Finska zaklada Lilinkoti, koja smatra da još uvijek ima prostora za inovacije i nove pristupe mentalnom zdravlju, razvila je igre „Svijet oporavka” (The World of Recovery – TWoR), od kojih se jedna igra na internetu, a druga za stolom. Obje su igre uloga, u kojima igrači moraju preuzeti identitet određenog lika. Smještene su u futurističkom svijetu nade i prate igrača na putu prema oporavku. Ciljana skupina su osobe koje se oporavljaju od problema s mentalnim zdravljem i zlouporabom opojnih sredstava, ali i stručnjaci. Predstavnice Lilinkotija Reetta Sedergren i Venla Leimu rekle su nam da igre imaju golem potencijal za poboljšanje mentalnog zdravlja, ali da je taj potencijal i dalje uglavnom neiskorišten. 

Što vas je potaknulo da započnete ovaj projekt? 

Prije nekoliko godina u zakladi Lilinkoti smo shvatili da postoji mnogo prostora za inovacije i nove pristupe u području mentalnog oporavka. Sve veća usmjerenost na oporavak bila je velik korak naprijed u tom području, ali nije bilo dovoljno modernih i inovativnih alata koji bi to omogućili. Naša organizacija već desetljećima radi s osobama koje se oporavljaju od mentalnih problema i san nam je bio da pronađemo moderni alat koji pospješuje mentalno zdravlje – digitalnu igru u kojoj možete preuzeti ulogu jednog od likova. 

Kako je vaš projekt primljen? Jeste li dobili povratne informacije od osoba kojima ste pomogli?   

Svijet oporavka razvijao je igre u suradnji s ljudima koji su se oporavljali od mentalnih problema i stručnjacima, tako da smo povratne informacije primali tijekom cijelog postupka osmišljavanja igara i one su nas usmjeravale prema konačnom rezultatu. 

Od igrača obiju igara primili smo, i anonimno i osobno, izrazito pozitivne reakcije. Na primjer, više od 90 % ispitanika izjavilo je da im je mobilna igra povećala dobrobit i pomogla da postanu aktivniji, a igra uloga pomogla sa socijalnim vještinama.  

Možda najbolje reakcije ticale su se smijeha i razgovora o osjećajima, izazovima i prednostima, i načina na koji su igre zbližile igrače, bez obzira na njihove uloge i sredinu iz koje dolaze. 

Koji biste savjet dali drugim organizacijama kako bi s aktivnostima i programima ove vrste postigle željene rezultate? 

Mnoge su koristi od toga da se nalazite na prvoj crti inovacija. To istinski nadahnjuje, a činite i nešto novo. Prihvatite to, ne pokušavajte se uklopiti u neki okvir. Slijedite svoj instinkt, budite znatiželjni i slušajte što vam drugi govore. Iznad svega, uključite osobe koje se oporavljaju i stručnjake koji imaju iskustva s postupkom projektiranja. Ako osmišljavate igre, budite spremni na to da ćete se morati boriti protiv brojnih predrasuda stručnjaka. U području mentalnog zdravlja uvriježeno je mišljenje da igre općenito nanose štetu i izazivaju ovisnost Ne dozvolite da vas to obeshrabri! Budite odvažni, kreativni i slijedite svoje snove! 

Koji je potencijal računalnih i videoigara za poboljšanje mentalnog zdravlja? Smatrate li da bi ih trebalo više upotrebljavati u liječenju mentalnih problema? 

Računalne i videoigre, a pogotovo igre uloga, imaju golem potencijal za poboljšanje mentalnog zdravlja. S obzirom na zabrinjavajući broj ljudi koji pate od mentalnih problema, potrebni su nam novi i raznovrsni načini za poboljšanje mentalnog zdravlja. Šteta da potencijal igara nije istražen u većoj mjeri. Razlog tome nije manjak interesa, već nedostatak financijskih sredstava. Kvalitetne igre za poboljšanje mentalnog zdravlja ne mogu se razviti brzo i jednostavno. Za ostvarenje tog cilja potrebna su nam veća financijska sredstva, više suradničkih projekata i veći broj stručnjaka u području mentalnog zdravlja i industrije igara koji bi na njemu radili. I treba nam istraživački rad. Mnogo istraživačkog rada. 

