Jarosław Pietras

Jarosław Pietras, bivši zamjenik glavnog pregovarača za pristupanje Poljske EU-u, razmatra posljedice proširenja od prije 20 godina i gospodarske i druge koristi koje je ono donijelo ne samo Poljskoj i drugim zemljama koje su postale članice već i EU-u u cjelini. Odluka o proširenju Europske unije 2004. bila je dokaz predanosti Unije jedinstvu, raznolikosti i solidarnosti. I danas se iz tog proširenja još uvijek mogu izvući vrijedne pouke za sve buduće pretpristupne pregovore. 

Nakon 20 godina prilično je jasno da pristupanje većine zemalja srednje Europe, Malte i Cipra EU-u nije predstavljalo samo „veliko proširenje” nego i povijesnu prekretnicu za cijelu Europsku uniju. Posljedice su bile dalekosežne, pogotovo za gospodarsku situaciju novoprimljenih zemalja.

Proširenje je znatno podiglo životni standard u zemljama srednje Europe. Svih osam srednjoeuropskih zemalja (Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija) doživjelo je znatan porast pariteta kupovne moći i BDP-a po stanovniku, koji nikad ne bi mogle postići u toj mjeri da su ostale izvan EU-a. Statistički podaci o konkretnim koristima od integracije uvijek prikazuju prosječne vrijednosti. Čak i ako dobit nije bila ravnomjerno raspodijeljena među državama članicama i ako se u nekima situacija poboljšala znatno više nego u drugima, vrijedi napomenuti da su sve zemlje zabilježile znatna poboljšanja. Na primjer, Litva i Poljska izbile su u prvi plan i ostvarile najznačajnije koristi od članstva u EU-u, dok su zbog izazova s kojima su se suočavale, pogotovo zbog posljedica financijske krize 2008. Estonija i Slovenija napredovale manje.

Pristupanjem Europskoj uniji Poljska i druge srednjoeuropske države zakoračile su u novo doba gospodarskog blagostanja . Kao uspješni primjer postpristupnog razvoja posebno se ističe Poljska, koja je doživjela dotad nezabilježen gospodarski rast, a BDP joj se u razdoblju 2004. – 2022. udvostručio. I druge države članice u regiji zabilježile su sličan rast BDP-a po stanovniku, ali različitih stopa. Primjerice, Slovačka i Litva postigle su hvalevrijedan napredak i time dodatno smanjile razvojni jaz u odnosu na zapadnu Europu. Statistički podaci iz tog razdoblja govore o otpornosti i dinamičnosti jer su te zemlje iskoristile članstvo u EU-u za poticanje gospodarskog rasta i povećanje svoje globalne konkurentnosti. To veliko postignuće dokaz je transformativnog učinka integracije EU-a na gospodarstva svih novih država članica, do kojeg je došlo unatoč financijskoj krizi tijekom koje su nove članice EU-a ostvarile veće stope rasta od očekivanih.

Razdoblje nakon proširenja EU-a 2004. nije prošlo bez izazova. Na primjer, globalna financijska kriza iz 2008. izazvala je šokove u cijelom europskom gospodarstvu. To je stavilo na kušnju i stare i novointegrirane države članice. Unatoč negativnim učincima krize, nove članice EU-a pokazale su iznimnu otpornost i nadmašile početne projekcije rasta. Njihova sposobnost da prebrode teškoće i održe pozitivnu stopu rasta naglasila je snagu njihovih gospodarstava i koristi od integracije EU-a. Kriza je nametnula velike izazove, ali je tim zemljama istodobno pružila priliku da u potpunosti iskoriste snažne veze s europskim gospodarstvom. Tu se pokazalo koliko su nove države članice predane europskim vrijednostima i solidarnosti u teškim vremenima.

Tijekom cijelog pregovaračkog procesa poljsko civilno društvo bilo je snažni pokretač promjena i napretka. Organizacije civilnog društva, pokreti na lokalnoj razini i interesne skupine imali su ključnu ulogu u promicanju integracije EU-a i očuvanju demokratskih vrijednosti u Poljskoj. Neumorno su informirali javnost, mobilizirali potporu i pozivali čelnike na odgovornost, što je bilo ključno za oblikovanje javnog mnijenja i poticanje pozitivnih promjena. Aktivno surađujući s građanima, potičući dijalog i promičući transparentnost, poljsko civilno društvo pomoglo je osigurati da pregovarački proces bude uključiv i demokratski, i da zadovoljava potrebe građana i građanki. Tako su olakšali pristupanje Poljske EU-u, ali i ojačali temelje demokracije i civilnog društva u svojoj zemlji.

