EGSO-ova Skupina radnika upozorava da se teško stečena socijalna i radnička prava ne bi smjela zanemariti u nastojanjima EU-a da ostane konkurentan u globalnom gospodarstvu. U kontekstu poziva na povećanu deregulaciju EU ne smije odustajati od ključnog zakonodavstva, kao što je europski stup socijalnih prava.
EGSO-ova Skupina radnika upozorava da se teško stečena socijalna i radnička prava ne bi smjela zanemariti u nastojanjima EU-a da ostane konkurentan u globalnom gospodarstvu. U kontekstu poziva na povećanu deregulaciju EU ne smije odustajati od ključnog zakonodavstva, kao što je europski stup socijalnih prava.
Na temelju preporuka iz izvješća Marija Draghija i Enrica Lette Komisija je objavila komunikaciju o kompasu konkurentnosti, kojim se, zajedno s predloženim horizontalnim inicijativama, nastoji potaknuti poslovanje poduzeća. Cilj je ojačati konkurentsku prednost Europe.
Skupina radnika duboko je zabrinuta zbog toga što bi pritom moglo doći do zanemarivanja socijalnih i radničkih prava jer se čini da je EU odlučio držati korak s drugim konkurentnim gospodarstvima pod svaku cijenu.
Zbog toga je Skupina radnika predložila niz samoinicijativnih mišljenja koja se bave pitanjem konkurentnosti sa stajališta dodane vrijednosti ljudskog kapitala, a među njih spada i prijedlog za izradu mišljenja pod naslovom „Uloga sindikata u poboljšanju produktivnosti”. Mišljenjem će se nastojati pokazati da su ulaganja u ljudski kapital (radnike) te u tehnologije i inovacije glavna pokretačka snaga produktivnosti u EU-u (koja utječe na konkurentnost).
U tom se kontekstu naglašava ključna uloga sindikata jer oni kolektivnim pregovaranjem i djelovanjem ujedinjuju radnike i oblikuju dinamiku tržišta rada kako bi pomogli ispuniti obećanje o konkurentnom gospodarstvu.
Slično tome, u predstojećoj studiji Skupine radnika analizirat će se i ocijeniti aktualno stanje zakonodavstva EU-a povezanog s europskim stupom socijalnih prava. Studija će biti važan alat za praćenje socijalne politike jer se očekuje da će se Europa u potrazi za najboljim putem prema konkurentnosti uglavnom usredotočiti na svoje gospodarstvo.
Naposljetku, na sastanku interesne skupine „Glas radnika za demokratskije sudjelovanje” koji će se održati u travnju Skupina radnika razmotrit će predložene mjere za smanjenje regulatornog opterećenja poduzeća, za koje se smatra da usporava konkurentnost Europe, i njegovog učinka na zakone EU-a o zaštiti radnika i okoliša, posebno u kontekstu dužne pažnje u vezi s održivošću i korporativnog izvješćivanja o održivosti.
Od 2010. do 2022. cijene stambenih nekretnina u EU-u porasle su za 47 %, a najamnine su u istom razdoblju porasle za 18 %. Prema podacima Eurostata više od 10 % kućanstava u gradovima i 7 % kućanstava u ruralnim područjima potrošilo je 2023. godine više od 40 % svojeg raspoloživog dohotka na smještaj. Radi jasnijeg uvida u to kako stanovanje možemo učiniti cjenovno pristupačnijim i održivijim za sve Europljane i Europljanke, EGSO je naručio studiju u kojoj se istražuju mjere javne politike za postizanje tog cilja. U ovom intervjuu koautorice studije Agnieszka Maj, ekonomistica, i Karolina Zubel, direktorica za okoliš, energiju i klimatske promjene iz Centra za socijalna i gospodarska istraživanja (CASE), govore o njezinim glavnim zaključcima.