Više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta, među kojima i mnogi mlade, pati od poremećaja prehrane koji utječu na njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Stigmatizacija mnogima onemogućuje traženje pomoći. Talijanska organizacija Animenta svojim projektom Telling Stories for Good (Senzibilizacija kroz razgovor) želi razbiti stereotipe, promicati rano prepoznavanje i pružiti potporu. Od 2021. organizirali su susrete s više od 10.000 učenika u Italiji. Razgovarali smo s predsjednicom i osnivačicom Animente Aurorom Caporossi.

Što vas je potaknulo da pokrenete ovaj projekt?

Animenta je nastala iz potrebe da se čuje glas svih osoba koje pate od poremećaja prehrane, ali i osoba iz njihovog okruženja. Cilj je udruge da građanima osigura odgovarajući pristup liječenju poremećaja prehrane jer se od poremećaja prehrane možemo izliječiti ako imamo priliku izliječiti sebe.

Kako je vaš projekt prihvaćen? Imate li povratne informacije od onih kojima ste pomogli?  Možete li nam dati neki primjer?

„Animenta je mjesto na kojem sam se osjećala dobrodošlom, shvatila sam da patim od poremećaja prehrane iako nisam imala premalu tjelesnu težinu.” Ovo je poruka iz naše zajednice od prije nekoliko mjeseci koja nam je pokazala važnost i utjecaj našeg rada. Animenta je primljena sa zanimanjem, ali i s nadom da će donijeti promjene.

Kako planirate ova financijska sredstva upotrijebiti za daljnje pružanje pomoći u zajednici? Planirate li već neke nove projekte?

Željeli bismo više ulagati u projekte koje provodimo u školama kako bismo proširili svoj utjecaj. Isto tako, sredstva ćemo upotrijebiti za osnivanje skupina za samopomoć namijenjenih osobama koje pate od poremećaja prehrane. Projekti Animente uključuju Animenta Camps, odnosno šestodnevni boravak u prirodi tijekom kojeg sudionici ponovno otkrivaju odnos prema sebi, svojem tijelu i hrani.

Koji biste savjet dali drugim organizacijama kako bi od aktivnosti i programa ove vrste postigle željene rezultate?

Započnite s razgovorom kako biste se upoznali sa zajednicom. Zatražite povratne informacije i pošaljite upitnike kako biste razumjeli što je tim osobama potrebno. Prije svega, podijelite sa zajednicom priču o svojoj borbi i promjenama koje želite unijeti. Istodobno je ključno povezati se s drugima kako biste stvorili učinkovit i djelotvoran sustav potpore.

Smatrate li da su poremećaji prehrane danas na odgovarajući način prepoznati kao ozbiljan problem mentalnog zdravlja? Primaju li osobe koje pate od takvog poremećaja odgovarajuću potporu i što bi trebalo učiniti da se ona poboljša?

Danas se više govori o poremećajima prehrane, pa možemo reći i da je dostupno više informacija. Međutim, riječ je o bolestima koje nose duboku društvenu stigmu i vrlo stereotipno su prikazane. Neki ljudi, čak i danas, vjeruju da su poremećaji prehrane posljedica nedostatka odlučnosti ili običan hir. U stvarnosti su poremećaji prehrane složena psihijatrijska bolest za koju je potrebno odgovarajuće liječenje, a koje trenutačno nije uvijek dostupno jer nema dovoljno centara za liječenje i mnoge osobe ne mogu pristupiti tom liječenju.

Irska dobrotvorna organizacija Third Age Foundation (Zaklada za treću dob) uspostavila je mrežu za društveni angažman AgeWell kojom se bori protiv usamljenosti u starijoj dobi. Volonteri iz te mreže, koji i sami imaju više od 50 godina, jednom tjedno posjećuju starije osobe u njihovim domovima da bi se s njima družili, ali i pratili njihovo zdravstveno stanje i dobrobit uz pomoć upitnika u okviru telefonske aplikacije. Alison Branigan iz Zaklade za treću dob rekla nam je da je u irskoj grofoviji Meath do danas više od 500 osoba primilo potporu, a neki su tu uslugu opisali kao „nit koja ih drži na životu” ili čak kao „svjetlo na kraju dugog mračnog tunela”.

