

„Poljoprivreda je plemenita djelatnost koja ima dva ključna cilja: proizvesti sigurnu hranu vrhunske kvalitete za ljudsku prehranu i očuvati i unaprijediti okoliš. Sve što zauzvrat tražimo jest poštena plaća za pošten rad i da se hrana koju proizvodimo cijeni i kupuje po pravednim cijenama”, rekao je Joe Healy, jedan od troje izvjestitelja za to mišljenje.

EGSO smatra da zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nije na razini današnjih izazova. Financijski instrumenti koji se u toj politici preporučuju za potporu poljoprivrednicima uključuju javno osiguranje u slučaju elementarne nepogode, protucikličku potporu i izravna plaćanja. Uzajamni fondovi, koji se u nekim državama članicama EU-a već koriste, mogli bi pružiti dodatnu sigurnosnu mrežu koju bi zajednički financirali poljoprivrednici, industrija, regionalne vlade i EU.

Budući da se nakon 2027. očekuje revizija ZPP-a, EGSO se zalaže za to da se proračun te politike vrati na najmanje 0,5 % BDP-a EU-a. Osim toga, potrebni su stroži trgovinski propisi kako bi se osiguralo da uvezeni proizvodi ispunjavaju ekološke i radne standarde EU-a.

Još jedan važan problem je prodaja ispod cijene, praksa koja poljoprivrednike stavlja pod enormni financijski pritisak. EGSO poziva tvorce politika EU-a da ozbiljno razmotre mogućnost da se kupnja ispod cijene zabrani kako bi se spriječilo da veliki trgovci na malo poljoprivrednicima nameću uvjete pod kojima ne mogu opstati. U tu bi se svrhu kao model mogli koristiti španjolski zakoni koji se bave prehrambenim lancem.

Radi povećanja transparentnosti i tržišne moći poljoprivrednika, EGSO je predložio da se uspostavi digitalni centar EU-a za praćenje cijena, troškova i dobiti. Zalaže se i za kolektivne pregovore o cijenama i povećanu potporu zadrugama i organizacijama proizvođača. U europskoj poljoprivredi potrebna je veća ekonomska neovisnost i konkurentnost.

Klimatski ciljevi izuzetno su bitni, ali troškove njihovog ostvarivanja ne mogu snositi samo poljoprivrednici, kojima bi fond za održivost mogao pomoći da prijeđu na zelenije prakse. U mišljenju se upozorava na rizik od izmještanja emisija ugljika, odnosno na to da stroga pravila EU-a lokalne poljoprivrednike stavljaju u nepovoljan položaj u odnosu na konkurente izvan EU-a.

EGSO je naglasio važnost ulaganja u ruralni razvoj, kao i inovacija i jednostavnijih pravila ZPP-a. Poljoprivrednici su pod sve većim pritiskom, stoga je jasno da je ovo hitno pitanje: vodstvo EU-a mora nešto poduzeti prije no što još više poljoprivrednih gospodarstava propadne. (ks)

EGSO, Skupina organizacija civilnog društva

EGSO mora od samog početka biti uključen u inicijative Europske komisije za jačanje suradnje s civilnim društvom. Skupina organizacija civilnog društva smatra da EGSO-ova predstojeća studija „Mapiranje praksi u pogledu civilnog dijaloga u institucijama EU-a” u tome može pružiti vrijedan doprinos.

S obzirom na to da je započeo novi politički ciklus EU-a i da je u programu rada Komisije u trećem tromjesečju 2025. najavljena strategija EU-a za potporu, zaštitu i osnaživanje civilnog društva, Skupina organizacija civilnog društva održala je konferenciju da bi istaknula ključne mjere koje su potrebne u mandatnom razdoblju 2024. – 2029. Na tom događanju, održanom 3. ožujka, sudjelovalo je oko 100 predstavnika i predstavnica nacionalnih i europskih organizacija civilnog društva i građana.

Predsjednik Skupine organizacija civilnog društva Séamus Boland izjavio je da organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u osiguravanju toga da se oblikovanje politika temelji na potrebama građana i da odgovara na te potrebe. Ponovio je poziv Skupine i Odbora da se EGSO uključi u platformu civilnog društva koju Komisija planira uspostaviti.