Od 2010. do 2022. cijene stambenih nekretnina u EU-u porasle su za 47 %, a najamnine su u istom razdoblju porasle za 18 %. Prema podacima Eurostata više od 10 % kućanstava u gradovima i 7 % kućanstava u ruralnim područjima potrošilo je 2023. godine više od 40 % svojeg raspoloživog dohotka na smještaj. Radi jasnijeg uvida u to kako stanovanje možemo učiniti cjenovno pristupačnijim i održivijim za sve Europljane i Europljanke, EGSO je naručio studiju u kojoj se istražuju mjere javne politike za postizanje tog cilja. U ovom intervjuu koautorice studije Agnieszka Maj, ekonomistica, i Karolina Zubel, direktorica za okoliš, energiju i klimatske promjene iz Centra za socijalna i gospodarska istraživanja (CASE), govore o njezinim glavnim zaključcima.
O čemu je riječ u ovoj studiji EGSO-a i zašto je ona relevantna?
U studiji o cjenovno pristupačnom i održivom stanovanju u EU-u ispituje se potreba za cjenovno pristupačnim i održivim stanovanjem u EU-u i naglašava uloga digitalizacije (umjetna inteligencija, digitalne građevinske dozvole, relevantne baze podataka) i strukturâ socijalne ekonomije. Predstavljanjem studija slučaja ističu se inovativni projekti kojima se poboljšavaju cjenovna pristupačnost, dostupnost i održivost stanovanja. Studija sadržava preporuke koje bi trebalo provesti do 2030. i 2050. u skladu s ciljevima EU-a u pogledu otpornosti na klimatske promjene, socijalne jednakosti i gospodarskog rasta. Pruža strateške uvide za prilagodbu stambenih politika novim izazovima uz istodobno poticanje dobrobiti zajednice.
Koji su glavni zaključci studije?
Digitalizacija predstavlja znatnu priliku za poboljšanje učinkovitosti u planiranju, izgradnji i upravljanju stambenim nekretninama, uz moguće smanjenje troškova i povećanje održivosti. Međutim, njezin je trenutačni učinak na smanjenje troškova ograničen. Neke su od glavnih prepreka usvajanju digitalnih naprednih rješenja tradicionalna stajališta dionika, percipirana niska stopa povrata ulaganja, visoki troškovi provedbe i nedostatak poticaja, osposobljavanja i propisa. Kako bi se iskoristio puni potencijal digitalizacije, ključna su daljnja ulaganja u digitalnu infrastrukturu, primjerice osiguravanjem interoperabilnosti digitalnih platformi.
Sudjelovanje subjekata socijalne ekonomije (niskoprofitne stambene udruge, organizacije od javne koristi, zadruge) obećavajuća je politička inovacija za prevladavanje aktualnih izazova u području stanovanja. Ti subjekti nude troškovno učinkovita i dobro osmišljena stambena rješenja kojima se potiče kohezija zajednice i promiče dugoročna stabilnost stanovanja. Na primjer, neprofitni i niskoprofitni stambeni projekti u Beču, koji čine 30 % ukupne izgradnje stambenih nekretnina u gradu, imaju ključnu ulogu u stabilizaciji tržišta stambenih nekretnina jer imaju učinak ograničavanja cijena. To pomaže u osiguravanju cjenovne pristupačnosti najamnina i sprečava narušavanje tržišta.
Na temelju tih zaključaka, koje su vaše glavne preporuke za djelovanje i daljnja istraživanja?
U srednjoročnom razdoblju stambene politike EU-a trebale bi davati prednost uvođenju novog europskog plana za cjenovno pristupačno i održivo socijalno stanovanje i direktive o stanovanju radi postizanja jedinstvenog pristupa u svim državama članicama. Zemlje bi trebale promicati inovativne modele kao što su zadruge i niskoprofitni stambeni projekti, pružati fleksibilnu financijsku potporu stambenim projektima i prihvatiti digitalne alate za poboljšanje stambenih rješenja.