Što vas je potaknulo da pokrenete taj projekt?

Mreža AgeWell uspostavljena je u grofoviji Meath radi pružanja potpore sve starijem stanovništvu koje ima posebne socijalne, emocionalne, psihološke i fizičke potrebe za skrbi. Naša zdravstvena služba pod golemim je pritiskom, naše stanovništvo je u porastu i sve starije, pa postoje duge liste čekanja, među ostalim i za pomoć u kući. Naša mreža pruža pravodobnu i praktičnu potporu koja nadopunjuje i poboljšava postojeće zdravstvene službe davanjem potpore starijim osobama koje su izolirane, usamljene i slabe, vezane za kuću ili izložene riziku, da bi im se pomoglo da žive bolje i duže u mjestu vlastitog izbora. Naime, omogućujemo im da ostvare društvene kontakte i kontinuirano pratimo njihovo zdravstveno stanje i dobrobit, nastojimo uočiti probleme čim se pojave i reagiramo na njih prije nego što se pretvore u nešto puno ozbiljnije. Mreža AgeWell dobro se uklapa i u sustav vrijednosti naše organizacije, koja izravno podupire starije osobe inovativnim uslugama i programima i stvara jedinstvene mogućnosti volontiranja u kojima starije osobe u svojoj zajednici mogu podupirati svoje vršnjake i druge skupine. 

Kako je vaš projekt primljen? Jeste li dobili povratne informacije od osoba kojima ste pomogli?  (Možete li navesti neki primjer?)

Mreža AgeWell do danas je podržala više od 500 starijih osoba u grofoviji Meath. Mnogi zaista cijene aspekt programa koji uključuje volontere u okviru mreže AgeWell i s njima su stvorili odnos iznimnog povjerenja, što nam pomaže da razumijemo koje su potrebe i strahovi tih osoba, a samim time i da im pružimo adekvatniju potporu.

Ovo su neki od komentara naših korisnika: „Vaša usluga je nit koja me drži na životu”, „Nisam znao da mi je potpora potrebna dok je nisam dobio”, „Veoma sam zahvalan vašoj organizaciji i svojoj volonterki, uljepša mi svaki tjedan”, „Veoma sam usamljen, nikoga ne viđam i radujem se posjetima”. Jedan korisnik, koji se našao u vrlo teškoj situaciji i koji je priznao da je više puta razmišljao o samoubojstvu, rekao je da mu je „mreža AgeWell došla u pravo vrijeme” jer mu je pomogla „da vidi svjetlo na kraju dugog mračnog tunela”, dodavši da bi „svatko trebao imati pristup toj usluzi”.

Naši volonteri, koji su također stariji ljudi, rekli su: „Volim biti volonter”, „Jako je lijep osjećaj znati da si koristan” i „Na ovom sam poslu naučila puno o ljudima i o samoj sebi”.

Statistički možemo dokazati da AgeWell poboljšava dobrobit i socijalnu, emocionalnu i informativnu potporu, smanjuje izolaciju i usamljenost, poboljšava percepciju vlastitog zdravlja i povećava razinu tjelesne aktivnosti.

Puno je i drugih pozitivnih reakcija – članovi obitelji naših korisnika kažu da su puno mirniji, a pružatelji zdravstvene zaštite pozitivno ocjenjuju naš rad i stalno nas preporučuju novim klijentima.

Koji biste savjet dali drugim organizacijama kako bi od aktivnosti i programa ove vrste postigle željene rezultate?

Upoznajte svoju publiku, u postupak uključite sudionike i slušajte njihove prijedloge i potrebe. Pouzdajte se u ono što znate i što možete postići, budite hrabri, kreativni i uporni – ako je vaša ideja dovoljno dobra, pronaći ćete način da je ostvarite. Budite otvoreni za suradnju s drugima, a ako možete, pokušajte dobiti potporu od države ili zdravstvene službe u pogledu financiranja, potpore i promocije. To može uvelike doprinijeti vjerodostojnosti programa, njegovu učinku i uspjehu.

Koji je, prema vašem mišljenju, glavni uzrok pogoršanja mentalnog zdravlja u starijoj dobi, osim fizioloških čimbenika? Možemo li kao društvo poboljšati mentalno zdravlje starijih osoba?