Odluka o proširenju Europske unije 2004. bila je dokaz predanosti Unije jedinstvu, raznolikosti i solidarnosti Prihvaćanjem većine zemalja srednje Europe, Malte i Cipra, EU je proširio svoj gospodarski potencijal, kulturno bogatstvo i geopolitički utjecaj. Pristupanje tih zemalja Uniji je donijelo nove perspektive, talente i mogućnosti, obogatilo njezinu raznolikost i ojačalo njezinu prisutnost na svjetskoj sceni, a s geopolitičkog stajališta ojačalo utjecaj i stabilnost EU-a jer je zemlje srednje i istočne Europe integriralo u njegov okvir za suradnju. Na institucijskoj razini diversificiralo je perspektive EU-a, produbilo njegovu integraciju i postavilo temelje za ujedinjeniju i otporniju uniju.

Iz iskustava stečenih proširenjem EU-a 2004. treba izvući vrijedne pouke, posebno u pogledu pregovaračkog procesa i priprema za pristupanje. Kad bih danas započinjao nešto slično, zalagao bih se za to da se u svim budućim pregovorima veći naglasak stavi na pretpristupne uvjete i mehanizme potpore, posebno u području upravljanja i vladavine prava. Ključno je osigurati da zemlje kandidatkinje prije pristupanja EU-u ispune potrebne kriterije i standarde kako bi se zaštitio integritet Unije i očuvale njezine vrijednosti. Isto tako, pružanje odgovarajuće potpore i pomoći zemljama kandidatkinjama tijekom pregovaračkog procesa ključno je za njihovu uspješnu integraciju i dugoročnu stabilnost unutar EU-a.

Glavna karakteristika pregovaračkog procesa za proširenje EU-a 2004. bila je zajednička predanost poticanju stabilnosti, demokracije i blagostanja u cijeloj Europi. Pregovori su bili vođeni željom da se ojačaju suradnja i solidarnost među europskim nacijama jer su i zemlje kandidatkinje i članice EU-a bile svjesne obostranih koristi proširenja. Iako su bili složeni i izazovni, pregovori su bili vođeni zajedničkom vizijom ujedinjene i prosperitetne Europe u kojoj svi narodi mogu zajedno napredovati u okviru Europske unije.

Dok zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u 2024. koračaju ka članstvu, treba na umu imati nekoliko ključnih pitanja. Prvo, prednost treba dati reformama koje su usklađene sa standardima i vrijednostima EU-a jer je to ključno za uspješnu integraciju i dugoročnu stabilnost unutar Unije. To uključuje jačanje demokratskih institucija, promicanje vladavine prava i zaštitu temeljnih prava i sloboda. Zatim, za neometan prijelaz u Uniju ključna je i proaktivna suradnja s postojećim članicama EU-a jer se njome zadobijaju povjerenje i podrška Pokazivanjem istinske predanosti europskim vrijednostima i suradnji zemlje kandidatkinje mogu utrti put ka svjetlijoj budućnosti u Europskoj uniji.

Jarosław Pietras gostujući je suradnik u Centru za europske studije „Wilfried Martens“ u Bruxellesu i gostujući profesor na Europskom koledžu u Brugesu.

Radio je za tim koji je pregovarao o pristupanju Poljske EU-u od 1998. (kada su pregovori započeli) do 2004. (kada je Poljska pristupila EU-u). Od 1990. do  2006. u rodnoj je Poljskoj obavljao funkcije državnog tajnika u Ministarstvu financija, državnog tajnika za europske poslove i voditelja Ureda Odbora za europske integracije, a od 2008. do 2020. kao glavni direktor u Vijeću Europske unije bio je zadužen za brojna područja politika (klimatske promjene, okoliš, promet, telekomunikacije, energetika, obrazovanje, kultura, audiovizualni sektor, mladi i sport). Doktorirao je ekonomiju na Sveučilištu u Varšavi i autor je brojnih publikacija o EU-u, održivosti i trgovinskim pitanjima, a bio je i stipendist Zaklade Fulbright i član odbora skupine za strateško promišljanje Bruegel (2008. – 2011.). 