Dugoročno bi stambene politike trebale usvojiti strateški, održiv pristup s naglaskom na lokalnim rješenjima i kontinuiranom praćenju. Digitalizaciju treba standardizirati pomoću zakonodavstva, uz prakse kružnog gospodarstva kao što su bankovni zajmovi povezani s kružnosti zgrada, poticaji za najam zasnovani na energetskoj učinkovitosti i inicijative za financiranje na lokalnoj razini. Osim toga, koncept socijalnog stanovanja trebalo bi proširiti na obitelji sa srednjim dohotkom, slično modelu društvenog stanovanja u Beču, čime bi se promicala mješovita socijalna struktura i sprečavala gentrifikacija. Iznimno je važno istovremeno se posvetiti i izgradnji novih stambenih nekretnina i obnovi te prenamijeniti neiskorištene zgrade kako bi se učinkovito zadovoljile stambene potrebe.
Buduća istraživanja trebala bi se usredotočiti na uključive pristupe urbanističkom planiranju, izgradnji i ponudi stambenih nekretnina kako bi se poboljšala pristupačnost za sve građane. Također bi trebalo istražiti utjecaj novih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija i automatizacija, na smanjenje troškova i učinkovitost u razvoju stambenih nekretnina i upravljanju njima. Nadalje, trebalo bi istražiti inovativne modele stanovanja u državama članicama EU-a i pronaći strategije kojima se mogu poboljšati cjenovna pristupačnost i održivost.
Studiju je naručio EGSO na zahtjev Skupine organizacija civilnog društva.
Reforma tržišta električne energije ne smije biti ograničena samo na ispunjavanje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. Europski gospodarski i socijalni odbor smatra da je, kako bi se zaštitile ranjive skupine, ključno osigurati sigurnost opskrbe, stabilne i pristupačne cijene i pravo na energiju.
Reforma tržišta električne energije ne smije biti ograničena samo na ispunjavanje ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. Europski gospodarski i socijalni odbor smatra da je, kako bi se zaštitile ranjive skupine, ključno osigurati sigurnost opskrbe, stabilne i pristupačne cijene i pravo na energiju.
U mišljenju „Budućnost opskrbe i određivanja cijena električne energije u EU-u”, koje je objavljeno u siječnju, a izradili su ga Jan Dirx i Thomas Kattnig, EGSO se zalaže za model u okviru kojeg se vladina regulacija koristi tamo gdje je potrebno, a privatno poduzetništvo tamo gdje je to moguće, i preporučuje uspostavu E-mehanizma.
To bi moglo biti državno poduzeće koje bi preuzelo ulogu održavatelja tržišta električne energije, a cilj bi mu bio ostvariti klimatsku neutralnost, sigurnost opskrbe i stabilne i pristupačne cijene.
Odbor smatra da bi se potrebne promjene na tržištu električne energije trebale provoditi u tri faze:
Prva faza – od danas do 2030.
E-mehanizam bi povećao svoj portfelj kombinacijom izvora za proizvodnju energije (bez CO2). Trgovanje električnom energijom u tom bi se razdoblju odvijalo dan unaprijed, ali bi utjecaj E-mehanizma na tržište rastao.
Druga faza – od 2030. do 2040.
E-mehanizam bi preuzeo ulogu održavatelja tržišta i putem ugovora o opskrbi kontrolirao odgovarajući dio ponude na tržištu. Trgovanje dan unaprijed u tom bi se razdoblju prilagodilo na odgovarajući način.
Treća faza – od 2040. do 2050.
E-mehanizam bi optimizirao ponudu električne energije kako bi se od 2050. nadalje osigurale stabilne i predvidljive cijene i održiva dugoročna opskrba električnom energijom s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova. (mp)
Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u Europi znatno je usporilo, što je izazvalo zabrinutost u pogledu postizanja ciljeva za 2030. Izvješće o održivom razvoju Europe za 2025. (ESDR), koje je objavila UN-ova Mreža za rješenja za održivi razvoj (SDSN), pokazuje da je napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja od 2020. do 2023. bio više od upola manji od onog zabilježenog u prethodnom razdoblju.
Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u Europi znatno se usporilo, što je izazvalo zabrinutost u pogledu postizanja ciljeva za 2030. Izvješće o održivom razvoju Europe za 2025. (ESDR), koje je objavila UN-ova Mreža za rješenja za održivi razvoj (SDSN), pokazuje da je napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja od 2020. do 2023. bio više od upola manji od onog zabilježenog u prethodnom razdoblju.