Usamljenost i izolacija oduvijek su čimbenici koji doprinose pogoršanju mentalnog zdravlja u starijoj dobi. Taj je problem jednako raširen u ruralnim dijelovima Irske i u dinamičnim gradovima. Posljednjih su godina posljedice pandemije, prisilna izolacija, sklonost zatvaranju u kuću ili izolaciji od drugih, kao i gubitak društvenih kontakata, pristupa aktivnostima i slobode doveli do epidemije straha, tjeskobe, depresije i problema s mentalnim zdravljem. U tome su važnu ulogu imali i događaji u zemlji i svijetu, uključujući sve veće troškove života, rat i sukobe. Kako ljudi stare, njihov se socijalni krug često smanjuje, bolest može negativno utjecati na njihove aktivnosti izvan doma, mogu postati vezani za kuću ili osjećati nedostatak samostalnosti, a sve to može utjecati na samopouzdanje, raspoloženje i pogled na svijet. Važno je da starije osobe ne budu zaboravljene samo zato što možda nisu vidljive: moramo imati na umu važnost zajednice, intervencija u zajednici i moći društvenih kontakata i inicijativa za društveno liječenje. 

Zeleni plan ne može postojati bez socijalnog plana.

EGSO-ova Skupina radnika

Po drugi put u nekoliko tjedana, 26. veljače poljoprivrednici i njihovi traktori zauzeli su u znak prosvjeda ulice Bruxellesa. U potpunoj suprotnosti s uobičajenim prizorima na ulicama europske četvrti, službenike u odijelima i savršeno oblikovane frizure ovog puta zamijenili su kamioni, traktori, sijeno i hrpe gorećih guma. Složeni razlozi prosvjeda poljoprivrednika sežu od nezadovoljstva u vezi s ZPP-om i politikom zaštite okoliša do nekih potpuno drugih pitanja.

Istina je da je život na selu u Europi težak, i to već dugo vremena. Skupina radnika i EGSO u cjelini u više su navrata upozorili da zeleni plan ne može postojati bez zelenog plana. Iako je lako doći u iskušenje i tu ideju odbaciti kao tipični briselski žargon, to bi bila ozbiljna pogreška. Ruralna područja suočavaju se sa stvarnim problemima koji uključuju posrednike koji premalo plaćaju proizvođačima, a potrošačima naplaćuju iznimno visoke cijene; nedovoljnu potporu za provedbu reformi u području okoliša; (nepoštenu) slobodnu trgovinu, teške uvjete rada i klimatske promjene.

Odgovor Europske komisije, koja je prebrzo odbacila zahtjeve u pogledu pesticida, još je više zabrinjavajuć od nedostatka odgovarajućeg savjetovanja i suradnje sa socijalnim partnerima te nedjelovanja na razini socijalne politike. Kao i kad je riječ o mjerama zaštite okoliša, odustajanjem od tih zahtjeva bi naši političari i političarke malo dobili na vremenu, no to bi nas ujedno dovelo do točke nepopravljive štete za okoliš.

Pored toga, s obzirom na predstojeće izbore, krajnja desnica pokušava iskoristiti nezadovoljstvo i u određenoj mjeri uspijeva usmjeravati prosvjede protiv ciljeva održivog razvoja, zelenog plana i Programa 2030.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i Europska komisija održali su 23. veljače vodeće događanje u sklopu Europske godine vještina na kojem se okupilo više od 400 mladih iz svih država članica EU-a kako bi skrenuli pozornost na vještine potrebne za postojeća i buduća radna mjesta.

Na događanju „Upoznajte predvodnike u izvrsnosti” sudjelovalo je 35 mladih prvaka i prvakinja EU-a iz nedavnih natjecanja WorldSkills, EuroSkills i Abylimpics (olimpijske igre za vještine za osobe s invaliditetom), u kojima su natjecatelji sudjelovali u više od 20 različitih disciplina, kao što su mobilna robotika, IKT, mehanika, grafički dizajn, automobilske tehnologije i građevinarstvo.