„S obzirom na njegovo iskustvo i platformu koju pruža, EGSO mora od samog početka biti uključen u inicijative Europske komisije za jačanje suradnje s civilnim društvom. On mora sudjelovati u upravljanju i biti ključan dio inicijative za uspostavu platforme civilnog društva”, tvrdi Séamus Boland.

Smatra da bi se strukturiran, redovit, transparentan i uključiv civilni dijalog trebao temeljiti na postojećim strukturama i okupiti sve relevantne dionike. Stoga bi europske institucije, uz pomoć EGSO-a, trebale osnovati radnu skupinu za civilni dijalog.

„Radna skupina za civilni dijalog mogla bi izraditi plan kojim bi se organizacijama civilnog društva u procesu oblikovanja politika osiguralo poticajnije okruženje”, dodao je Boland.  To bi mogao biti prvi korak prema strukturiranijem civilnom dijalogu i pružanju odgovora na sljedeća pitanja: tko sudjeluje u savjetovanju, o kojim se temama i u kojim rokovima ono provodi i koji su njegovi ishodi?

Predložena radna skupina mogla bi se osloniti i na predstojeću studiju EGSO-a o postojećoj praksi u pogledu dijaloga naslovljenu „Mapiranje praksi u pogledu civilnog dijaloga u institucijama EU-a”.

EGSO je studiju naručio na zahtjev Skupine organizacija civilnog društva, a očekuje se da će rezultati biti dostupni u srpnju 2025. U studiji se provodi sveobuhvatno mapiranje praksi civilnog dijaloga u institucijama EU-a i odgovara na pitanja: koji su aktualni procesi uključivanja organizacija civilnog društva i koja je njihova metodologija? Znanje o postojećoj praksi trebalo bi u novom zakonodavnom ciklusu poslužiti kao temelj i potpora radu na strukturiranijem civilnom dijalogu. Berta Mizsei iz Centra za europske političke studije (CEPS) već je na konferenciji predstavila preliminarne rezultate studije.

Na konferenciji je istaknuto i da je financijska stabilnost organizacija civilnog društva preduvjet za dijalog i povezivanje oblikovatelja politika s potrebama ljudi. Valja zajamčiti njihovu financijsku stabilnost i neovisnost.

Zaključci i preporuke s konferencije dostupni su na internetskim stranicama EGSO-a.

EGSO-ova Skupina radnika

Izdaci za obranu i socijalni rashodi trebali bi ići ruku pod ruku: socijalna država ne smije se žrtvovati radi većeg financiranja obrane. Snažna socijalna država ostaje jedan od ključnih alata za suprotstavljanje krajnje desnim strankama u njihovim težnjama da autokracije inspirirane Kremljem reproduciraju u EU-u.

Dok rat u Ukrajini ulazi u svoju četvrtu godinu, mnogi pozivaju na povećanje izdataka za obranu, posebno nakon političkih promjena u SAD-u. Čini se da zaštita europskih zemalja više nije zajamčena. Time su već razbijeni brojni tabui, ne samo u pogledu rasprava o vojnim pitanjima na razini EU-a već i u pogledu povećane zaduženosti.

Ipak, neki od onih koji se zalažu za povećanje proračuna za obranu tvrde da to mora biti kompromis s nultom sumom za socijalnu državu, kao da SAD crpi svoju vojnu moć iz neadekvatne socijalne zaštite, ili kao da slabljenje naše vojske proizlazi iz financiranja mirovina ili socijalne sigurnosti.

Skupina radnika želi istaknuti dva problema:

• EU kao cjelina drugi je u svijetu po vojnim izdacima. Iako su u nekim slučajevima potrebni zajednički ili dodatni izdaci, ono što nam doista treba jest koordinacija i zajednički projekti za osiguravanje strateške autonomije. Moramo se usredotočiti na vlastitu obranu, a ne natjecati na globalnoj razini s SAD-om.
• Dobro funkcioniranje socijalne države i borba protiv siromaštva i nejednakosti ključni su za sprečavanje dolaska krajnje desnice na vlast u mnogim državama članicama. Te stranke krajnje desnice, koje su trenutno u usponu, nisu pretjerano zainteresirane za demokraciju, otvoreno su neprijateljski nastrojene prema većini naših vrijednosti, teže reproduciranju autokracije inspirirane Kremljem u državama članicama te će se, ako dođu na vlast, onemogućiti uspostavu bilo kakve koordinirane obrambene politike.