Od 2016. do 2019. napredak se povećao za 1,9 postotnih bodova, ali se u narednim godinama smanjio na samo 0,8 postotnih bodova. To je usporavanje posljedica sve većih okolišnih, socijalnih i geopolitičkih izazova. Drugi cilj održivog razvoja (iskorjenjivanje gladi) i dalje je izvor zabrinutosti jer problemi sigurnosti opskrbe hranom i održivosti i dalje postoje diljem Europe.
U zasebnoj studiji izrađenoj za Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) naglašava se potreba za promjenom prehrane radi podupiranja održive poljoprivrede i javnog zdravlja.
S obzirom na to da EU ima novo vodstvo, stručnjaci pozivaju na snažnije politike i ulaganja kako bi se ubrzao napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Globalna suradnja i financiranje smatraju se ključnima, a očekuje se da će se Četvrta međunarodna konferencija o financiranju razvoja, koja će se održati u lipnju 2025. u Španjolskoj, usredotočiti na povećanje financijske potpore za održivost.
Guillaume Lafortune, potpredsjednik SDSN-a i glavni autor izvješća, upozorava da rastuće geopolitičke napetosti otežavaju nastojanja u pogledu održivosti, ali je i dalje optimističan.
„Svijet je sve opasniji, nestabilniji i neizvjesniji”, izjavio je. „Istovremeno građani, a posebno mladi, žele održivi razvoj. S obzirom na veličinu svjetskog gospodarstva i dostupne tehnologije, svijet bi mogao u potpunosti ostvariti održivi razvoj.”
„Održivi prehrambeni sustavi ključni su pokretači provedbe ciljeva održivog razvoja. Kako bismo ubrzali djelovanje, potrebni su nam ambiciozniji mehanizmi za zaštitu prihoda poljoprivrednika, malih proizvođača hrane i drugih dionika u cijelom lancu opskrbe hranom, ali moramo se boriti i protiv nepoštene raspodjele i osigurati pravednu tranziciju”, izjavio je Peter Schmidt, predsjednik EGSO-ove Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš (NAT), istodobno pozivajući na veći angažman civilnog društva.
S obzirom na to da je preostalo samo pet godina, EU mora donijeti ključnu odluku: odlučno djelovati ili riskirati da ne ispuni svoje obveze prema održivoj i pravednoj budućnosti. (ks)
Legitimni interesi EU-a na europskom Arktiku najbolje bi se mogli zajednički obraniti strategijom EU-a za Arktik, kojom bi se ojačalo sudjelovanje civilnog društva u donošenju svih relevantnih odluka. Za održiva ulaganja u Arktik, potrebna za osiguravanje prosperiteta i otpornosti u toj regiji, ključna je i bliska suradnja s Grenlandom.
Legitimni interesi EU-a na europskom Arktiku najbolje bi se mogli zajednički obraniti strategijom EU-a za Arktik, kojom bi se ojačalo sudjelovanje civilnog društva u donošenju svih relevantnih odluka. Za održiva ulaganja u Arktik, potrebna za osiguravanje prosperiteta i otpornosti u toj regiji, ključna je i bliska suradnja s Grenlandom.
Član EGSO-a Anders Ladefoged, izvjestitelj za to mišljenje, izjavio je: „U novom mišljenju o politici EU-a za Arktik iznosimo gledišta civilnog društva o tome kakvu bi politiku za tu regiju EU mogao osmisliti da bi se pobrinuo za vlastite interese i pridonio osiguravanju otporne i prosperitetne regije za njezine stanovnike.”
EGSO također podržava i potiče sveobuhvatno savjetovanje i suradnju s autohtonim narodima na Arktiku. U tom je kontekstu član EGSO-a Christian Moos, suizvjestitelj za to mišljenje, rekao: „Interesi europskih arktičkih država najbolje se brane zajedničkim djelovanjem, odnosno uzajamnom suradnjom sjevernih država članica EU-a i osmišljavanjem europske strategije za Arktik, kojom se mora osigurati sudjelovanje civilnog društva i ostvarivanje prava lokalnog i autohtonog stanovništva.”