EGSO-ova Skupina radnika

Kampanja Europskog parlamenta „Glasaj ili će drugi odlučiti umjesto tebe” pun je pogodak. Njihov predizborni video, koji podsjeća na činjenicu da je temelj europskog projekta izgradnja mirne budućnosti na ratnom pepelu i sjećanju na genocid, izaziva željenu reakciju. U današnje vrijeme ekstremizma i apatije čini se da je politika često sličnija reality showu nego grčkoj agori.

Želiš li zaista dopustiti drugima da odlučuju umjesto tebe? Oni to već i čine, i opet se odlučuju za mjere štednje.

Naša predsjednica Lucie Studničná izjavila je jasno i glasno: ne možemo si priuštiti još jednu krizu štednje. Mjere poduzete tijekom posljednje financijske krize neke su zemlje dovele u škripac i one se sad suočavaju s gospodarskim padom i odljevom mozgova. U Španjolskoj, Italiji i Grčkoj nezaposlenost je i dalje visoka, a BDP po stanovniku daleko ispod razina iz 2008. Zbog tog nezadovoljavajućeg rješenja došlo je do porasta euroskepticizma i populizma, kao i do jačanja krajnje desnice.

Zbog novih fiskalnih pravila većina država članica neće imati alate za suočavanje s predstojećim klimatskim i socijalnim izazovima. Obećanja iz La Hulpea ostat će mrtvo slovo na papiru. Građani će trpjeti posljedice, a dodatne gospodarske poteškoće, za koje će vlade sigurno okriviti Bruxelles, za mnoge bi mogle biti kap koja će preliti čašu.

Demokracija se ne očituje samo u glasanju: civilno društvo i sindikati ključni su za održavanje njezina zdravlja. Međutim, glasanje nije samo sredstvo legitimacije i ono nije beskorisno. Riječ je teško stečenom pravu: milijuni ljudi tijekom brojnih generacija često su tu borbu platili i vlastitim životom. To pravo možemo i izgubiti.

Odluke o mjerama štednje nisu uklesane u kamen. Pozivamo te – glasaj na izborima u lipnju i na svim predstojećim nacionalnim izborima. Nemoj dopustiti da ti oduzmu to pravo. Glasaj za društveni napredak. Zajedno možemo nastaviti raditi na poboljšanju situacije u našim zemljama i cijeloj Europskoj uniji i promijeniti stvari koje ne funkcioniraju. 

Na travanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a zamjenica glavnog direktora Komisije za unutarnje tržište Maive Rute i predsjednik EGSO-a Oliver Röpke istaknuli su da je jačanje konkurentnosti EU-a ključno za povećanje rasta i dobrobiti našeg gospodarstva i društva.

Prema mišljenju Maive Rute, ne smijemo gubiti vrijeme. EU mora djelovati brzo i hitno ako želi uhvatiti korak sa svjetskim gospodarskim divovima i preživjeti u okružju u kojem oni imaju golemu moć.

Ocjenjujući stanje EU-ove konkurentnosti izjavila je: „Potrebne su nam radikalne promjene. Provedbu jedinstvenog tržišta ne smijemo prepustiti dobroj volji, moramo je aktivno provoditi. Moramo izvoziti svoju robu i tehnologiju, ali ne i radna mjesta. Naši industrijski sektori moraju biti konkurentni i ulagati moramo ovdje.”

Naglašavajući da je konkurentnost kamen temeljac gospodarskog uspjeha EU-a i da potiče rast, inovacije i prosperitet i istodobno jača njegovu globalni utjecaj i otpornost, predsjednik Röpke je dodao: „Kad razgovaramo o konkurentnosti Europe, u središte rasprave moramo staviti ljude i osigurati da nitko ne bude zapostavljen. Stvarni učinak i značaj konkurentnosti ovisi o tome kako ona utječe na dobrobit, mogućnosti i prosperitet pojedinaca i zajednica. Stoga se u svakoj raspravi o konkurentnosti prednost mora dati potrebama, pravima i težnjama ljudi.”

Na plenarnom zasjedanju usvojeno je i mišljenje „Dugoročna strategija za konkurentnost“, koje su sastavili izvjestiteljica Emilie Prouzet i suizvjestitelj Stefano Palmieri. (mp)

Svaka deseta žena živi u teškom siromaštvu. Svaka treća žena suočava se s nasiljem. Svjedočimo sve većem nazadovanju u pogledu prava žena diljem svijeta, među ostalim i u EU-u. Paralelno s europskim izborima i uspostavom nove Europske komisije, koji se brzo približavaju, kontinuirana institucijska potpora i potpora civilnog društva bit će ključne za jačanje položaja žena i djevojčica.

