Christophe Préault, glavni urednik portala Touteleurope.eu
Na europskim izborima 2024. francuska stranka ekstremne desnice Rassemblement national nadmoćno je prevagnula na biračkim mjestima i ostvarila najbolji rezultat u svojoj povijesti. Dobila je ujedno više od trećine glasova osoba mlađih od 35 godina. Naš posebni gost Christophe Préault, glavni urednik portala Touteleurope.eu, analizira uspjeh stranke Rassemblement national i njezinog vođe Jordana Bardelle, koji je podrijetlom iz predgrađa Pariza, ima samo 28 godina i sveprisutan je na TikToku.
Christophe Préault, glavni urednik portala Touteleurope.eu
Na europskim izborima 2024. francuska stranka ekstremne desnice Rassemblement national nadmoćno je prevagnula na biračkim mjestima i ostvarila najbolji rezultat u svojoj povijesti. Dobila je ujedno više od trećine glasova osoba mlađih od 35 godina. Naš posebni gost Christophe Préault, glavni urednik portala Touteleurope.eu, analizira uspjeh stranke Rassemblement national i njezinog vođe Jordana Bardelle, koji je podrijetlom iz predgrađa Pariza, ima samo 28 godina i sveprisutan je na TikToku.
Na europskim izborima u lipnju 2024. stranka Rassemblement national (RN) ostvarila je dosad nezabilježen rezultat u svojoj povijesti i dobila glasove gotovo trećine glasača (31,4 %). Ta stranka ekstremne desnice izbila je na čelo u gotovo svim dobnim, socijalnim i profesionalnim skupinama i time ispremiješala izborne karte. To se posebno odnosi na mlade, među kojima je lista Jordana Bardelle privukla 32 % glasova osoba u dobi od 25 do 34 godine, a u dobnoj skupini od 18 do 24 godine osvojila je više od 10 postotnih bodova više (26 %) u odnosu na europske izbore 2019.
Nekoliko čimbenika može objasniti privlačnost RN-a kod mladih. Prije svega tu je osobnost Jordana Bardelle, vodećeg kandidata za europske izbore i predsjednika stranke, koji se odmaknuo od tradicionalne politike. U očima mladih on je taj koji govori istinu, pošten je i, u klimi nepovjerenja u politički svijet, čini se iskrenim. Ljudi se također mogu lako identificirati s njegovom osobnom pričom: kao dijete iz srednje klase odrastao je u predgrađu Pariza (Seine-Saint-Denis) i nije pohađao nikakvu prestižnu školu niti ima sveučilišnu diplomu nego samo maturu. Na taj se način približio mladima iz srednjih i nižih slojeva koji su zabrinuti za svoju budućnost i osjećaju se zapostavljenima i čak zaboravljenima.
Mlade u dobi od 18 do 34 godine privukao je u tolikoj mjeri i zato što je i sam mlad. Sa svojih 28 godina on savršeno zna kako ta generacija funkcionira i kako to iskoristiti. Zanimljivo je pritom napomenuti da je 2017. Emmanuel Macron bio predstavnik te pobjedničke mladosti, ali u drugom sloju društva.
RN stoga maksimalno ubire poene na račun osobnosti svojeg čelnika i njegova imidža koji se uvelike oblikuje na društvenim mrežama. Jordan Bardella sveprisutan je na TikToku, koji ima važnu ulogu u njegovoj izbornoj strategiji u doba kada se mladi više ne informiraju putem tradicionalnih medijskih mreža. Njegova popularnost na toj platformi raste i ima već 1,6 milijuna pratitelja. Na njoj ne govori o reformi europskih ugovora, Ukrajini ili zelenom planu, već prikazuje crtice iz svojeg svakodnevnog života, čestita majčin dan, snima se u svojem uredu i na svojim raznim putovanjima itd. Surfa na valu trendova i govori o aktualnim temama. Postavlja čak izazove za „gejmere” – mlade (i manje mlade) zaljubljenike u videoigre.