Jedna od tema mišljenja je i Grenland, koji se u mnogočemu suočava sa sličnom situacijom kao i europski Arktik kad je riječ o mogućnostima i izazovima povezanima s brzom preobrazbom u toj regiji.
Što se tiče Grenlanda, suizvjestitelj Moos poručio je: „Jača europska suradnja, među ostalim i na Grenlandu, od presudne je važnosti za to da se posredstvom održivih ulaganja u europski Arktik ta regija učini prosperitetnom i otpornom.”
Za Grenlanđane je jedna od glavnih tema jačanje njihova samoodređenja kao nacije pod sloganom „ništa o nama bez nas”. EU se ipak smatra bliskim saveznikom na temelju zajedničkih vrijednosti kao što su ljudska prava i socijalni dijalog. (at)
Da bi ojačao svoju globalnu konkurentnost, povećao produktivnost i osigurao da jedinstveno tržište ostane jedan od stupova njegove gospodarske moći, EU se treba jače fokusirati na politiku tržišnog natjecanja.
Da bi ojačao svoju globalnu konkurentnost, povećao produktivnost i osigurao da jedinstveno tržište ostane jedan od stupova njegove gospodarske moći, EU se treba jače fokusirati na politiku tržišnog natjecanja.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) na siječanjskom je plenarnom zasjedanju usvojio mišljenje „Politika tržišnog natjecanja u središtu konkurentnosti EU-a”, u kojem poziva na dublju integraciju nacionalnih gospodarstava i pametnije strategije državnih potpora kako bi se iskoristio gospodarski potencijal Europe i riješili ključni globalni izazovi, uključujući digitalizaciju, klimatske promjene i otpornost.
EGSO je naglasio da je politika tržišnog natjecanja ključna za poticanje inovacija, održivosti i gospodarskog rasta. „Ne postoji sukob između tržišnog natjecanja i konkurentnosti”, izjavila je izvjestiteljica Isabel Yglesias. „S pomoću pojednostavnjenih postupaka, fleksibilnih instrumenata i dostatnih resursa, politika tržišnog natjecanja može potaknuti blagostanje za poduzeća i građane EU-a.”
Novim pravilima EU-a o tržišnom natjecanju poput Akta o digitalnim tržištima i Uredbe o stranim subvencijama već se rješava problem narušavanja tržišta i jača globalni položaj Unije. Međutim, EGSO poziva na poduzimanje daljnjih mjera za modernizaciju procjene koncentracija i učinkovitu kontrolu koncentracija temeljenih na inovacijama, čak i ako su ispod trenutačnih pragova EU-a.
U mišljenju se ističe ključna uloga državnih potpora u podupiranju zelene i digitalne tranzicije, ali nedovoljno koordinirane subvencije mogle bi ugroziti produktivnost i rast. Studije pokazuju da bi bolja koordinacija unutar EU-a mogla povećati produktivnost za više od 30 %. EGSO preporučuje da se subvencije u svim državama članicama usklade kako bi se poboljšali europski vrijednosni lanci i spriječila neučinkovitost.
Da bi potakli industrijske inovacije velikih razmjera, predloženi Europski fond za konkurentnost i važne projekte od zajedničkog europskog interesa treba osmišljavati s paneuropskom perspektivom. Ti instrumenti moraju osigurati da koristi budu pravedno raspodijeljene u cijeloj Uniji i tako promicati održivost i otpornost.
Da bi EU postao globalni predvodnik, EGSO naglašava da su potrebni:
veći stupanj integracije kako bi se smanjile pogrešno dodijeljene subvencije i povećala produktivnost;
stroža pravila za zaštitu europskih inovacija tijekom stranih preuzimanja;
jednostavniji i brži postupci tržišnog natjecanja i državnih potpora kako bi se povećala učinkovitost;
uravnotežena politika koncentracija koja promiče inovacije, održivost i ulaganja u infrastrukturu. (ll)
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na izmjene pravila Europske unije o državnim potporama kako bi se prepoznale i bolje zadovoljile potrebe subjekata socijalne ekonomije, koji su ključni za prevladavanje društvenih izazova.