Kako bi se istaknula hitna potreba za nastavkom borbe za prava žena u sljedećem mandatu EU-a, na plenarnom zasjedanju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) 25. travnja održana je rasprava s nekima od vodećih organizacija EU-a koje se zalažu za rodnu ravnopravnost.

Rasprava je održana dan nakon što je Europski parlament dao zeleno svjetlo za prvu direktivu EU-a o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, a njezina su tema bili zaključci 68. sjednice Komisije UN-a o statusu žena (UNCSW68). Komisija UN-a o statusu žena glavni je međunarodni forum na svijetu za ocjenjivanje napretka u postizanju rodne ravnopravnosti, a ove se godine usredotočila na siromaštvo žena.

EGSO je dao svoj doprinos 68. sjednici Komisije UN-a o statusu žena, održanoj u ožujku u New Yorku, svojom izjavom pod nazivom „Siromaštvo iz rodne perspektive”, u kojoj iznosi 10 mjera za ekonomsko osnaživanje i socijalnu zaštitu žena.

„Budući da siromaštvo nije rodno neutralno, ni naš odgovor na njega ne može biti. Nasilje nad ženama utječe na rizik od siromaštva žena i na njihovu sposobnost ravnopravnog sudjelovanja na tržištu rada. Stoga pozdravljam konačno glasovanje u Europskom parlamentu o prvoj direktivi o zaštiti žena od rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji na europskoj razini”, izjavio je predsjednik EGSO-a Oliver Röpke.

„Usklađenim djelovanjem na svim razinama ostvaren je niz ključnih etapa tijekom mandata ove Komisije, kao što su Direktiva o transparentnosti plaća i strategija za skrb”, izjavio je Lanfranco Fanti, član kabineta povjerenice za ravnopravnost Helene Dalli.

Sudionici rasprave pozvali su na osnivanje sastava Vijeća EU-a za rodnu ravnopravnost, imenovanje koordinatora/ice EU-a za nasilje nad ženama i novi mandat povjerenice za ravnopravnost.

„Potrebna nam je politička potpora EU-a”, izjavila je Florence Raes, direktorica ureda UN-a za žene u Bruxellesu. Unatoč stvarnom napretku u području ravnopravnosti, prava žena ugrožena su u dosad nezabilježenoj mjeri i sve je veća opasnost da bi rodna ravnopravnost mogla biti uklonjena s popisa prioriteta.

„Biti žena i pripadnica manjinske skupine znači da ćete se morati boriti. Moramo imati na umu da ravnopravnost više nije dovoljna: ravnopravnost zahtijeva intersekcionalnost”, izjavila je Ilaria Todde, direktorica za zagovaranje u Eurocentralnoazijskoj lezbijskoj zajednici.

„Nasilje nad ženama duboko je ukorijenjeno u patrijarhalnim sustavima diljem svijeta. Danas pozdravljamo usvajanje prve direktive EU-a o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji”, izjavila je Mary Collins, direktorica Europskog ženskog lobija. (ll)

Na travanjskom plenarnom zasjedanju Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) raspravljao je o paketu mjera za mobilnost talenata. Ta inicijativa obuhvaća niz novih mjera osmišljenih da bi Unija postala privlačnija talentima iz zemalja izvan EU-a i da bi se olakšala mobilnost unutar EU-a.

Gostujući na plenarnom zasjedanju, povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson pozvala je EGSO da pruži potporu okupljanju država članica i organizacija civilnog društva kako bi se prihvatile te inovacije i osigurala djelotvorna politika migracije radne snage.

Jedna od osnovnih mjera u okviru paketa mjera za mobilnost talenata jest stvaranje „baze talenata EU-a”, prvog alata za dobrovoljno usklađivanje ponude i potražnje na razini EU-a, osmišljenog da bi zainteresirane države članice mogle povezivati poslodavce iz EU-a s tražiteljima zaposlenja iz trećih zemalja.

Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke naglasio je da se „EU suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage i vještina zbog prelaska na zeleno i digitalno gospodarstvo i demografskih izazova. Paket mjera za mobilnost talenata može biti jedan od instrumenata za ublažavanje situacije.”

Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson pozvala je na pristup migraciji radne snage u okviru Tima Europa sa širom europskom dimenzijom. „Migracije radne snage uglavnom su u nacionalnoj nadležnosti i to se neće promijeniti. Međutim, moramo uspostaviti pristup u okviru Tima Europa, u kojemu bi institucije EU-a, države članice i organizacije civilnog društva surađivale na provedbi novih inicijativa i olakšavanju provedbe politika mobilnosti radne snage.”