Njegov imidž, stajališta i populistički diskurs dobivaju na snazi zbog sve veće udaljenosti između novih generacija i tradicionalnog svijeta politike, a, osim toga, od europskih izbora 2019. došlo je do promjene u temama koje zanimaju glasače. Borba koju su 2019. mladi vodili u ime okoliša preusmjerila se na druge teme koje su jednako važne, ali su ukorijenjene u svakodnevnom životu. Danas zabrinjavaju pitanja nesigurnosti (koja je povezana s imigracijom) i kupovne moći. Stranka ekstremne desnice preuzela je vodstvo hraneći se ljutnjom i osjećajem zapostavljenosti jedne generacije. Politička klasa u cjelini nije dovoljno uzela u obzir posljedice krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19 2020. godine. Pandemija bolesti COVID-19 dramatično je razotkrila i pogoršala već postojeće nejednakosti među francuskim i europskim mladima na tržištu rada, ali i u pristupu obrazovanju. Postalo je sve teže nastaviti obrazovanje ili osposobljavanje u vrijeme kada se digitalizacija nametnula kao primarno rješenje u svim područjima.
Stoga bi se, umjesto da se bavimo RN-om, prvo trebalo usredotočiti na glasače RN-a, a posebno na mlade iz srednje klase. Treba im pružiti jasne i konkretne odgovore u skladu s njihovim razlozima za zabrinutost: povećanjem nasilja u društvu, smanjenjem javnih usluga u ruralnim područjima, poteškoćama u pronalasku posla ili dobrog osposobljavanja i osjećajem nekontrolirane imigracije. Za tradicionalne političke stranke to znači spustiti se na nešto nižu razinu i posvetiti se onima koji su obično neprimijećeni i nisu predmet interesa jer su slabo politizirani i angažirani. Moramo priznati da je u toj borbi Europska unija slabo vidljiva unatoč brojnim programima posvećenima mladima, obrazovanju, potpori zapošljavanju i borbi protiv nesigurnosti radnih mjesta. Erasmus je zahvaljujući promicanju mobilnosti i iskustava raznovrsnijih segmenata stanovništva (naučnika, nezaposlenih itd.) svakako dobra polazna točka, ali danas to očito nije dovoljno. Rješenje se nalazi i u postavljanju pravog pitanja kad je riječ o upravljanju migracijama, što je krucijalna tema naših europskih društava koja izaziva podjele. O toj se temi još raspravlja unatoč nedavnom donošenju Europskog pakta o migracijama i azilu.
Christophe Préault novinar je i glavni urednik portala Touteleurope.eu za informiranje i educiranje javnosti o funkcioniranju i politikama Europske unije. Ima dugogodišnje iskustvo u bavljenju aktualnim pitanjima, posebno u području Europske unije i gospodarstva. Diplomirao je na Institutu za političke studije u Bordeauxu i Državnoj školi za javnu upravu (École Nationale d’Administration), na smjeru stručnih europskih studija. Danas je urednik portala Touteleurope.eu i redovito moderira rasprave i konferencije o europskim temama.
Potrebna nam je Europa u kojoj je glas mladih važan
Novoizabrani Europski parlament održat će svoju prvu plenarnu sjednicu u srpnju. Iako ostaje u rukama prodemokratskih snaga, uspjeh krajnje desnice i euroskeptika na izborima u lipnju zabrinjavajući je trend. Zabilježen je i porast privlačnosti krajnje desnice među mlađim generacijama, koje očito nisu imune na te trendove. Vrijeme je da demokratske snage preuzmu odgovornost, surađuju i pokažu jasnu predanost snažnoj Europi u kojoj je glas mladih važan.
Potrebna nam je Europa u kojoj je glas mladih važan
Novoizabrani Europski parlament održat će svoju prvu plenarnu sjednicu u srpnju. Iako ostaje u rukama prodemokratskih snaga, uspjeh krajnje desnice i euroskeptičnih snaga na izborima u lipnju zabrinjavajući je trend. Zabilježen je i porast privlačnosti krajnje desnice među mlađim generacijama, koje očito nisu imune na te trendove. Vrijeme je da demokratske snage preuzmu odgovornost, surađuju i pokažu jasnu predanost snažnoj Europi u kojoj je glas mladih važan.
Uključivanje mladih u oblikovanje politika EU-a nužno je za otpornu i održivu Europu usmjerenu na budućnost. Moramo udvostručiti napore kako bismo u potpunosti integrirali glas mladih u obveze preuzete na razini EU-a. Izbori ne bi smjeli biti jedini trenutak u kojem se sluša glas mladih: EGSO se zalaže za to da se mladima omogući sustavno i redovito izražavanje mišljenja.