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je na izmjene pravila Europske unije o državnim potporama kako bi se prepoznale i bolje zadovoljile potrebe subjekata socijalne ekonomije, koji su ključni za prevladavanje društvenih izazova.
Želimo da što više ljudi postane svjesno koristi koje od učinkovite regulacije tržišnog natjecanja i državnih potpora imaju ne samo poduzeća socijalne ekonomije već i cijeli sustav usluga od općeg interesa, rekao je izvjestitelj za mišljenje Giuseppe Guerini.
Subjekti socijalne ekonomije – od zadruga, preko uzajamnih društava do zaklada – u cijelom EU-u zapošljavaju više od 11 milijuna ljudi, odnosno 6,3 % radno sposobnog stanovništva. Aktivni su u područjima kao što su socijalne i zdravstvene usluge, energija iz obnovljivih izvora i ublažavanje siromaštva. Unatoč svom doprinosu, mnogi se suočavaju sa sustavnim preprekama pri osiguravanju dugoročnog investicijskog kapitala i snalaženju u postupcima javne nabave jer se postojećim regulatornim okvirom često ne uzima u obzir njihov neprofitni karakter ili poslovanje zasnovano na solidarnosti.
U mišljenju EGSO-a ističe se, među ostalim, činjenica da javna tijela nedovoljno iskorištavaju postojeće instrumente kao što su Uredba o općem skupnom izuzeću i okvir za usluge od općeg gospodarskog interesa.
Zbog toga Odbor poziva na pojednostavljenje i modernizaciju pretjerano složenih i zastarjelih pravila u okviru Uredbe o općem skupnom izuzeću za potporu zapošljavanju radnika u nepovoljnom položaju i radnika s invaliditetom, u skladu s preporukama iz Lettinog izvješća o jedinstvenom tržištu.
EGSO pozdravlja nedavno povećanje gornjih granica de minimis potpora – 300 000 eura za obična poduzeća i 750 000 eura za subjekte od općeg gospodarskog interesa – no tvrdi da bi se prilagođenijim instrumentima, kao što su Uredba o općem skupnom izuzeću i posebne odredbe o uslugama od općeg gospodarskog interesa, bolje odgovorilo na potrebe subjekata socijalne ekonomije u područjima kao što su zdravstvene i socijalne usluge. (ll)
Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a
Europska komisija usvojila je 29. siječnja kompas konkurentnosti, čime je napravila važan i pravodoban potez za davanje novog poticaja europskom gospodarstvu i utvrdila smjer EU-a za sljedećih pet godina.
Stefano Mallia, predsjednik Skupine poslodavaca EGSO-a
Europska komisija usvojila je 29. siječnja kompas konkurentnosti, čime je napravila važan i pravodoban potez za davanje novog poticaja europskom gospodarstvu i utvrdila smjer EU-a za sljedećih pet godina.
Poslodavci u EU-u odavno se zalažu za sveobuhvatan program konkurentnosti i stoga pozdravljamo tri stupa kompasa: nadoknađivanje zaostajanja u inovativnosti i produktivnosti, povezivanje dekarbonizacije i konkurentnosti te smanjenje ovisnosti radi osiguravanja lanaca opskrbe. Ti su elementi ključni da bi se Europa mogla natjecati na svjetskoj razini, privući i zadržati talentiranu radnu snagu i poticati inovacije.
Međutim, konačni uspjeh kompasa ovisi o osmišljavanju konkretnih mjera i njihovoj pravodobnoj provedbi. U tome će odlučujuću ulogu imati ključne inicijative kao što su paket pojednostavljenja skupne uredbe, plan za čistu industriju i horizontalna strategija za produbljivanje jedinstvenog tržišta, ali od predstojećih izazova ne mogu nas zaštititi samo preimenovane strategije i zvučni naslovi.