Stoga države članice moraju shvatiti da se ulaganja u obranu i socijalna ulaganja međusobno osnažuju i da jedna bez drugih nisu moguća.

EU se nalazi na kritičnom trenutku za razvoj umjetne inteligencije. Američka poduzeća dominiraju na tržištu generativne umjetne inteligencije i privlače 80 % svjetskih privatnih ulaganja, a Kina brzo napreduje. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je u suradnji s Centrom za studije europskih politika (CEPS) objavio novu studiju kako bi utvrdio što je Europi potrebno da bi ostala konkurentna.

U studiji, koja je pripremljena u okviru EGSO-ove Stručne skupine za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju (INT) i o kojoj se redovno raspravljalo u EGSO-ovoj Promatračkoj skupini za digitalnu tranziciju i jedinstveno tržište, razmatraju se ključne prilike, izazovi i mjere potrebne za unapređenje okruženja za umjetnu inteligenciju.

Ključne preporuke za EU:

• povećati ulaganja u umjetnu inteligenciju i računalnu snagu – da bi poticala inovacije, Europa mora povećati ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju
• fokusirati se na tri sektora velikog potencijala – umjetna inteligencija može biti pokretač rasta u automobilskoj industriji, čistoj energiji i obrazovanju
• promicati umjetnu inteligenciju otvorenog koda – poticanje otvorenih modela umjetne inteligencije povećat će pristupačnost i konkurentnost
• bolje povezati rad na istraživanju i razvoju u EU-u

Osnaživanje civilnog društva za upravljanje umjetnom inteligencijom
U studiji je istaknuta važnost organizacija civilnog društva u oblikovanju politika i upravljanju u vezi s umjetnom inteligencijom. U cilju povećanja uključivosti i etične primjene umjetne inteligencije, u izvješću se preporučuje sljedeće:

• programi opismenjavanja o umjetnoj inteligenciji – osposobljavanje i inicijative za socijalni dijalog radi osnaživanja radnika i javnosti
• sustavna primjena društvenog pristupa – osigurati da razvoj umjetne inteligencije bude antropocentričan i usklađen s potrebama društva
• više financijskih sredstava za organizacije civilnog društva – podrška za neprofitne organizacije koje tehnologije umjetne inteligencije približavaju javnosti
• etična primjena umjetne inteligencije – davanje prednosti pouzdanim sustavima umjetne inteligencije koji su u skladu s europskim vrijednostima

Iskorištavanje potencijala EGSO-a u politici za umjetnu inteligenciju
EGSO je dobro pozicioniran da olakša strukturno uključivanje organizacija civilnog društva u politiku o umjetnoj inteligenciji. U studiji se preporučuje da se kroz javnu nabavu i programe financiranja promiču umjetna inteligencija otvorenog koda i etične inovacije. EGSO bi u tome mogao djelovati kao centar za suradnju s organizacijama civilnog društva i zajednicama koje koriste otvoreni kod i podizati svijest o utjecaju umjetne inteligencije na društvo.

U studiji se uvodi i objedinjeni glosar umjetne inteligencije kako bi se uspostavio zajednički jezik i osigurala uspješna komunikacija među oblikovateljima politika, razvojnim programerima i korisnicima, što je od presudne važnosti za odgovorni razvoj, upravljanje i uvođenje umjetne inteligencije u svim sektorima.

Studija će se proslijediti glavnim institucijama EU-a i očekuje se da će biti uključena u buduće politike o umjetnoj inteligenciji. Cijelo izvješće možete pročitati ovdje. (vk)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je forum na visokoj razini o pravima žena, na kojem su se glavni dionici okupili u cilju rješavanja gorućih pitanja povezanih s pravima žena i utvrđivanja ključnih prioriteta uoči predstojeće sjednice Komisije UN-a o položaju žena.

Poruka EGSO-ova foruma na visokoj razini o pravima žena bila je jasna: postignut je određen napredak, ali to nije dovoljno. EU je poduzeo određene korake za zaštitu žena i djevojčica, ali strukturni oblici nejednakosti, rodni stereotipi i nazadovanje u pogledu prava žena i dalje ugrožavaju teško postignut napredak u Europi. Sve dok postoje strukturne prepreke, neće se moći ostvariti potpuno sudjelovanje žena u društvu.