Otvaranje vrata EGSO-a mladima, uključujući mlade iz zemalja kandidatkinja, jedan je od prioriteta mojeg mandata. EGSO je u svibnju 2024. postao prva institucija EU-a koja je na svoje preporuke o politikama primijenila test utjecaja na mlade, alat osmišljen kako bi prijedlozi bili od koristi mladima. Primjenom tog testa na svoja mišljenja osiguravamo da se perspektiva mladih uključi u politike, da se uzme u obzir učinak na mlade i da se ublaže moguće negativne posljedice koje bi politike mogle imati na njih.
Prije uvođenja testa proveli smo pilot-projekt da utvrdimo kako bi test funkcionirao u praksi. Surađivali smo s mladima diljem Europe i šire, koji su sudjelovali na našim sastancima i pomogli u izradi mišljenja. Bilo je pravo nadahnuće svjedočiti njihovoj predanosti, zalaganju, sjajnim idejama i stručnom znanju. Nedavno smo objavili poziv na podnošenje prijava za službeni EGSO-ov test utjecaja na mlade, koji je okončan 30. lipnja. Želio bih zahvaliti svim predstavnicima i predstavnicama mladih koji su sudjelovali u tom pilot-projektu, kao i članovima i članicama EGSO-ove Skupine mladih na njihovoj predanosti pri provedbi tog testa.
EU-u su potrebni mladi. Zbog toga institucije EU-a moraju slijediti taj primjer kako bi Europa postala usmjerena na mlade. Europski parlament formirat će se tijekom sljedećeg mjeseca, Europska komisija pripremit će se za svoje sljedeće mandatno razdoblje najesen, a EGSO će se i dalje zalagati za to da se više ulaže u mlade: vrijeme je za sjedeći korak!
Koristim ovu priliku početkom ljeta da se srdačno zahvalim svim kolegama i kolegicama koji su omogućili postizanje još jedne ključne etape za naš Odbor.
Pripravništvo mladima omogućuje da se upoznaju sa svijetom rada i njegova je svrha usmjeravanje i osposobljavanje. Pripravništva su se razvila posvuda u Europi, među ostalim zahvaljujući europskom programu Garancija za mlade. U Preporuci Vijeća o kvalitativnom okviru za pripravništvo iz 2014. državama članicama pružaju se dragocjene smjernice za korištenje tog instrumenta.
Pripravništvo mladima omogućuje da se upoznaju sa svijetom rada i njegova je svrha usmjeravanje i osposobljavanje. Pripravništva su se razvila posvuda u Europi, među ostalim zahvaljujući europskom programu Garancija za mlade. U Preporuci Vijeća o kvalitativnom okviru za pripravništvo iz 2014. državama članicama pružaju se dragocjene smjernice za korištenje tog instrumenta.
Nažalost, s vremenom je došlo do zlouporaba i anomalija u načinu na koji se pripravništvo provodi, uz porast broja slučajeva iskorištavanja mladih pripravnika kao jeftine radne snage za zamjenu radnika, a da oni pritom nisu imali pristup odgovarajućim zaštitnim mjerama i socijalnoj zaštiti.
EGSO stoga podržava cilj Europske komisije da poboljša kvalitativni okvir za pripravništvo u Europi, naročito kad je riječ o jačanju komponente učenja i osposobljavanja i o suzbijanju zlouporabe i iskorištavanja.
Međutim, dva prijedloga Komisije, koji uključuju ažuriranu preporuku Vijeća i direktivu, bave se samo nekim pitanjima i u nekim su aspektima problematični:
u njima se na isti način pristupa svim oblicima pripravništva, odnosno ne uzimaju se u obzir razlike između različitih vrsta pripravništva i njihovih svrha ili različitih primjena u državama članicama;
nisu predviđene nužne mjere za sprečavanje zlouporabe pripravništva od samog početka i ne postoje obvezujuća pravila za podizanje standarda kvalitete; i
kad je riječ o prijedlogu direktive, zbog ograničavanja područja primjene samo na one pripravnike koji se smatraju radnicima ili koji su u radnom odnosu (što je slučaj u manje od polovine država članica) smanjuje se broj osoba obuhvaćenih direktivom i dolazi do rizika da se očekivani rezultati neće postići.