Članica EGSO-a Tatjana Babrauskienė, izvjestiteljica za mišljenje „Paket mjera za mobilnost talenata” usvojeno na istom plenarnom zasjedanju, naglasila je da baza talenata EU-a mora biti praktičan, jednostavan i pouzdan alat privlačan i radnicima i poslodavcima, koji istodobno mora podupirati pravednu, etičku i zakonitu migraciju radne snage.” (at) 

EGSO-ova Stručna skupina za vanjske odnose (REX) održala je dva sastanka sa svojim srpskim i crnogorskim kolegama u okviru dvaju relevantnih zajedničkih savjetodavnih odbora. Naša institucija omogućuje organizacijama civilnog društva obiju strana da prate pristupne pregovore svoje zemlje, raspravljaju o pitanjima od zajedničkog interesa i ističu pitanja koja treba riješiti na putu prema pristupanju Europskoj uniji.

EGSO je 5. travnja 2024. primio srpske članove Zajedničkog savjetodavnog odbora u Bruxellesu kako bi raspravljali o aktualnom stanju odnosa EU-a i Srbije te pregovorima u okviru pristupnog procesa EU-u. Ostala pitanja o kojima se raspravljalo uključivala su mogućnosti za Srbiju predstavljene u Novom planu rasta i Instrumentu za reforme i rast za zapadni Balkan, stanje nakon izbora u zemlji i pregled stanja demokracije i vladavine prava.

Na događanju je sudjelovao novoimenovani voditelj misije Republike Srbije pri EU-u Danijel Apostolović, koji je naglasio zajedničko stajalište EU-a i Srbije o bližoj suradnji u pogledu svih pitanja koja su relevantna za pregovore o pristupanju Srbije.

Potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju Laurenţiu Plosceanu naglasio je važnost tih sastanaka jer se njima jamči prisutnost predstavnika civilnog društva i time poboljšava diskurs o europskom pristupanju Srbije. 

Sastanak je zaključen usvajanjem zajedničke deklaracije koja će biti proslijeđena institucijama EU-a te lokalnim vlastima u Srbiji i srpskoj vladi.

Videozapis sastanka možete pogledati ovdje.

Članica ZSO-a EU-a i Srbije Nataša Vučković izabrana je 13. svibnja za novu predsjednicu Europske udruge za lokalnu demokraciju (ALDA). EGSO je na Općoj skupštini ALDA-e u Barceloni predstavljao g. Plosceanu, koji je tom prilikom čestitao gđi Vučković na njezinu imenovanju. 

******

Na 18. sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora EU-a i Crne Gore održanom 16. travnja u Podgorici europskim je institucijama poslana jasna poruka o čvrstoj predanosti Crne Gore tome da do 2028. postane 28. država članica EU-a.

Članovi ZSO-a potaknuli su svoje organizacije, nacionalna tijela i institucije EU-a da ulože sve napore u ispunjavanje privremenih mjerila u pogledu vladavine prava. Dobivanje privremenog izvješća o procjeni mjerila (IBAR) za vladavinu prava do lipnja bit će prekretnica u procesu pristupanja EU-u i omogućit će privremeno zatvaranje drugih poglavlja.

Supredsjednik i član EGSO-a Decebal-Ștefăniță Padure izjavio je: „Crnogorske vlasti trebale bi ispuniti svoje ambiciozne ciljeve, a oganizirano civilno društvo trebalo bi biti uključeno u svaki korak pregovora o pristupanju.” Supredsjednica iz Crne Gore Gordana Đurović pozvala je sve dionike da podrže nastojanja za dobivanje pozitivnog izvješća Komisije do lipnja.

Glavni pregovarač dr. Predrag Zenović istaknuo je važnu ulogu i konkretnu pomoć civilnog društva u pregovaračkom procesu, pri čemu je potpora javnosti članstvu Crne Gore u EU-u dosegnula 80 %.

Veleposlanica EU-a u Crnoj Gori Oana Cristina Popa napomenula je da je Crna Gora po svemu sudeći napokon pronašla potrebnu stabilnost kako bi se usredotočila na pristupanje EU-u kao glavni strateški prioritet, i dodala: „Svi ćemo se potruditi da se ta prilika ne propusti.”

Na kraju sastanka donesena je zajednička deklaracija koja će biti predstavljena Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Europskoj komisiji i vladi Crne Gore. (at)