Na forumu na visokoj razini održanom 26. veljače u okviru plenarnog zasjedanja EGSO-a okupili su se predsjednik Ad hoc skupine EGSO-a za ravnopravnost Sif Holst, predsjednik EGSO-a Oliver Röpke i europska povjerenica za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib, kao i Carlien Scheele (direktorica Europskog instituta za ravnopravnost spolova), Florence Raes (direktorica briselskog ureda Tijela Ujedinjenih naroda za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women)), Ayşe Yürekli (predstavnica EU-a u KAGIDER-u – udruženju turskih poduzetnica), Mary Collins (glavna tajnica Europskog ženskog lobija) i Cianán Russell (viši službenik za politiku Međunarodne udruge lezbijki, gej, biseksualnih, trans i interseksualnih osoba Europe (ILGA Europe)).

Na forumu su održana dva dinamična panela posvećena hitnim izazovima u području rodne ravnopravnosti, a svaki od njih bio je povezan s ključno važnim mišljenjem EGSO-a usvojenim tijekom zasjedanja. Stručnjaci, zagovaratelji i oblikovatelji politika okupili su se kako bi razmijenili stajališta, predložili rješenja i ojačali obveze u vezi s promicanjem prava žena u Europi i izvan nje.

Prvi panel bio je usmjeren na predstojeće 69. zasjedanje Komisije UN-a o položaju žena (UNCSW69), a drugi na nasilje nad ženama i djevojčicama kao pitanje ljudskih prava. Nakon foruma su na plenarnom zasjedanju usvojena i dva povezana mišljenja: „Doprinos EGSO-a prioritetima EU-a na 69. zasjedanju UNCSW-a” i „Nasilje nad ženama kao pitanje ljudskih prava: trenutačno stanje u pogledu mjera u EU-u”. (lm)

U okviru vodeće Nagrade EGSO-a za civilno društvo ističe se izniman doprinos civilnog društva održavanju i jačanju europskog identiteta i građanstva. Nagrada se svake godine dodjeljuje za drugu temu, koja je od ključne društvene važnosti i povezana s radom EGSO-a.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) je 20. ožujka odao priznanje trima organizacijama civilnog društva iz Slovačke, Belgije i Francuske za njihove revolucionarne projekte usmjerene na borbu protiv sve veće razine štetne polarizacije diljem Europske unije.

Novčana nagrada u iznosu od 32 000 EUR podijeljena je među nagrađenim organizacijama.

EGSO je dodijelio najveću nagradu u iznosu od 14 000 EUR Slovačkom debatnom društvu za Olimpijadu kritičnog razmišljanja, njihovu pionirsku inicijativu za izgradnju otpornosti na dezinformacije među mladima u Slovačkoj. Projekt obuhvaća natjecanje mladih u tri dobne skupine, u okviru kojega se natjecatelji suočavaju sa stvarnim medijskim izazovima i ocjenjuju vjerodostojnost sadržaja.

Po 9000 eura primile su ostale dvije udruge.

Francuska organizacija Reporters d’Espoirs zauzela je drugo mjesto sa svojim projektom Prix Européen Jeunes Reporters d’Espoirs, programom na francuskom jeziku za novinarstvo rješenja.

Treću nagradu osvojila je belgijska udruga FEC Diversité asbl za projekt „ESCAPE GAME EXTREME DROITE pour se désintoxiquer”, imerzivnu igru suprotstavljanja krajnje desnoj ideologiji.

15. Nagrada EGSO-a za civilno društvo

U okviru 15. Nagrade EGSO-a za civilno društvo pozornost je usmjerena na neprofitne projekte pojedinaca, privatnih poduzeća i organizacija civilnog društva koji su pomogli u borbi protiv štetne polarizacije diljem Europske unije.

Posljednjih godina Europu su pogodile brojne krize, od ruske ratne agresije na Ukrajinu, rasta cijena energije i troškova života do stalnih gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Takve krize mogu narušiti povjerenje u javne institucije i izazvati štetnu polarizaciju u cijelom društvu.