Smatram da bi radi poboljšanja kvalitete pripravništva najprije trebalo utvrditi minimalne kriterije kvalitete za svaku vrstu pripravništva, čime bi se od samog početka ograničila zlouporaba. Tim bi se kriterijima trebale osigurati osnovne zaštitne mjere i snažan naglasak na osposobljavanju, kao i predanost tome da se uz pomoć odgovarajućih mjera, među ostalim jačanjem sustava inspekcijskih pregleda, suzbija svaka zlouporaba.
Povrh toga, iako ne možemo govoriti o plaćama jer se pripravnici u većini slučajeva ne smatraju radnicima i pripravništvo se uglavnom ne smatra radnim odnosom, kako bi taj instrument bio svima dostupan, važno je stati na kraj neplaćenom pripravništvu uvođenjem obavezne naknade koja se ne bi mjerila samo na temelju zadaća i odgovornosti koje pripravništvo podrazumijeva već bi se uzimali u obzir i mogući troškovi koje pripravnici moraju snositi kako bi stekli to iskustvo.
Naposljetku, treba posvetiti više pozornosti ulozi koju socijalni partneri mogu imati u provedbi relevantne uredbe na nacionalnoj razini, kao i u praćenju i kontroli korištenja tog instrumenta.
Rieke Smit, urednica platforme Social News Daily / #UseTheNews
Naša je posebna gošća mlada novinarka Rieke Smit iz #UseTheNews, inicijative njemačke novinske agencije DPA koja se bavi načinom na koji generacija Z konzumira vijesti i nastoji poboljšati njihovu medijsku pismenost. Dok brojke pokazuju da je manje od trećine osoba u dobi od 18 do 24 godine zainteresirano za vijesti i da 23 % njih do vijesti dolazi isključivo preko TikToka, Rieke piše o tome kako doprijeti do generacije Z ne samo na TikToku nego i na drugim platformama društvenih medija i kako ih zainteresirati za važne vijesti koje izravno utječu na njihove živote.
Rieke Smit, urednica platforme Social News Daily / #UseTheNews
Naša je posebna gošća mlada novinarka Rieke Smit iz #UseTheNews, inicijative njemačke novinske agencije DPA koja se bavi načinom na koji generacija Z konzumira vijesti i nastoji poboljšati njihovu medijsku pismenost. Dok brojke pokazuju da je manje od trećine osoba u dobi od 18 do 24 godine zainteresirano za vijesti i da 23 % njih do vijesti dolazi isključivo preko TikToka, Rieke piše o tome kako doprijeti do generacije Z ne samo na TikToku nego i na drugim platformama društvenih medija i kako ih zainteresirati za važne vijesti koje izravno utječu na njihove živote.
Gubimo čitavu jednu generaciju – bar se tako čini. Vijesti više ne dopiru do generacije Z. Manje od trećine osoba u dobi od 18 do 24 godine zainteresirano je za vijesti, a u dobi mlađoj od 18 godina taj je postotak još veći.
Taj fenomen općenito nije nov. Svi smo dosad čuli za „zamor vijestima” i njihovo izbjegavanje. Uz to, raste važnost influencera i platformi koje nude kratke videozapise, posebno među mladima, kako je potvrđeno u najnovijem Izvješću o digitalnim vijestima Instituta Reuters za proučavanje novinarstva.
Mladi sve manje konzumiraju vijesti jer na platformama kao što je TikTok teško pronalaze pouzdane informacije, ali i zato što ne znaju kakve veze vijesti imaju s njihovim životom. To je u jednoj od naših #UseTheNews studija istaknula 16-godišnja djevojka i tako taj zabrinjavajući trend stavila u kontekst. Veliko je pitanje: kako možemo doprijeti do generacije TikTok?
Prvo, moramo biti prisutni na platformama na kojima su i oni već prisutni, i to s vijestima, stajalištima i informacijama o kontekstu. Nadalje, mladima moramo pokazati zašto je informiranost toliko važna za njihove živote. Time automatski jačamo i njihovu medijsku pismenost.
To je i cilj inicijative #UseTheNews i uredničkog tima platforme Social News Daily, koji je ovu godinu proglasio „Godinom vijesti” radi jačanja društva i demokracije povećanjem novinske pismenosti, posebno među tinejdžerima i mladim odraslima.