Ti su prvaci i prvakinje podijelili inspirativne priče o svojem obrazovanju i karijeri. Mlada publika mogla se upoznati s tradicionalnim i novim vještinama i učiti o njima prilikom prezentacija u područjima kao što su cvjećarstvo, lakiranje automobila, robotika i virtualna stvarnost, što je uključivalo razgovore o integraciji robotičkih sustava, robotu za razminiranje za Ukrajinu i računalno potpomognutom projektiranju u području strojarstva.

Cilj je bio promicati prednosti i mogućnosti koje nudi strukovno obrazovanje i osposobljavanje, posebno u kontekstu zelene i digitalne tranzicije i budućeg svijeta rada. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje relevantno je i u aktualnom kontekstu nedostatka radne snage i vještina i neusklađenosti ponude i potražnje vještina u EU-u, u kojem više od tri četvrtine poduzeća navodi da ima poteškoće u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke izjavio je: „Vještine su ključne za osnaživanje mladih da budu uspješni i u privatnom i u poslovnom životu. Digitalna i zelena tranzicija omogućuju nam da se zahvaljujući vještinama možemo ne samo prilagoditi već i osmišljavati radna mjesta budućnosti.”

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit naglasio je: „Strukovno osposobljavanje nudi brojne mogućnosti na današnjem tržištu rada. Uvjeren sam da nam strukovno obrazovanje i osposobljavanje mogu pomoći u rješavanju problema neusklađenosti ponude i potražnje vještina i nedostatka radne snage koji koče europsku industriju.”

Navedeno događanje pokazalo je da je strukovno obrazovanje i osposobljavanje izvrstan izbor koji mladima, ali i odraslima koji žele promijeniti posao ili jednostavno poboljšati svoje postojeće vještine, nudi dobre izglede za razvoj karijere i brže zaposlenje. Međutim, mnogi budući studenti to često shvaćaju kao drugi izbor. U 2021. tek nešto više od polovine svih učenika upisanih u srednjoškolsko obrazovanje u EU-u sudjelovalo je u programima sa strukovnim usmjerenjem.

U 2022. gotovo 80 % osoba koje su nedavno završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje uspjelo je dobiti posao, a do 2025. EU nastoji postići cilj od 82 %. (ll)

Želite li promijeniti obrazovni sustav? Imate li problema s otrovanim prehrambenim proizvodima? Želite li da se teretni promet s cestovnog premjesti na željeznički? Ili imate problema s prekograničnom registracijom poduzeća? Građani EU-a imaju mnoga prava i istodobno moraju donositi teške odluke, ali moraju znati gdje i kako mogu nešto promijeniti i koje im se mogućnosti nude.

Naša popularna Europska putovnica za demokraciju ima odgovore i upravo je ažurirana! U Putovnici su dostupni informativni članci, osnovne informacije, smjernice i orijentiri za sve aspekte moderne europske demokracije, uključujući niz instrumenata za političko sudjelovanje i detaljan priručnik o europskoj građanskoj inicijativi (EGI).

Nova verzija već je dostupna na nekoliko jezika, a sljedećih tjedana dodat ćemo i druge jezike. (cw)

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) službeno je 15. veljače pokrenuo inicijativu za to da u svoj rad uključi predstavnike i predstavnice civilnog društva iz zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u. U skupinu stručnjaka i stručnjakinja iz civilnog društva koji će sudjelovati u radu Odbora odabrani su ukupno 131 član i članica iz zemalja kandidatkinja za proširenje, čime je EGSO postao prva institucija koja otvara svoja vrata zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u.

Ova je inicijativa politički prioritet predsjednika EGSO-a Olivera Röpkea. Njome se postavljaju novi standardi za uključivanje zemalja kandidatkinja u aktivnosti EU-a, čime se olakšava njihova postupna i konkretna integracija u EU.

Inicijativa je pokrenuta na plenarnom zasjedanju EGSO-a, na kojem su je toplo podržali potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová, premijer Crne Gore Milojko Spajić i premijer Albanije Edi Rama. Pridružili su im se predstavnici i predstavnice civilnog društva iz devet zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina), a neki su se članovi i članice iz zemalja kandidatkinja za proširenje priključili i preko interneta. To je bilo prvi put da su sudjelovali u raspravi na plenarnom zasjedanju EGSO-a.