Iako polarizacija može biti dio otvorenog, pluralističkog društva, sve veći populizam i negativna polarizacija predstavljaju znatne izazove za europske demokracije. Europa se suočava i s kontinuiranim razbijanjem tradicionalnog medijskog okruženja, sve većim dezinformacijama i napadima na slobodu medija, što sve predstavlja dodatnu prijetnju demokratskim vrijednostima.

Ovogodišnji pobjednici odabrani su iz širokog i raznolikog raspona od više od 50 prijava iz 15 država članica. Pobjednički projekti odabrani su zbog svoje izvanredne kreativnosti, entuzijazma i predanosti borbi protiv štetne polarizacije u europskom društvu.

„Organizirano civilno društvo ima temeljnu ulogu u zaštiti europske demokracije, što je ponovno dokazano ovogodišnjim izvanrednim i opsežnim projektima”, rekao je potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Aurel Laurenţiu Plosceanu.

EGSO je 6. ožujka, samo nekoliko dana prije rasprava u Vijeću 12. ožujka, bio domaćin debate o Planu Europske komisije za čistu industriju. Tvorci politika, čelne osobe u industriji i civilno društvo pokušali su odgovoriti na pitanje može li se tim planom zaista poduprijeti sektor čistih tehnologija, energetski intenzivne industrije i stratešku autonomiju Europe.

U kontekstu geopolitičke nestabilnosti i promjena u transatlantskim odnosima potreba Europe da ostvari stratešku autonomiju hitnija je nego ikad prije. Cilj je Plana za čistu industriju ubrzati dekarbonizaciju i kružnost, a istodobno poticati industrijsku konkurentnost, počevši od snižavanja cijena energije. No i dalje se postavlja pitanje njegove izvedivosti i financiranja.

„Ne radi se o tome da moramo birati između strateške autonomije, konkurentnosti i dvostruke tranzicije. Promjene utječu na sve industrijske sektore i svi se oni moraju prilagoditi – vlastitim tempom, ali uz preuzimanje jasnih obveza”, izjavio je Pietro de Lotto, predsjednik Savjetodavnog povjerenstva EGSO-a za industrijske promjene (CCMI), koji je taj izazov opisao kao vježbu održavanja ravnoteže.

Komisija je naglasila geopolitičku nužnost da Europa postane energetski neovisna o Rusiji, ali i sve veću zabrinutost zbog slabljenja europske industrije. Industrijska proizvodnja i priljevi izravnih stranih ulaganja u posljednje su se dvije godine znatno smanjili.

Pronalaženje financijskih sredstava bit će velik izazov. Za postizanje ciljeva Plana potrebna je suradnja između institucija EU-a, država članica i industrije. Iako se Europska investicijska banka obvezala osigurati 500 milijuna eura protujamstava i 1,5 milijardi eura za poboljšanje energetskih mreža, nacionalne vlade moraju mobilizirati dodatna sredstva.

Vrlo je važno i pitanje socijalnog učinka tranzicije, posebno u energetski intenzivnim industrijama u kojima je došlo do znatnog gubitka radnih mjesta. Predstavnici civilnog društva postavili su pitanje bi li smanjenje poreza na energiju, što je jedan od glavnih prijedloga Plana, moglo biti nauštrb financiranja obrazovanja i zdravstvene skrbi.

Unatoč optimizmu kad je riječ o dugoročnim ciljevima Plana za čistu industriju, stručnjaci su izrazili zabrinutost u vezi s njegovom sposobnošću prevladavanja kratkoročnih izazova. Ključno je brzo djelovati i pojednostaviti birokraciju jer bi visoki troškovi energije i regulatorne prepreke mogli usporiti napredak. Fragmentirane nacionalne politike i dalje su problem i postoji rizik da će se propustiti ključna prilika da se Plan za čistu industriju iskoristi za usklađivanje industrijske politike u Europi.

Jedan je od razloga za zabrinutost i tehnološka neutralnost, pri čemu se vode rasprave o odgovarajućoj ravnoteži između obnovljivih izvora energije, vodika i biogoriva. Iako je fokus na obnovljivim izvorima energije dobrodošao, potrebno je i preuzeti čvrstu obvezu postizanja energetske učinkovitosti. Obnovljivi izvori energije već su u razdoblju od 2021. do 2023. ostvarili uštedu od 100 milijardi eura za europske potrošače, što je uspjeh na temelju kojeg bi EU trebao nastaviti svoj rad. (jh)