Social News Daily zato objavljuje vijesti na TikToku, Instagramu i YouTubeu. Vijesti na društvenim mrežama? Kako to funkcionira? Primjenom metoda koje su tvorci sadržaja razumjeli mnogo prije nas: možete se šminkati, kuhati ili biti u šetnji, a pritom i dalje razgovarati o ozbiljnim temama. To je upravo ono što radimo na našoj platformi, ali s vijestima.
Eksperimentiramo s prilagođavanjem navikama potrošača kad je riječ o pregledavanju sadržaja. U videozapisima od 40 sekundi predstavljamo vrlo kompleksne teme i objašnjavamo zašto su važne za šesnaestogodišnjake danas.
Osim toga, koristimo se clickbaitovima, vodeći pritom računa o novinarskim standardima. Zašto? Zato što na TikToku imate samo dvije sekunde da privučete pozornost. Ako vam to ne pođe za rukom u tih par trenutaka, nitko neće pogledati vaš videozapis. Zato započinjemo provokativnim pitanjem ili neuobičajenom činjenicom da bismo namamili gledatelje, a na kraju videozapisa uvijek dajemo odgovor. Mladi pogledaju videozapis do kraja, a time i novinarski sadržaj. Je li to sve?
Je li dovoljno biti medijski portal na društvenim mrežama? Ukratko, ne. Za jačanje povjerenja u medije i radi transparentnosti novinarstva potrebno je više dodirnih točaka između mladih i novinara. Na primjer, treba poticati nastavnike da promiču medijske kompetencije u školi ili povećati kontakte između učionica i uredništava, kao što to činimo u našim inicijativama „Ogledni projekti” i „Newscamps” u okviru projekta #UseTheNews.
Naime, vijestima možemo opet doprijeti do generacije Z samo ako budemo tamo gdje su mladi – u školama, na festivalima i na društvenim medijima – i ako s njima razgovaramo o lažnim vijestima, medijima i njihovu značenju.
Rieke se kao dežurna urednica bavi svakodnevnim uređivanjem sadržaja portala Social News Daily. Od 2021. sudjeluje u projektu #UseTheNews, u sklopu kojeg je obavljala različite funkcije, a trenutno je zadužena za planiranje, koordinaciju i odobravanje doprinosa portalu Social News Daily. Nakon preddiplomskog i diplomskog studija usmjerenog na novinarstvo i humanitarnu pomoć, obavila je pripravnički staž u središnjoj redakciji medijske kuće FUNKE.
#UseTheNews, inicijativa njemačke novinske agencije DPA, ima za cilj istraživanje medijskih kompetencija mladih. Uz pomoć Instituta Leibniz za medijska istraživanja razvijaju se inovativni formati vijesti u laboratoriju za novinsku pismenost i desku za društvene medije. U sklopu projekta #UseTheNews osmišljavaju se i radionice i materijali namijenjeni nastavnicima. Projekt podupiru mnogi partneri iz sektora medija, obrazovanja i istraživanja, a njegov se upravni odbor sastoji od poznatih ličnosti iz svijeta medija i politike.
Dvadeset godina nakon pristupanja Slovenije EU-u Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u Ljubljani je okupio političke čelnike i čelnice i predstavnike i predstavnice civilnog društva kako bi obilježio tu simboličnu obljetnicu te pritom naglasio temeljne prednosti članstva u EU-u i potvrdio da je budućnost regije zapadnog Balkana u Europskoj uniji.
Dvadeset godina nakon pristupanja Slovenije EU-u Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) u Ljubljani je okupio političke čelnike i čelnice i predstavnike i predstavnice civilnog društva kako bi obilježio tu simboličnu obljetnicu te pritom naglasio temeljne prednosti članstva u EU-u i potvrdio da je budućnost regije zapadnog Balkana u Europskoj uniji.
Na konferenciji je govorio predsjednik Oliver Röpke, a pridružili su mu se slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, slovenski ministar rada Luka Mesec i glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju Majlinda Bregu.
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke istaknuo je: „Zapadni Balkan pripada u EU i, dok se to ne ostvari, naša europska obitelj nije potpuna. Možete biti sigurni da će EGSO nastaviti raditi na ostvarenju tog cilja i stoga ćemo u rujnu organizirati samit civilnog društva o proširenju.”
Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon izjavila je: „Mislim da u trenutačnoj geopolitičkoj situaciji jedni druge trebamo više nego ikad prije. Za taj nam je proces potrebno da civilno društvo izvrši pritisak na politiku i vlade da bismo se kretali u smjeru približavanja zemalja zapadnog Balkana EU-u.”
Slovenski ministar rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Luka Mesec izjavio je: „Slovenija i zemlje zapadnog Balkana imaju dugu zajedničku povijest. Naš je zajednički dom Europska unija. Stoga ću, zajedno sa cijelom slovenskom vladom, raditi na olakšavanju pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji.” (mt)
Gotovo polovina pripravnika u EU-u nije plaćena, a mnogi su na „lažnom” pripravništvu gdje se koriste kao jeftina radna snaga bez pristupa socijalnoj zaštiti ili drugim pravima. Nedavni prijedlog Europske komisije za poboljšanje kvalitete pripravništva u EU-u pozdravljen je kao korak u pravom smjeru, ali i kritiziran jer ne ide dovoljno daleko. Zamolili smo Nicolettu Merlo, izvjestiteljicu za mišljenje „Direktiva o pripravništvu i poboljšani kvalitativni okvir za pripravništvo”, da nam kaže što EGSO misli o tom prijedlogu Komisije i kako smatra da se može poboljšati kvaliteta pripravništva i osigurati da pripravništvo bude dostupno svima, a ne samo mladima koji si to mogu priuštiti.
Gotovo polovina pripravnika u EU-u nije plaćena, a mnogi su na „lažnom” pripravništvu gdje se koriste kao jeftina radna snaga bez pristupa socijalnoj zaštiti ili drugim pravima. Nedavni prijedlog Europske komisije za poboljšanje kvalitete pripravništva u EU-u pozdravljen je kao korak u pravom smjeru, ali i kritiziran jer ne ide dovoljno daleko. Zamolili smo Nicolettu Merlo, izvjestiteljicu za mišljenje „Direktiva o pripravništvu i poboljšani kvalitativni okvir za pripravništvo”, da nam kaže što EGSO misli o tom? prijedlogu Komisije i kako smatra da se može poboljšati kvaliteta pripravništva i osigurati da pripravništvo bude dostupno svima, a ne samo mladima koji si to mogu priuštiti.
Mladi u Albaniji imat će iznimno važnu ulogu u približavanju svoje zemlje EU-u. Međutim, njihova spremnost da postanu pokretači promjena i njihov entuzijazam za EU često nisu popraćeni odgovarajućim resursima koji bi im omogućili da konstruktivno sudjeluju u programima, projektima i donošenju odluka. Potrebna je sveobuhvatna koordinacija dionika u čijem bi fokusu bili mladi, tvrdi naša gošća iznenađenja Dafina Peci, izvršna direktorica Nacionalnog kongresa mladih Albanije.
Mladi u Albaniji imat će iznimno važnu ulogu u približavanju svoje zemlje EU-u. Međutim, njihova spremnost da postanu pokretači promjena i njihov entuzijazam za EU često nisu popraćeni odgovarajućim resursima koji bi im omogućili da konstruktivno sudjeluju u programima, projektima i donošenju odluka. Potrebna je sveobuhvatna koordinacija dionika u čijem bi fokusu bili mladi, tvrdi naša gošća iznenađenja Dafina Peci, izvršna direktorica Nacionalnog kongresa mladih Albanije.
Nakon što je dvije godine za redom obnašala dužnost predsjednice Nacionalnog kongresa mladih Albanije, Dafina Peci postala je 2016. godine njegova izvršna direktorica, a od 2017. i predaje na Odsjeku za političke znanosti Sveučilišta u Tirani. Bila je članica radne skupine za osnivanje Regionalnog ureda za suradnju mladih, a zatim je predstavljala Albaniju u upravljačkom odboru tog ureda, a bila je i predstavnica mladih u njegovom upravnom odboru. Završila je dodiplomski studij političkih znanosti i međunarodnih odnosa i postdiplomski studij iz regionalne politike i sigurnosti. Završila je i poslijediplomsku specijalizaciju iz sigurnosti nakon sukoba, izgradnji institucija za mir i posredništvo.