Povodom tog povijesnog događaja predsjednik Röpke istaknuo je: „Ne možemo više zadržavati zemlje kandidatkinje u čekaonici. Stoga smo im u EGSO-u odlučili otvoriti vrata i uključiti njihove predstavnike i predstavnice – članove i članice iz zemalja kandidatkinja za proširenje – u naš rad.”

Premijer Spajić izjavio je: „Iznimno cijenimo ovaj vid postupne integracije. To ne smatramo zamjenom za članstvo, već načinom da se zemlje regije zapadnog Balkana (u skladu s pristupom „regatta” koji se temelji na zaslugama), a isto tako i EU, pripreme za integraciju.”

Premijer Rama dodao je: „Čvrsto sam uvjeren da bi ovakvu inicijativu trebalo pokrenuti i u Europskom parlamentu, kao i u Europskoj komisiji i u Europskom vijeću. To je jedini način da se umire sve strasti i tom procesu ubrizga vrlo opipljiva energija.”

Potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová naglasila je: „Proširenje je naš zajednički interes. To je i dalje geostrateško ulaganje za Uniju. Zato podupiremo pokretanje današnje inicijative i svih drugih inicijativa koje našim partnerskim zemljama pomažu da uspiju u provedbi reformi koje vode boljem gospodarstvu i snažnijoj demokraciji.”

Potpuni popis osoba odabranih u skupinu članova i članica iz zemalja kandidatkinja za proširenje dostupan je ovdje. (at)

EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva

EGSO-ova Skupina organizacija civilnog društva održat će 25. ožujka od 14:30 do 18:00 sati po srednjoeuropskom vremenu konferenciju u Bruxellesu na kojoj će se razmotriti kako EU u cjelini i pojedinačne države članice mogu doprinijeti ostvarenju djelotvornog održivog civilnog dijaloga i participativne demokracije.

Neki od gostujućih govornika bit će:

• Pedro Silva Pereira, potpredsjednik Europskog parlamenta, koji zamjenjuje predsjednicu Europskog parlamenta Robertu Metsola u kontaktima s organizacijama civilnog društva koje predstavljaju građane; i
• Njegova Ekscelencija Willem van de Voorde, belgijski veleposlanik i stalni predstavnik Belgije pri EU-u.

Na konferenciji će biti predstavljene sljedeće dvije nedavne inicijative:

• mišljenje EGSO-a „Jačanje civilnog dijaloga i participativne demokracije u EU-u: smjer za budućnost” (SOC/782), sastavljeno na zahtjev belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a i usvojeno na plenarnom zasjedanju EGSO-a 15. veljače;
• otvoreno pismo, koje je poduprlo 156 potpisnika iz 26 država članica EU-a, a pokrenule su ga Skupina organizacija civilnog društva i mreža „Civilno društvo Europe”. U pismu se glavne institucije EU-a pozivaju da poduzmu konkretne mjere kako bi se provodio otvoren, transparentan i redovit dijalog s organizacijama civilnog društva u svim područjima politika.

Konferencija će okupiti institucijske dionike i širu publiku kako bi oni razmotrili načine provedbe mjera koje se predlažu u okviru tih i drugih inicijativa.

Konferencija je otvorena za javnost. Za aktivno sudjelovanje na licu mjesta ili na daljinu potrebna je prethodna registracija. Događanje će se prenositi putem interneta.

Dodatne informacije, nacrt programa i informacije o registraciji i internetskom prijenosu potražite na internetskim stranicama događanja.

Antonello Pezzini, delegat Savjetodavnog odbora EGSO-a za industrijske promjene i bivši član Skupine poslodavaca EGSO-a

Europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton u siječnju je ponovno naglasio potrebu za konsolidacijom unutarnjeg obrambenog tržišta kako bi se zajamčila naša sigurnost. „Započeli smo streljivom za Ukrajinu”, izjavio je. „Sada moramo proširiti taj pristup i u njega uključiti opsežan europski program za obrambenu industriju kojim bi se podupiralo širenje europske industrijske baze i razvila infrastruktura potrebna za zaštitu spornih područja”.

EGSO je u više navrata naglasio potrebu za podupiranjem pokretanja Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) s ciljem stvaranja interoperabilnog i integriranog zajedničkog obrambenog sustava.