Na primjer, pojednostavljenje regulatornog okvira prvi je i najhitniji korak. Od najveće je važnosti smanjiti opterećujuću birokraciju i povećati brzinu i fleksibilnost. Poduzeća EU-a već se predugo bore s prekompleksnim i sporim donošenjem odluka. Potrebna nam je i smislena primjena provjere konkurentnosti kako bi nove zakonodavne i regulatorne mjere doprinosile rastu poduzeća, a ne ga kočile.
Kompas se s pravom fokusira na poticanje inovacija uz pomoć čvrste unije tržišta kapitala i na uklanjanje strukturnih prepreka kako bi se oslobodio potencijal Europe u području duboke tehnologije, čiste energije i napredne proizvodnje, uz istodobno stvaranje okruženja poticajnog za start-up i rastuća poduzeća.
Unija tržišta kapitala, koja još nije dovršena, svakodnevno nas podsjeća da si ne možemo priuštiti odgađanje. U okviru kompasa konkurentnosti promiče se bolja koordinacija ulaganja nacionalnih vlada, ali nema jasnog plana o drugim zajedničkim izvorima financiranja. Svijet nas neće čekati.
Utrka je već počela i sada je trenutak da ubacimo u najvišu brzinu. Poticanje konkurentnosti je ne samo ekonomski imperativ već je ono i ključno za zajednički prosperitet svih nas. Europska poduzeća dio su rješenja i to će uvijek biti.
Mladi u mediteranskoj regiji moraju biti uključeni u sve faze djelovanja, od oblikovanja politike do njezine provedbe. Kao što je istaknuto u raspravi koju je održao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), oni ne oblikuju samo politike, već i život.
Mladi u mediteranskoj regiji moraju biti uključeni u sve faze djelovanja, od oblikovanja politike do njezine provedbe. Kao što je istaknuto u raspravi koju je održao Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), oni ne oblikuju samo politike, već i život.
Na siječanjskom plenarnom zasjedanju EGSO-a održana je rasprava povezana s usvajanjem mišljenja „Uključenost mladih u socijalni i civilni dijalog u mediteranskoj regiji”, prvog mišljenja EGSO-a u kojem se u obzir uzimaju doprinosi predstavnika mladih iz te regije. U postupku izrade mišljenja sudjelovalo je osam predstavnika mladih.
Tijekom rasprave povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica naglasila je važnost mladih za blagostanje, stabilnost i otpornost te regije. „Budućnost Mediterana u rukama je mladih. U interesu zajedničke i održive budućnosti moramo izravno surađivati s mladim generacijama kako bismo osigurali da njihov glas usmjerava naše politike i prioritete. Zajedno ćemo oblikovati novi pakt za Mediteran kroz ulaganja u obrazovanje, radna mjesta i rast.”
Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke podržao je novi pakt povjerenice Šuice usmjeren na ulaganja, održivost i migracije te dodao da civilno društvo mora biti aktivno uključeno u njegovo osmišljavanje. „Angažman mladih ključan je za budućnost regije, a EGSO se zalaže za to da njihov glas utječe na oblikovanje politika i donošenje odluka. Zajedno s Unijom za Mediteran i Zakladom Anna Lindh želimo izgraditi miran i uspješan Mediteran.”
Naglašavajući važnost doprinosa mladih predstavnika mišljenju, princeza Rym Ali, predsjednica Zaklade Anna Lindh, izjavila je da rad s mladima nije samo važan i produktivan, već i hitno potreban. „Puno je toga na kocki. Ako ne zadobijemo podršku mladih i ne ponudimo im alate za ravnopravno sudjelovanje, nećemo pronaći rješenja za budućnost. Treba im dati mjesto za stolom”, rekla je.
Eliane El Haber, predstavnica mladih za mišljenje i savjetnica u Mreži mladih i studenata za UNESCO-ov cilj održivog razvoja br. 4, prihvatila je inicijativu EGSO-a za aktivno uključivanje mladih koji predstavljaju različite rodove i različite regionalne, obrazovne i kulturne sredine.