Taj je cilj iznimno važan s obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju koja nas tjera na jačanje strateške autonomije Europe u području obrane i razvoj čvrste zajedničke industrijske i tehnološke baze.

Europski program industrijskog razvoja u području obrane trebao bi biti dio zajedničke strateške vizije obrambene industrije koja je usmjerena na djelotvornu integraciju europskih proizvođača i korisnika, i obuhvaćao bi najmanje tri države članice.

Sve je veća potreba za strukturiranim dijalogom na europskoj razini, u sinergiji i suradnji s NATO-om i Vijećem ministara obrane, koje može pružiti trajno političko vodstvo i forum za savjetovanje i donošenje istinski europskih odluka.

Zakonskim odredbama mora se osigurati: ravnoteža između velikih i malih zemalja; udio manjih poduzeća od 20 %; osposobljavanje kvalificiranog osoblja i novi profili radnih mjesta; i prekvalifikacija osoblja čije su vještine postale suvišne ili zastarjele.

Sada je vrijeme da se taj pristup proširi i ojača te da se u njega uključi opsežan europski program za obrambenu industriju kojim se podupire širenje europske industrijske baze kroz razvoj robe s dvojnom namjenom. To su proizvodi, uključujući softver i tehnologiju, koji se mogu upotrebljavati u civilne i vojne svrhe i uključuju roba koja se može upotrijebiti za projektiranje, razvoj, proizvodnju ili upotrebu kemijskog ili biološkog oružja i njegov transport.

Cijeli članak Antonella Pezzinija dostupan je u biltenu Skupine poslodavaca: https://europa.eu/!yKMPTk

U raspravi s potpredsjednicom Komisije i povjerenicom za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuicom EGSO je pozvao na izradu strategije za civilni dijalog kao prvi korak prema jačanju uloge civilnog društva i povećanju sudjelovanja građana u donošenju politika EU-a.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) iznio je svoje zahtjeve u mišljenju „Jačanje civilnog dijaloga i participativne demokracije u EU-u: smjer za budućnost”, usvojenom nedugo nakon rasprave održane na plenarnom zasjedanju EGSO-a 15. veljače.

Naglasio je hitnu potrebu za ubrzanjem provedbe članka 11. Ugovora o EU-u (UEU) prema kojem institucije imaju zajedničku odgovornost osigurati aktivno sudjelovanje organiziranog civilnog društva u oblikovanju zakonodavstva EU-a.

To bi trebalo učiniti u okviru daljnjeg postupanja nakon Konferencije o budućnosti Europe, ključne inicijative i velikog demokratskog događanja, koje je uključivalo niz rasprava pod vodstvom građana o pitanjima koja izravno utječu na njihove živote.

„Svi se možemo složiti s tvrdnjom da se glas građana mora čuti i izvan glasačkih kutija. Svi mi u institucijama i tijelima EU-a moramo postati bolji u uključivanju civilnog društva u smislen dijalog koji je više od pukog informiranja i savjetovanja”, rekao je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.

Izgradnja transparentnijeg, uključivijeg i demokratskijeg EU-a zahtijeva veće građansko sudjelovanje i snažno partnerstvo između institucija EU-a i nacionalnih upravljačkih tijela. „Zajedničkim nastojanjima osigurat ćemo da EU ostane zraka nade i model participativne demokracije u svijetu”, istaknula je povjerenica Šuica.

Izvjestitelj za mišljenje Pietro Barbieri izjavio je: „Ovim mišljenjem EGSO poziva europske institucije da donošenjem strategije za civilni dijalog, izradom akcijskog plana i sklapanjem međuinstitucijskog sporazuma koji bi uključivao sve razine EU-a učine konkretan korak naprijed. Zalaganje EGSO-a znak je hitne potrebe koja se ne može odbaciti ili odgoditi.”

Suizvjestiteljica Miranda Ulens dodala je: „Već imamo dobre prakse socijalnog dijaloga. Prijedlozima koje iznosimo osigurat ćemo da se čuje i glas drugih legitimnih i predstavničkih organizacija. Stvorimo istinsku, demokratsku Europu za njezine građane! #TogetherStrong!” (ll)